U prometu drva postoji niz nepravilnosti, loši smo gospodari, a šume su nacionalni resurs kojeg bi trebalo više cijeniti, tek su neke od ocjena iznesene u četvrtak u saborskoj raspravi o uredbi EU o prometu drva i proizvoda od drva, no aktualizirali su i pitanje Hrvatskih šuma.

“Zašto se ne ide u smjeru da Hrvatske šume kao državni mastodont prestanu postojati. Šuma ima u Slavoniji, Lici, Gorskom Kotaru… prepustite to lokalnim upravama da od toga žive umjesto da to bude izvor prihoda poduzeća koje nema kamione nego zapošljava koperante koji pretovaruju svoje kamione i šlepere, uništavaju ceste pa onda lokalne zajednice ne da nemaju korist već i trošak popravka cesta”, rekao  je predsjednik HSS-a Krešo Beljak koji predloženu zakonsku uredbu neće podržati.

Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) zatražio je od Hrvatskih šuma i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića da javno objavljuju rezultate licitacije drvne mase po kupcu, količini, vrsti i cijeni.

“Imamo legaliziran način prodaje šuma na način da se prodaje drvo osjetno ispod tržišne cijene po tzv. kontingentima ali način dodjele tih kontingenata je krajnje upitan. Hrvatske šume i tu proceduru doslovno treba uzeti kao vreću, protresti jer tu se očito stvaraju mjesta za moguće koruptivne aktivnosti pa prema tome ako vi možete nabaviti drvo na takvoj jednoj licitaciji, valjda po babu i po stričevima onda ne trebate nezakonito sjeći šume”, istaknuo je Lovrinović.

SDP-ov Domagoj Hajduković podsjeća na činjenicu da je 75 posto površina pod šumama u vlasništvu države, odnosno, njen gospodar je Hrvatske šume. “Moram izraziti zadovoljstvo, što je konačno, nakon, gotovo 2 godine, a možda i više, imenovan nadzorni odbor Hrvatskih šuma”, ustvrdio je.

Šume su, slaže se HDZ-ov Damir Felak, nacionalni resurs i treba ga kao takvog puno više cijeniti, a slijedom toga bi mu i cijena po kojoj prodajemo morala biti veća.

“Cilj predloženog zakona je osigurati uvoz drva i proizvoda od drveta, proizvedenih u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom zemalja u kojima je drvo i posjećeno, osigurati da u prometu na unutarnjem tržištu gospodarski subjekti i trgovci primjenjujući sustav dužne pažnje odnosno sustav sljedivosti, stavljaju u promet i trguju drvetom i proizvodom od drva proizvedenih u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom zemalja nečlanica EU”, pojasnio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak.

Za razliku od važećeg zakona, u potpunosti se propisuju zadaće nadležnih tijela, način provođenja stručnog inspekcijskog nazora i prekršajne odredbe sa primjerenim novčanim kaznama koje su razmjerne vrijednosti pojedinih pošiljki.

“Naša drvna industrija često prigovara da nemaju dovoljno sirovine za finalne proizvode, da se ne smije dozvoliti izvoz trupaca i građe, nego da što više treba završiti u finalnim proizvodima a s druge strane da se na tržištu pojavljuje često crno tržište, nezakonito posjećena šuma”, naveo je HSS-ov Davor Vlaović.

Velik je problem, ističe, privatnih šuma i privatnih šumoposjednika koji su usmjereni ka licenciranim izvođačima koji često na određenom području imaju monopol pa ucjenjuju privatne vlasnike, šumoposjednike, sami doznačuju, sijeku i najčešće sami rade prijevoz sa popratnim dokumentima.

“Tu se događaju razne nepravilnosti i sigurno da i šumarska komora nema prave instrumente kako oduzeti licencu licenciranim izvođačiima koji rade nezakonito”, rekao je Vlaović.

SDP-ovac Gordan Maras slaže se kako je zakon izuzetno važan no i podsjeća kako se već niz godina govori o problemu sirovine. “Naša drvna industrija 96 posto sirovine dobiva iz Hrvatske ali nažalost jako puno sirovine izvozimo. I ta industrija bi mogla raditi i više kada bi našli modele kako da se izbjegne preprodaja sirovine i ‘na brzinu zarada’ bez velike dodane vrijednosti”, rekao je Maras.

Veliki problem je, kaže, da naša sirovina odlazi i da na njoj visoku dodanu vrijednost stječu neki drugi. “To se vidi po dražbama koje se organiziraju. Ako je netko spreman za neka debla platiti po 10 tisuća eura onda se zna koliko je ta sirovina vrijedna”, zaključio je Maras.

Prema podacima EU na crnom tržištu se gube milijarda eura, upozorio je HNS-ov Stjepan Čuraj.

Slaven Dobrović (Most) ističe da su šume potnecijal za gospodrstvo. “Pokazalo se da smo mi prilično loši gospodari tim resursom i ne znamo na lokalnu korist i poticanje lokalnog gospodrstva time gospodariti”, zaključio je.

Zastupnici kratko i o akvakulturi  te radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti

Zastupnici su razmotrili i prijedlog Zakona o akvakulturi kojim se uređuje provedba Zajedničke ribarstvene politike EU utvrđuju nacionalni ciljevi razvoja akvakulture, način  i uvjeti obavljanja djelatnosti, nadležna tijela za provedbu potpore u akvakulturi i uređenju tržišta, nadzor, kontrola  te druga pitanja bitna za akvakulturu.

Kratko su raspravili i izmjene Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti kojima se unaprijeđuje zakonodavni okvir i uređuje područje radiološke i nuklearne sigurnosti u skladu s EU direktivama.