Nacional otkriva kako je premijer Andrej Plenković sam isprovocirao istragu DORH-a o optužbama protjeranog diplomata Damira Sabljaka za korupciju u hrvatskim veleposlanstvima, jer se oglušio na tri dopisa pučke pravobraniteljice
Premijer Andrej Plenković isprovocirao je istragu DORH-a u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova jer je ignorirao tri službena dopisa koja mu je pučka pravobraniteljica poslala u vezi Damira Sabljaka, diplomata koji je prijavio korupciju u tom ministarstvu i zbog toga bio izbačen s posla. Sabljak je u ponedjeljak ujutro pozvao policiju pred Ministarstvo vanjskih i europskih poslova jer mu je ponovno onemogućen ulazak u Ministarstvo iako je sudskom presudom naloženo da se vrati na na posao, a njegov slučaj svoj epilog trebao bi dobiti u DORH-u koji istražuje jesu li premijer Andrej Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova utjecali na to da se istraga o nezakonitom zapošljavanju u hrvatskim veleposlanstvima zataška.
Iako je USKOK 2018. najprije odbacio Sabljakovu kaznenu prijavu zbog sumnje u nezakonito zapošljavanje u veleposlanstvima u Washingtonu i Sydneyju, sve se promijenilo kad se DORH-u obratila pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Budući da Plenković nije odgovorio na čak tri njezina dopisa u kojima traži od Vlade očitovanje na Sabljakove optužbe o kriminalu, ona je papire proslijedila na DORH.
Pučka pravobraniteljica tražila je od Vlade očitovanje nakon što joj se obratio Sabljak koji teško tereti ministra Gordana Grlića Radmana i premijera Andreja Plenkovića da upravo oni štite kriminal koji se dogodio u veleposlanstvima te tvrdi da su njegov progon i izbacivanje s posla započeli upravo kad je za sve prozvao Plenkovića.
Premijer Andrej Plenković, kako tvrde Nacionalovi izvori, lagao je da nije upoznat sa slučajem Sabljak jer mu je Sabljak osobno pisao, a o njegovu slučaju dobio je i tri dopisa pučke pravobraniteljice, ali je sve ignorirao, a politiku progona sabljaka provodili su njegovi ministri vanjskih i europskih poslova. FOTO: Igor Soban, Sanjin Strukic/PIXSELL
USKOK ima pisani dokument koji to dokazuje, to jest “Prijedlog” koji je Damir Sabljak uputio Plenkoviću 24. lipnja prošle godine, i tri dopisa kojima je pučka pravobraniteljica od Vlade tražila očitovanje na taj Prijedlog, ali uzaludno. Vlada ni nakon triju upozorenja nije odgovorila iako je to po zakonu bila dužna.
USKOK je započeo detaljne izvide u vezi slučaja Damira Sabljaka. Sabljak je najprije u veljači ove godine dao iskaz pred glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj Šipek, a potom je u ožujku bio na USKOK-u gdje je službeno svjedočio. No istražitelji USKOK-a su, kako doznaje Nacional, ovih dana od saborskog Antikorupcijskog vijeća tražili i fonograme svih rasprava o slučaju Sabljak, a istovremeno su po dokumentaciju ušli i u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
Nacional je došao do detaljnih informacija o sadržaju kaznene prijave i iskaza koji je pred USKOK-om iznio Sabljak. On je izravno optužio ministra Gordana Grlića Radmana i premijera Andreja Plenkovića da štite politički postavljene pojedince zbog kojih je oštećen državni proračun uslijed nezakonitog zapošljavanja u hrvatskim veleposlanstvima u Washingtonu i Sydneyju. Taj slučaj sada ima eksplozivan karakter jer je USKOK krajem listopada, dakle, prije samo mjesec dana, podigao optužnicu protiv četvorice bivših ministara – Josipa Aladrovića, Darka Horvata, Tomislava Tolušića i Borisa Miloševića – zbog namještanja poticaja, a ministar Aladrović u jednoj od točaka te optužnice sumnjiči se i zbog dvaju slučaja sređivanja zapošljavanja u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Iskusni diplomat Damir Sabljak u vrijeme dok je obnašao dužnost glavnog tajnika Ministarstva vanjskih i europskih poslova, prijavio je nezakonita zapošljavanja. Službe ministarstva sve su zataškale, a on je dobio otkaz. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL
U osnovi Sabljakove prijave također je riječ o nezakonitom zapošljavanju i nezakonitom trošenju proračunskog novca, što je potvrdila i Državna revizija.
Naime, Državni ured za reviziju u svom Izvješću o obavljenoj reviziji iz listopada 2017. ustvrdio je da je bivši veleposlanik u Washingtonu Joško Paro protupravno isplatio 1,9 milijuna kuna lokalno angažiranim osobama te da je glavna tajnica MVEP-a Loreta Bertoša-Kušen 2016. raspoređena u hrvatsko veleposlanstvu u Canberri, gdje joj je muž u isto vrijeme bio veleposlanik, što je praksa koja je protivna pravilniku MVEP-a.
Loretu Bertoša-Kušen je nadležnom inspektoru Ministarstva vanjskih poslova prijavio Sabljak, koji je tvrdio da je ona primala plaću za rad u generalnom konzulatu u Sydneyju, a zapravo je sa suprugom bila u Canberri te uzimala novac za putne naloge.
No u dokumentu na temelju kojeg sada postupa USKOK, Sabljak izravno za sve proziva Plenkovića. Riječ je o Prijedlogu koji je Sabljak uputio Vladi. Prvu stranicu tog Sabljakova Prijedloga objavio je 3. studenoga ove godine na svom profilu na Facebooku predsjednik Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja.
Sabljak u tom dokumentu izravno optužuje Plenkovića za sljedeće:
“Stegovni postupak i udaljenje iz službe su pokrenuti protiv mene kad sam Vas dokumentirano osumnjičio da sudjelujete u zataškavanju protupravnih radnji kojima su službene osobe isplatile i prisvojile državni novac u Australiji i SAD-u. Postupak je pokrenula gospođa Pejčinović Burić te je nastavio gospodin Grlić Radman, a optužnicu zastupa gospodin Božić – svi troje su povezani članstvom u stranci koju vodite.”
‘Lažni iskazi ministra Grlića Radmana potvrđuju sumnje da su službene osobe DORH-a i MVEP-a, pod utjecajem Vaše intervencije, zataškale brojne protupravne radnje…’ pisao je Sabljak Plenkoviću
Sabljak se u tom pisanom Prijedlogu zapravo službeno obratio Plenkoviću kao predsjedniku Vlade i urudžbirao dokument u Vladi kojim je predložio razrješenje Sandre Kantolić iz Službeničkog suda, i to zato što ju je smatrao osobno odgovornom za protuzakonite radnje pri izdavanju četiriju poništenih rješenja u upravnim postupcima koje je protiv njega pokrenula tadašnja ministrica Marija Pejčinović Burić.
No Sabljak je vrlo otvoreno ustvrdio da je Marija Pejčinović Burić te postupke zapravo povela po Plenkovićevu nalogu.
“Navedene postupke gospođa Pejćinović Burić je pokrenula nakon što sam vas dokumentirano osumnjičio za zataškavanje protupravnih radnji kojima su službene osobe iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) isplatile i prisvojile novac hrvatskih građana u Australiji i SAD-u. Podsjećam, gospođa Pejčinović Burić je 2018. bila članica političke stranke koju vodite, a član iste stranke je i gospodin Damir Božić kojem je gospođa Pejčinović Burić povjerila utvrđivanje činjenica o dokumentiranim sumnjama da je upravo gospodin Božić prethodno prikrio iste protupravne radnje”, stoji u dokumentu upućenom Plenkoviću. Nadalje, Sabljak Plenkovića proziva i da je utjecao na rad suda i DORH-a.
Damir Sabljak je 24. lipnja prošle godine u službenom dopisu Vladi teško optužio premijera Andreja Plenkovića da upravo on sudjeluje u zataškavanju nezakonitog trošenja novca u veleposlanstvima. FOTO: Nacional
“Gospođa Kantolić je, također, u svim postupcima odbila sve prijedloge za pozivanjem svjedoka među kojima je zatraženo i Vaše svjedočenje s obzirom na to da ste se, između ostalog, u povezane postupke osobno upleli 19. 9. 2018. javnom intervencijom u Hrvatskom saboru”, napisao je Sabljak koji je aludirao na Plenkovićevu izjavu u Saboru da „takve predstavke ne vode ničemu“.
“Nakon vaše intervencije DORH je istoga dana odbacio kaznenu prijavu na temelju očitovanja gospodina Božića – osumnjičenog u istoj prijavi – koji već godinama lažnim iskazima obmanjuje državne institucije o protupravnim radnjama u MVEP-u, Australiji i SAD-u, što, između ostalog, dokazuju i fonogrami sa sjednica radnog tijela Hrvatskog sabora za borbu protiv korupcije održanih 2018. i 2019. (prilog, dvije stranice)”, piše Sabljak.
Potom piše da su o sustavnom zataškavanju protupravnih radnji kojima su službene osobe isplatile i prisvojile državni novac, otkriveni i novi detalji na sjednici istog radnog tijela Sabora održanoj 11. lipnja 2021., na kojoj je ministar Grlić Radman potvrdio: “Kada sam postao ministar vanjskih poslova, prvo sam preko jednog kolege iz kuće tražio i susret s kolegom Damirom Sabljakom, koji je taj susret odbio.”
Ured pučke pravobraniteljice uputio je Vladi čak tri dopisa u kojima je upozorava da je dužna odgovoriti na službeni prijedlog Damira Sabljaka, a kad vlada to nije učinila, u sve se uključio DORH. FOTO: Nacional
Sabljak je zapravo time ukazao na to da ga je ministar Grlić Radman preko posrednika zvao na neslužbeni sastanak te da je on smatrao kako ne treba prihvatiti neformalni poziv na neslužbeni susret s ministrom kojeg je prethodno izvijestio, uz službeni podnesak i materijalne dokaze, o potvrđenim sumnjama da je tadašnji glavni inspektor MVEP-a Damir Božić obmanjivao institucije RH kako bi zataškao protupravne radnje kojima je isplaćen i prisvojen državni novac.
Potom se Sabljak u Prijedlogu ponovno oštro obraća Plenkoviću:
“Slijedom navedenog, poštovani predsjedniče Vlade RH gospodine Plenkoviću, podsjećam kako sam Vam već skrenuo pozornost da se diplomatska služba ne može protupravno zlorabiti za namještanje bilo koga (pa i privilegiranih dama) na skupo plaćena radna mjesta u inozemstvu, ako se prethodno ne provede postupak utvrđen propisima. Navedeni postupak osigurava zaštitu ustavnog prava svim državljanima RH na sudjelovanje u obavljanju javnih poslova pod jednakim uvjetima. Lažni iskazi gospodina ministra Grlića Radmana na sjednici 11. 6. 2021. dodatno potvrđuju sumnje da su službene osobe DORH-a i MVEP-a, pod utjecajem Vaše intervencije i uz pomoć lažnog očitovanja osumnjičenog gospodina Božića, zataškale brojne protupravne radnje kojima su privilegirani pojedinci prisvojili i zadržali imovinsku korist.”
Sabljak se obratio pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter pa je ona još 14. listopada prošle godine poslala prvi od triju dopisa Vladi. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
U zaključku Sabljak još piše:
“Hrvatski građani mene i ostale državne službenike plaćaju kako bismo štitili javni interes i zakonitost, a ne kako bismo se bojali suprotstaviti onima koji protupravnim radnjama troše i prisvajaju njihov novac. Stoga Vas pozivam da svoj položaj ne koristite za zaštitu službenih osoba razotkrivenih u zataškavanju protupravnih radnji kojima je isplaćen državni novac, nego da u okviru svojih nadležnosti razriješite sve za koje ste saznali da su kršili zakone i propise nakon što ste ih imenovali.”
Budući da je Sabljak to predao u formi službenog Prijedloga, Vlada je bila dužna očitovati se na taj Prijedlog u roku od 30 dana.
Kako Vlada to nije učinila, Sabljak se obratio pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter pa je 14. listopada prošle godine ona poslala dopis Vladi u kojem upozorava na to da su uskraćeni odgovori na Prijedlog Damira Sabljaka od 24. lipnja i Predstavku od 29. travnja 2021. i traži od Vlade odgovor je li Sabljaku odgovoreno, a ako nije, razloge zbog kojih to nije učinjeno.
Međutim, Vlada nije ništa odgovorila ni pučkoj pravobraniteljici pa je ona 21. siječnja ove godine uputila novi dopis Vladi, u kojem stoji: “Dopisom od 14. listopada 2021. obavijestili smo Vas da se pučkoj pravobraniteljici obratio gospodin Damir Sabljak iz Zagreba zbog uskraćivanja odgovora od strane Vlade na Prijedlog od 24. lipnja 2021. te na Predstavku od 29. travnja 2021. godine, u kojima je iznio okolnosti navodnih protupravnih radnji u diplomatskim predstavništvima RH u Australiji i SAD-u, stegovnog postupka koji se protiv njega provodi i udaljenja iz službe, kao i zahtjeve za sankcioniranjem odgovornih osoba. Budući da je pučka pravobraniteljica temeljem čl.20 Zakona o pučkom pravobranitelju (NN76/12) nadležna postupati po pritužbama građana upućenih joj zbog ugrožavanja ili povrede ustavnih ili zakonskih prava i sloboda nezakonitim ili nepravilnim radom državnih tijela, te imajući u vidu odredbu čl. 46. Ustava RH, kojom je propisano da svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor, zamolili smo Vas da nam u roku od 30 dana dostavite obavijest je li g. Sabljaku odgovoreno, a ako nije, razloge zbog kojih to nije učinjeno. Kako nam do dana otpreme ovoga dopisa niste odgovorili, molimo Vas da to učinite u daljnjem roku od 20 dana.”
Ni nakon toga Vlada nije odgovorila ni Sabljaku ni pučkoj pravobraniteljici pa je ona 9. svibnja poslala Vladi novi dopis sličnog sadržaja s pozivom da na dopise odgovore.
Nacionalovi izvori tvrde kako je nemoguće da Plenković nije bio obaviješten i o dopisu Damira Sabljaka i o čak trima dopisima pučke pravobraniteljice. No unatoč tome, on je nakon svega u raspravi o pokretanju nepovjerenja ministru Gordanu Grliću Radmanu, 14. srpnja ove godine, na pitanje zastupnice Vesne Vučemilović o navodima iz Sabljakovih optužbi rekao:
“Što se tiče kolege Sabljaka, ja zaista ne znam što je bilo na vijeću koje ste spomenuli i tko je što kome rekao. To je slučaj iz vremena nekih drugih vlada, nekih drugih ministara, neka se o tome očituju tijela, neka se bave. Ja se njega sjećam iz naših ranih dana, bio je sjajan nogometaš. Igrao je toliko dobro nogomet, on i brat, da smo im se svi divili. Ovo kasnije nisam toliko pratio.”
Damir Sabljak u ponedjeljak ujutro pokušao se vratiti na posao na temelju sudskog rješenja, a budući da ga opet nisu pustili u zgradu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, pozvao je policiju. FOTO: Facebook
Nacionalovi izvori tvrde da je Plenković zapravo lagao da nije bio upoznat sa slučajem Sabljak pa je time još manje uvjerljivo da nije pročitao baš nijedan dokument o njemu ako je sam priznao da je nekad s tim čovjekom igrao nogomet.
Da je DORH postupao upravo nakon što je na slučaj Sabljak ukazala pučka pravobraniteljica, potvrdili su i sami u priopćenju od 16. veljače ove godine:
“Povodom obavijesti pučke pravobraniteljice, glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske pozvala je Damira Sabljaka na sastanak budući da je on u svom dopisu upućenom pučkoj pravobraniteljici, između ostalog, naveo da traži da ga primi glavna državna odvjetnica Republike Hrvatske kako bi joj ‘u neposrednom razgovoru prezentirao novootkrivene dokumente vezano za navode da su službene osobe zataškale protupravne radnje kojima je u Australiji i SAD-u isplaćen i prisvojen državni novac’.
Sukladno traženju, s Damirom Sabljakom je održan sastanak kojem su prisustvovale glavna državna odvjetnica i prva zamjenica glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske.
Damir Sabljak je na sastanku predao dokumentaciju kojom ranije nije raspolagao pa je nije mogao ranije predati niti priložiti kaznenoj prijavi.”
Nikola Grmoja upozorio je, međutim, u lipnju, nakon što je održana prva sjednica Antikorupcijskog vijeća na temu Sabljakovih pritužbi, na to da DORH najprije četiri godine nije postupao po Sabljakovoj prijavi. Rekao je da se glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek na saslušanju na Antikorupcijskom vijeću ‘’pravdala da je Sabljak sada donio neke nove dokaze” iako je, kako je tvrdio Grmoja, “jasno da bi imali sve dokaze da su tada saslušali Sabljaka’’.
Predsjednik Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja već godinama javno upozorava na kršenje zakona u slučaju Damira Sabljaka. FOTO:
Plenković bi se tu mogao naći u problemu ako USKOK utvrdi da je upravo on, i u vrijeme bivše ministrice Marije Pejčinović Burić i u vrijeme aktualnog ministra Gordana Grlića Radmana, utjecao na to da se slučajevi nezakonitih zapošljavanja unutar Ministarstva ne istraže i ne procesuiraju i umjesto toga naložio progon Damira Sabljaka, koji je sve prijavio i već godinama ukazuje na nezakonitosti, ali i vodi tešku pravosudnu bitku jer je zbog toga što je prijavio korupciju izbačen s posla.
Ministar Gordan Grlić Radman, pak, optužen je da je donio nezakonitu odluku kada je Damira Sabljaka, bez saslušanja i bez da je s njim razgovarao o tom slučaju, udaljio iz službe, ali je prije toga zato preko posrednika tražio s njim neslužbeni sastanak izvan Ministarstva, što otvara prostora sumnji da je ministar na neki drugi način želio “ušutkati” ili utjecati na Sabljaka. Sada ga, pak, unatoč trećoj sudskoj presudi, odbija vratiti na posao pa je Sabljak kad se prošloga tjedna sa sudskim rješenjem pojavio na poslu, ponovno “poljubio vrata” i rečeno mu je da u Ministarstvo može ući samo kao posjetitelj.
No zato je u Ministarstvo, kako izgleda, umjesto Sabljaka ušao USKOK.
Da je USKOK “upao” u Ministarstvo, objavio je na svom profilu na Facebooku prošloga tjedna predsjednik Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja iz Mosta, ali nije naveo nikakve detalje, a na Nacionalov upit odgovorio je da ne može govoriti o detaljima jer su izvidi u tijeku.
E-mail koji dokazuje da je Loreta Bertoša-Kušen tražila da se radi nje poništi Pravilnik
Nacional je dobio uvid u e-mail od 29. siječnja 2014. koji je Loreta Bertoša-Kušen uputila tadašnjoj glavnoj tajnici Ministarstva Vesni Cvjetković, a u kojem zapravo od nje traži da se poništi Pravilnik koji joj onemogućuje da bude angažirana u istom mjestu gdje i njezin suprug.
“Draga gospođo Cvjetković,
puno vam hvala što mislite na mene za posao. Ja isto mislim kako da se nađe rješenje, ali da ni na koji način ne naškodim imidžu ni Ministarstva, ni tajništva, ni vas, ni moga supruga i da je sve po Pravilniku. Pada mi na pamet, ali moram provjeriti s Danijelom i Hrvojem, da npr. dobijem raspored u Sydneyju, ali da sam zbog potrebe posla privremeno raspoređena u Canberru (što ovdje zaista i jest istina i potreba jer nije zamijenjen diplomat za konzularne poslove, a Dinko nije nikad radio konzularno niti je bio na konzularnim pripremama), odnosno otud mogu na ispomoć i na druge destinacije.
Iznimka iz Pravilnika (naime, odredba u Pravilniku kaže da supruga šefa Misije ne može raditi u istom predstavništvu, međutim, ta je odredba sama po sebi diskriminirajuća i protuustavna jer se radi diskriminacija bračnog stanja i dr. – ali, naravno, nisam ja Skeljo da bih ja po tome, nego mislim da bi bilo puno jednostavnije da je to izbačeno iz Pravilnika).
Neizmjerno sam Vam zahvalna što ste se uopće sjetili i mislite da mi u ovoj situaciji pomognete da mogu normalno nastaviti raditi. Lp, Loreta”
MVEP: ‘Visoki upravni sud nije Sabljaka proglasio ‘nedužnim čovjekom’, a postupak zbog povrede dužnosti još je u tijeku’
Nacional je Ministarstvu vanjskih i europskih poslova poslao vrlo detaljna pitanja o slučaju Sabljak.
Postavili smo sljedeća pitanja:
Možete li navesti zbog čega ministar Gordan Grlić Radman odbija postupiti po pravomoćnoj sudskoj presudi i omogućiti zaposleniku Ministarstva vanjskih i europskih poslova Damiru Sabljaku povratak na posao?
2. Krši li time ministar zakon?
3. Možete li navesti zbog čega je po dolasku na dužnost ministar Gordan Grlić Radman, prema vlastitom iskazu na 8. sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, održanoj 11. lipnja prošle godine, tražio s Damirom Sabljakom “susret” – odnosno neformalni susret izvan Ministarstva, umjesto da je po tajnici ili bilo kojoj službenoj osobi zakazao s gospodinom Sabljakom, kao zaposlenikom ministarstva, službeni sastanak kao njemu nadređeni ministar?
4. Koji je bio cilj toga što je ministar “preko jednog kolege iz kuće tražio susret s kolegom Damirom Sabljakom, koji je odbio taj susret”?
5. Je li ministar Grlić Radman ikada zatražio istragu ili objašnjenje od gospodina Damira Božića, inspektora službe vanjskih poslova, a danas ravnatelja Uprave za informacijsku sigurnost, zbog čega nije reagirao na upozorenja gospodina Sabljaka na nezakonitosti kod pojedinih zapošljavanja i moguću korupciju u Ministarstvu? Je li gospodin Božić napredovao u karijeri zato što je istražio – ili zato što nije istražio navode o nezakonitostima i potencijalnoj korupciji?
6. Znači li to da u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i u drugim državnim institucijama mogu napredovati samo i isključivo osobe koje zataškavaju nezakonitosti i potencijalnu korupciju, dok osobe/službenici/dužnosnici koji ukazuju na moguće propuste, kršenje zakona i pravilnika i potencijalnu korupciju, i to službenim putem, nadležnim tijelima unutar Ministarstva i državnih institucija, mogu računati samo na „izgon“, otkaz i šikaniranje?
7. Ima li ministar Grlić Radman podršku ili nalog premijera Plenkovića u daljnjem kršenju zakona i neprovođenju sudske presude kojom je naloženo da se gospodin Sabljak vrati na posao te da mu se isplate razlike u plaći?
8. Je li točno da istragu/izvide u Ministarstvu povezane sa slučajem Sabljak provodi USKOK/DORH? Što točno DORH traži i s kim su sve razgovarali?
Odgovor Službe za odnose s javnošću Ministarstva prenosimo u cijelosti:
“Nastavno na Rješenje Visokog upravnog suda, kojim je odbačena žalba MVEP-a protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, u postupku koji se odnosi na udaljenje Damira Sabljaka iz Službe, do okončanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti protiv njega, MVEP će postupiti po presudi Upravnog suda u Zagrebu, koja je sada postala pravomoćna, te će, kako je naloženo predmetnom Presudom, u propisanom roku ponovno provesti postupak i donijeti novu odluku vezano uz njegovu službu, vodeći računa o tome da je postupak utvrđivanja odgovornosti Damira Sabljaka zbog teške povrede službene dužnosti još uvijek u tijeku. Prema tome, rješenjem Visokog upravnog suda Damir Sabljak nije vraćen na posao niti je Visoki upravni sud odlučivao o bilo čijoj krivnji ili odgovornosti, samim time nije ni Damira Sabljaka proglasio ‘nedužnim čovjekom’, kako to neistinito navodi saborski zastupnik Nikola Grmoja. Postupak zbog teške povrede službene dužnosti i postupak udaljenja iz službe dva su odvojena postupka. O odgovornosti Damira Sabljaka još se uvijek odlučuje na službeničkom sudu, što je gospodinu Grmoji itekako poznato.
Vezano uz pitanje o postupanju Inspektorata službe vanjskih poslova, ono je jasno dokumentirano i obrazloženo u postupku zbog teške povrede službene dužnosti Damira Sabljaka pred Službeničkim sudom. O tome je svoj stav iznijelo i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, odnosno USKOK, u odbačaju kaznene prijave Damira Sabljaka 2018., kao i u obavijesti Sabljaku u prosincu 2019. godine, na njegovu dopunu kaznene prijave. Uzimajući sve rečeno u obzir, tvrdnje o nepostupanju po prijavama, odnosno zataškavanju nezakonitosti, a suprotno činjenicama u predmetu, nanose štetu osobnom i profesionalnom integritetu svih osoba čija se imena u kontekstu postupka protiv Damira Sabljaka pred Službeničkim sudom spominju u medijima.
Dodatno, a sukladno i ranije danim priopćenjima u ovom slučaju, ponavljamo kako Damir Sabljak nije udaljen iz Službe zbog podnošenja prijava o navodnoj korupciji i kaznenim djelima, već iz razloga što je, i nakon što je protiv njega pokrenut postupak zbog teške povrede službene dužnosti, povrijedio niz propisa i nanio štetu Službi vanjskih poslova. Ističemo, također, da je MVEP cijelo vrijeme postupao po zakonu, kao i u slučaju da se Damiru Sabljaku isplati naknada za vrijeme udaljenja iz Službe u iznosu od oko pola milijuna kuna. Jednako tako, izražavamo žaljenje da je Sabljak očigledno izmanipuliran u političke svrhe, čime je ovaj slučaj poprimio razmjere političkog igrokaza i farse prepune neistinitih navoda.”
Nekadašnji savjetnik veleposlanika u SAD-u za LNG danas uvozi pileće nogice
Zoran Konstantinović bio je angažiran kao gospodarski savjetnik bivšeg hrvatskog veleposlanika u SAD-u Joška Pare, i to kao “lokalno angažirana osoba” jer je imao i američko i hrvatsko državljanstvo.
No u nalazu Državne revizije iz 2017. izričito je napisano da on nije smio biti angažiran:
“Budući da se poslovi gospodarskog savjetnika ubrajaju u diplomatske poslove u DM/KU (diplomatskoj misiji/konzularnom uredu) koje bi trebalo obavljati diplomatsko osoblje zaposleno u DM/KU, a pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva vanjskih i europskih poslova su određeni poslovi koje lokalno angažirano osoblje može obavljati, lokalno angažirana osoba nije smjela obavljati poslove gospodarskog savjetnika. Navedena osoba je, s obzirom na poslove koje je obavljala, mogla imati pristup informacijskim sustavima Ministarstva i klasificiranim podacima, iako je odredbama članka 77. Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva vanjskih i europskih poslova propisano da lokalno angažirana osoba ne smije imati pristup klasificiranim podacima.”
Međutim, Konstantinović je imao upravo to – pristup najtajnijim podacima, a u to vrijeme jedan od ključnih projekata hrvatske države bio je LNG terminal na Krku. Konstantinović je predstavljan upravo kao gospodarski savjetnik za LNG. Međutim, u vrijeme dok je on savjetovao Paru, Paro je dao intervju Večernjem listu u kojem je doveo u pitanje isplativost i budućnost terminala i čak sugerirao da je SAD već rasprodao svoje kapacitete američkih LNG projekata, odnosno da možda neće ni biti količina plina potrebnih za slanje u Hrvatsku. Ako bi ih i bilo, kako proizlazi iz njegova intervjua, ministar nadležan za izdavanje dozvola to radi “pedantno, ali sporo”. Drugim riječima, Paro je dao izjave koje su išle u smjeru obeshrabrivanja Hrvatske u realizaciji projekta LNG-ja.
Nacionalovi izvori ističu da je godinu dana nakon istupa veleposlanika Pare, kojeg je Konstantinović savjetovao, ruski div Gazprom sklopio desetogodišnji ugovor o isporuci plina s malom tvrtkom PPD i time je Rusija prvi put postala glavni opskrbljivač plinom u Hrvatskoj. Izvori napominju da je Konstantinović imenovan u SAD zapravo iz Zagreba, da je glavna tajnica Ministarstva zadužena za taj transfer bila Vesna Cvjetković, kasnije veleposlanica u Beču, a da je ministar gospodarstva bio Ivan Vrdoljak.
No angažman Zorana Konstantinovića u hrvatskom veleposlanstvu bio je Državnoj reviziji sporan i s financijske osnove. U njihovu izvješću se navodi da je toj lokalno angažiranoj osobi na ime mjesečnih novčanih naknada za obavljanje poslova gospodarskog savjetnika, za razdoblje od rujna 2013. do konca lipnja 2016. isplaćena naknada u ukupnom iznosu 206.770 američkih dolara, odnosno, 1.319.109,00 kuna, od čega je u 2016. isplaćeno 43.400 američkih dolara odnosno 294.134,00 kune.
Osim toga, Konstantinović i članovi njegove obitelji, kako proizlazi iz Izvješća, imali su i police zdravstvenog osiguranja, za koje je plaćeno dodatnih 59.964 američkih dolara ili 387.860 kuna. Konstantinoviću su plaćeni i troškovi privremenog smještaja u iznosu oko 4500 dolara, kao i troškovi prijevoza, reprezentacije, protokolarnih obveza te službenih putovanja.
“Navedenim pravilnikom nije propisano zaključivanje polica zdravstvenog osiguranja i podmirivanje troškova po navedenom osnovu, za lokalno angažirano osoblje i članove njihovih obitelji”, stoji u Izvješću Revizije u kojem se navodi da nije propisano i isplaćivanje naknada troškova privremenog smještaja te deviznih pozajmica lokalno angažiranom osoblju.
Posebno je intrigantna činjenica da se nekadašnji savjetnik za LNG danas kao partner u američkoj tvrtki Agricultural International bavi prodajom mesa peradi, svinja i teladi na američkom tržištu, a ta tvrtka iz Hrvatske u Ameriku, između ostalog, izvozi i pileće nogice, barem tako stoji na njenim internetskim stranicama.
Komentari