Objavljeno u Nacionalu br. 1155, 12. lipanj 2020.

Sabine Verheyen, predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta, od Europske komisije tražila je veću pomoć za oporavak kulture i izravne potpore za medije. Oštro je reagirala jer kaže da je EU odbio svoj prijedlog o dvostruko više novca

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa teško je pogodila kulturnu i kreativnu industriju, kao i medije diljem Europe. Iako je Europska komisija donijela različite mjere pomoći za oporavak gospodarstva i očuvanje radnih mjesta, Odbor za kulturu Europskog parlamenta, koji je tražio veliku pomoć za oporavak kulture i izravne potpore za medije, nije zadovoljan prijedlogom budžeta za Erasmus +, Kreativnu Europu (Creative Europe) i Program europske snage solidarnosti (European Solidarity Corps Programme), a svoje razočaranje iznio je u oštrom priopćenju objavljenom krajem svibnja. Budući da su hrvatska kultura i kreativna industrija također među najvećim žrtvama pandemije covida-19, o toj temi tjednik Nacional razgovarao je s predsjednicom Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta Sabine Verheyen, zastupnicom Europske pučke stranke.

Rođena u Njemačkoj, Sabine Verheyen postala je članica CDU-a 1990. Od 2001. godine članica je regionalne izvršne vlasti CDU-a u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, od 2013. godine bila je članica Vijeća za medije Konferencije CDU/CSU predsjedatelja političkih skupina, a od 2014. do 2017 potpredsjednica Mreža za medije i regulaciju CDU-a. Prvi put je postala zastupnica u Europskom parlamentu 2009. godine, od 2014. do 2019. bila je potpredsjednica parlamentarnih grupa CDU/CSU, a u ovom sazivu je i zamjenska članica Odbora za razvoj i Odbora za proračunski razvoj. Tijekom karijere bila je vezana uz medije pa je tako od 2003. do 2009. bila članica Vijeća za radiodifuziju WDR-a, a od 2009. do 2016. zamjenska članica.

NACIONAL: Iako je Europska komisija donijela različite mjere pomoći za oporavak gospodarstva i očuvanje radnih mjesta, Odbor za kulturu Europskog parlamenta nije zadovoljan prijedlogom budžeta za Erasmus +, Kreativnu Europu i Program europske snage solidarnosti i oštro ste na njega reagirali. Zašto?

Kao predsjednica Odbora CULT duboko sam zabrinuta zbog predloženog Komisijina plana oporavka. Svjesna sam da se u planu oporavka Komisije općenito puno toga može pohvaliti, ali kad se pogledaju detalji, a osobito što to znači za našu mladu generaciju, slika je drugačija.

Konkretne brojke za programe obrazovanja, kulture i mladih duboko su razočaravajuće i jednostavno nisu u skladu s izjavom predsjednice Komisije o važnosti budućih generacija, s obrazovanjem i kulturom. Ono što Komisija opisuje kao „dodatni“ novac za Erasmus + i povećanje za Creative Europe, samo je više novca u usporedbi s neprihvatljivim osnovnim vrijednostima prijedloga koji je u veljači predstavio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Program europske snage solidarnosti čak ni ne uvažava povećanje Michelova prijedloga od 20 posto. Svi brojčani iznosi daleko su ispod izvornog prijedloga Komisije za proračun 2021. – 2027.

Postoji i tablica koja uspoređuje prijedlog Komisije za Višegodišnji financijski plan iz 2018. godine sa stavom Parlamenta, Michelovim prijedlogom i novim prijedlogom COM-a od danas. Brojke su u milijardama i temelje se na cijenama iz 2018. godine. Reference u Komunikaciji Komisije upućuju na „dodatnih“ 3,4 milijarde eura za Erasmus + i “povećanje” za Creative Europe na 1,5 milijardi eura u usporedbi su s Michelovim prijedlogom, a ne izvornim prijedlogom Komisije.

‘UMJETNOST I KREATIVNOST čine nas humanima, iako su često smatrani nevažnima. Moramo zaštititi taj sektor koji se suočava s propašću, Europska unija mora učiniti mnogo više i mnogo brže’

Još u srpnju 2019., kad je predsjednica Komisije Von der Leyen govorila na plenarnom zasjedanju Parlamenta, obećala je podržati naš poziv za utrostručavanje proračuna Erasmus +. Doista je žalosno da Komisija predlaže mnogo manje iznose u odnosu na izvorni prijedlog prije dvije godine. Naša očekivanja bila su puno veća i ne ispunjava ih prijedlog koji je sada na stolu.

NACIONAL: Oštro ste reagirali u ime Odbora za kulturu Europskog parlamenta, izjavivši da je to izuzetno loša poruka mladima i zaposlenima u kulturnim i kreativnim industrijama. Jesu li Europska komisija i njena predsjednica Ursula von der Leyen, koja dolazi iz vaše političke obitelji, uvažili vaše primjedbe?

Nadam se. Rasprave i dalje traju. Predsjednica Von der Leyen tu nema lak zadatak i divim joj se dok mirno, ali i štedljivo, usmjerava Europu u ovoj ozbiljnoj krizi i razvija planove za njezinu obnovu. Međutim, ja kao predsjedateljica Odbora za kulturu i obrazovanje moram obaviti svoj posao odnosno osigurati da kultura i obrazovanje dobiju zasluženo mjesto u planovima obnove, osobito onim financijskim, kao i da u tome ne zaostaju.

NACIONAL: Zašto su Erasmus + programi važni, osobito nakon pandemije covida-19 koja je poljuljala povjerenje u Europsku uniju, njene institucije, kao i međusobnu solidarnost?

Erasmus + jedan je od najpopularnijih programa EU-a jer jača osjećaj europskog identiteta, povećava zapošljivost i podržava osobni i profesionalni razvoj mladih i starijih Europljana. Mladi ljudi koji su odrasli u ujedinjenoj Europi trebaju biti što je moguće više entuzijastični o Europi. Gotovo svi koji su prošli kroz Erasmus kažu da ih je to iskustvo ohrabrilo da budu otvoreniji i sigurniji u svoje novostečene vještine. Osobito sada, kad je mladim ljudima svijet okrenut naopako zbog koronakrize, pozitivna poruka je presudna. Erasmus + i program Europske snage solidarnosti namijenjeni su izgradnji budućnosti Europe. Pomažu ljudima da nauče nove vještine i steknu neprocjenjivo iskustvo. A mogu i više – samo pomislite kako Erasmus + može podržati digitalni prijelaz u učenju, na primjer, ako mu osiguramo dovoljno novca. No ovaj postojeći prijedlog drastično umanjuje njihov utjecaj i njihov domet. To su loše vijesti za mlade širom Europe.

NACIONAL: Kreativna i kulturna industrija sudjeluju s preko četiri posto u BDP-u EU-a i zapošljavaju preko sedam milijuna ljudi. Ugrožena su radna mjesta i prihodi umjetnika, osobito onih slobodnih, recimo glazbenika, pa i opstanak mnogih kulturnih institucija, zaustavljeno je snimanje filmova i serija. Što bi dugoročno za Europsku uniju, njen kulturni identitet i konkurentnost na globalnom tržištu kojim dominiraju američki sadržaji, značilo gašenje te industrije?

U kulturnom sektoru vidjeli smo kako velike koncertne dvorane i klubovi, kazališta i muzeji zatvaraju svoja vrata. Mnogi festivali, konferencije, sajmovi knjiga i filmska i televizijska produkcija otkazani su ili barem odgođeni do daljnjeg. Mediji i sektor novinarstva u ovom trenutku igraju presudnu ulogu u pružanju točnih informacija i temeljnom izvještavanju. Oni su kritični protuotrov za lažne vijesti i dezinformacije. Ipak, taj je sektor trenutno teško pogođen, s padom od čak 80 posto prihoda od oglašavanja u nekim državama članicama, a neizvjesnost je jedina sigurna budućnost.

Umjetnost i kreativnost ono su što nas čini humanima, iako su često smatrane “nevažnima” za naše društvo. Moramo zaštititi i podržati kulturni i kreativni sektor i ljude koji čine te industrije. Ti se sektori suočavaju s propašću i Europska unija mora učiniti mnogo više i mnogo brže. Usvojili smo znatne pakete pomoći – prije svega kroz Inicijativu za ulaganje u realizaciju Odgovora na koronavirus, kroz strukturne fondove, ali nažalost, mala poduzeća i pojedinci koji čine te sektore često tek bace pogled na papirologiju i pobjegnu miljama daleko jer je prekomplicirana.

Zato moramo pružati podršku tim ljudima i olakšati im pristup toj podršci. Također moramo – bez odgađanja – potaknuti i prilagoditi Jamstva za kulturni i kreativni sektor u okviru Creative Europe kako bismo pomogli sektoru da ima pristup daljnjem financiranju. Osim toga, potrebna nam je podrška namijenjena isključivo medijskom sektoru. Odbor za kulturu i obrazovanje nastavit će se zalagati za brzo donošenje ispravnih mjera. U narednim tjednima, dok ulazimo u nove faze odgovora na covid-19, moramo osigurati da kulturni i kreativni sektori budu pravilno zastupljeni u planovima oporavka. Ulaganje u kulturu i kulturno obrazovanje je investiranje u budućnost kontinenta. Trebamo iskoristiti ovu priliku za redefiniranje svojih prioriteta. Budući da su mnogi od nas proveli nekoliko tjedana kod kuće, nije nam moglo promaći saznanje o temeljnom značenju kulture za sve nas. Bilo da je to gledanje filmova, slušanje glazbe, uživanje u internetskom muzeju ili jednostavno čitanje knjiga, kultura je izuzetno važna za naš svakodnevni život. Ako danas ne podržavamo svoje umjetnike, stvaraoce i profesionalce koji rade u tim sektorima, to može imati pogubne posljedice za europsku kulturnu raznolikost. To će značiti i da jednostavno nećemo imati pristup svoj širini kulturnih sadržaja i izričaja koji sada imamo. Gledajući naprijed, moramo osigurati platformu za izražavanje mladih umjetnika u nastajanju, kao i za alternativne kreativce koji promiču europsku raznolikost. Moramo osigurati da ti kreativci imaju budućnost i mogu zauzeti gigantske globalne platforme. Ukratko, moramo stvoriti uvjete da se naš životan kulturni i kreativni sektor oporavi i napreduje.

‘ULAGANJE U KULTURU i kulturno obrazovanje je investiranje u budućnost cijelog kontinenta. Obrazovni, kulturološki i volonterski programi Unije predstavljaju samu bit bivanja Europljaninom’

NACIONAL: Hrvatska do 1. srpnja predsjeda Vijećem EU-a. Koliko je njeno predsjedanje uopće bilo vidljivo, s obzirom na krizu izazvanu koronavirusom? Jesu li hrvatska ministrica kulture i ministrica znanosti bile dovoljno aktivne u zagovaranju mjera pomoći obrazovanju, kulturi i kreativnim industrijama?

Hrvatska je napravila sjajan posao, brzo je prilagodila svoje prioritete i brzo prešla na način reagiranja na krize. Ali moram reći da je prije izbijanja krize kontakt s ministrima bio učestaliji nego sada.

NACIONAL: Ima li Odbor za kulturu Europskog parlamenta prijedlog kako bi se budžet za sljedeće sedmogodišnje proračunsko razdoblje mogao povećati?

Prije svega, prilagođavanjem naših prioriteta na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Potakli smo Komisiju da uravnoteži očiglednu potrebu da se proračun usredotoči na krizu i post-krizni oporavak, sa stalnom potrebom da se ulaže u one programe koji mladim ljudima nude jedinstvene životne prilike i podržavaju naše kulturne, kreativne i medijski sektore. Obrazovni, kulturološki i volonterski programi Unije predstavljaju samu bit bivanja Europljaninom. Odbor za kulturu i obrazovanje dugi niz godina suočavao se s nedostatkom proračunskih ambicija za te programe, iako oni postižu mnogo na relativnom napretku. Svaki novac uzet od Erasmus +, Kreativne Europe ili Programa europske snage solidarnosti imao bi razoran utjecaj na te programe, a ipak bi bio samo kap u moru za širi oporavak nakon covida-19. Iako potpuno prepoznajemo potrebu da opet razmislimo o mnogim dijelovima proračuna EU-a, moramo također osigurati da nastavimo isporučivati učinkovite programe koji podržavaju naše studente, pripravnike, učenike, mlade, sportaše, kreativce i umjetnike. To je ujedno i glavni plan za oporavak EU-a nakon krize.

NACIONAL: Dogovor o višegodišnjem financijskom okviru očito će biti završen tijekom njemačkog predsjedanja. Očekujete li da ćete kroz Parlament moći utjecati na konačni dogovor?

Bit ćemo jako angažirani u raspravama i pregovorima. Nadamo se suradnji s Komisijom i Vijećem na temelju ovog prijedloga i nastojat ćemo osigurati da programi Unije u području obrazovanja, kulture i mladih budu ambiciozni, učinkoviti i primjereni svrsi. Naravno, Europski parlament ima važnu ulogu u cijelom tom procesu – odobrenje parlamenta mora biti postignuto, no to je sigurno puno manje sigurna stvar nego što je to bio slučaj s trenutnim Višegodišnjim financijskim okvirom (VFO) koji sada istječe. Dakle, svi – Komisija, Vijeće, njemačko predsjedništvo – trebali bi uzeti u obzir ciljeve Europskog parlamenta i ono što zahtijeva. Vrlo jasno osjećam želju unutar samog Parlamenta da stvarno pokažemo da nismo ovdje radi sebe, već radi interesa građana, kako bismo osigurali da Višegodišnji financijski okvir i Fond za oporavak daju najbolje moguće odgovore na ovu tešku krizu koju proživljavamo i koja će imati posljedice dugi niz godina na sve građane Europe.

NACIONAL: Prošloga tjedna Europska komisija raspravljala je o mjerama za pomoć medijima, kao i o problemu dezinformacija koji se proširio, posebno digitalnim medijima, tijekom koronakrize. Što očekujete od te rasprave?

Ova kriza donijela je puno lažnih vijesti koje su se proširile internetom. Stoga moramo pronaći kako se suprotstaviti dezinformacijama koje se šire oko covida-19 i sačuvati slobodu izražavanja. U krizi nam treba kompas za postizanje prave ravnoteže između potrebe da se virus pobijedi i zaštite demokracije i građanskih prava i sloboda. Drugo područje na koje trebamo obratiti pažnju obuhvaća slobodu izražavanja i slobodne i neovisne medije. Mediji nisu samo sektor industrije, već su četvrta vlast. Što su mediji slabiji, slabija je i demokracija. Sada je najvažnije da novinari mogu slobodno raditi svoj posao kako bi osigurali građanima pristup ključnim informacijama i da se suprotstave dezinformacijama.

Novi poticaj demokraciji u Europi glavna je ambicija Komisije na čelu s Von der Leyen. Oni sada pripremaju Europski akcijski plan za demokraciju, koji bi trebao biti završen do kraja ove godine. Cilj je očito ojačati otpornost naših demokracija i rješavati prijetnje, uključujući vanjsko uplitanje u europske izbore, ali i suzbiti dezinformacije i prilagoditi se rastućim prijetnjama i manipulacijama, kao i podržati slobodne i neovisne medije. Odbor CULT svoje će ideje zasigurno unijeti u pripremne dokumente i sudjelovati u prvim koracima.