U ponedjeljak počinje nova školska godina – ove godine uz uobičajene teme udžbenika, sigurnosti u prometu, broja upisanih, smjenske nastave, bit će i tema programa cjelodnevne škole. Posebnu pozornost privukla je i ustavna tužba od strane roditelja djece iz dvije osnovne škole koji su iskorišteni za ciljeve ultrakonzervativnih krugova u Hrvatskoj.

Cjelodnevna škola strateško je usmjerenje Vlade i ministra obrazovanja Radovana Fuchsa za osnovno školstvo. Zašto je u načelu dobar program “temom” Radio Nacional razgovarao je s Gošćom dana, saborskom zastupnicom SDP-a, potpredsjednicom stranke i Sabor Sabinom Glasovac, a za ovu temu najvažnije, članicom odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i osobom koja se godinama stručno bavi pitanjima obrazovanja.

Ideja cjelodnevne škole nije nova, na čemu se zasniva njen koncept, upitana je saborska zastupnica na početku razgovora za Radio Nacional.

“Ideji cjelodevne škole svi težimo… Samim time stvaranje i materijalnih preuvjeta za veća obrazovna postignuća naših učenika. I u strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije bilo je zamišljeno, uz kurikularnu reformu, da se ide ovim putem. S time da je ovdje bilo zamišljeno da se obvezno obrazovanje produlji na devet godina… Mi imamo jedno od najkraćih obrazovanja u Europi, a sva istraživanja pokazuju učenici postižu puno bolje rezultate i obrazovne ishode”, kaže Glasovac.

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Drago joj je, dodaje, da se u Hrvatskoj govori da bi od 2027. godine sve hrvatske škole mogle raditi u jednoj smjeni. “Nije mi drago da smo zaboravili produljenje obveznog osnovnog obrazovanja. Naravno, ne na deveti razred, već ranijim kretanjem učenika u osnovnoškolski sustav i boljim povezivanjem predškolskog obrazovanja i osnovnoškolskog”, navodi.

Dodaje kako u Rijeci imamo dobar model cjelodnevne škole koji jako dobro funkcionira te ima jako dobru evaluaciju i povratne informacije. “Nažalost, Ministarstvo na ovom putu nije dovoljno koristilo postojeću praksu koju imamo pa smo mogli ići lakšim putem unaprjeđenjem onoga što su primjeri dobre prakse pa smo na tom putu od dobre ideje došli do traljave pripreme upitne implementacije i brojnih sporova u javnosti koji su se mogli – i morali – izbjeći”, kaže saborska zastupnica.

Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL

Imamo li preduvjete za cjelodnevnu školu?

“Ono što je sigurno jest da, u ovome trenutku, novac nije problem. Na raspolaganju imamo i sredstva Europske unije, ali imamo i jedan zajam Svjetske banke koji nam stavlja na raspolaganje pozamašnu svotu sredstava koja bi se trebala uložiti u infrastrukturu kako bi, prema predviđenom planu, do 2027. sve škole trebale raditi u jednoj smjeni. Onda to sa sobom nosi i nove kurikulume. Vidjeli ste neke nove predmete i rekonstruiranje postojećih, ali i potpuno drugačiju organizaciju rada, zaduženja učitelja, stručnih suradnika u samim školama”, pojašnjava.

Imamo, dodaje, dosta izraženu nejednakost i u kadrovskim i u prostornim uvjetima u cijeloj Hrvatskoj. “To je ono što se, nažalost, reflektira i na obrazovne ishode djece. Troškove isto tako… Nama kao socijaldemokratima, to je nepodnošljivo jer se svaka nejednakost u društvu generira u tom obrazovnom prvom stupnju uključenja djece u društvu, kada odu iz obitelji. Taj prvi korak komunikacije u društvu i onda se ta nejednakost ne ispravlja pa se produbljuje i generira dalje”, rekla je Glasovac.

Ostatak gostovanja saborske zastupnice možete preslušati u nastavku…