Iako bi se inflacija u 2023. trebala stabilizirati, građanima pada životni standard zbog čega je nužan rast plaća i mirovina, istaknuto je u srijedu na panelu posvećenom izazovima i prilikama koje Hrvatskoj i EU-u donosi ova godina.

Panel, na kojem je bilo riječi o glavnim odrednicama političkog i gospodarskog okruženja u ovoj godini, dio je serijala Hrvatskog radija “Eurotribina – perspektive i izazovi” koji se, uz potporu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, emitira iz Kuće Europe u Zagrebu.

Prema posljednjem istraživanju Eurobarometra, 9 od 10 ispitanika u Hrvatskoj iznimno je zabrinuto zbog rastućih troškova života, a kako je istaknuo predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, subjektivna inflacija, onu koju osjeća većina kućanstava, bitno je veća od službenih podataka, pri čemu je u najvećem dijelu generira rast cijena hrane, a potom i energenata.

Iako se upozorava da značajniji rast plaća, putem generiranja potrošnje, održava i inflaciju, Sever smatra da je rast plaća i mirovina u ovoj godini nužan, a kako bi se mogao “loviti” rast cijena.

Istaknuo je da je rast plaća ispod razine rasta cijena, što predstavlja ogroman problem, pri čemu je između ostalog i izrazio skepsu prema porukama iz HUP-a o tome da su članice tog udruženja podizale plaće i do 15 posto. Također, Sever nužnim smatra i nastavak mjera Vlade od 1. travnja, kako bi cijene plina i struje i dalje bile regulirane.

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić je rekao da su članice HUP-a svojim zaposlenicima lani u prosjeku podignule plaće iznad razine inflacije.

Kada je riječ o inflaciji, ustvrdio je da se u zadnje vrijeme vide signali njezine stabilizacije, uslijed određenog pada cijena struje i plina, no cijene su i dalje visoke.

Stojić prognozira da će gospodarstvo eurozone u 2023. doživjeti “određeno snažno usporavanje”, pri čemu će doći do “hlađenja” agregatne potražnje, dok bi po njegovim riječima inflacija mogla biti i do dva postotna boda niža u odnosu na procjene s kraja prošle godine.

Rekao je i da jača percepcija da će Europa zbog izuzetno blage zime izbjeći recesiju u ovoj godini. No, moguće je i da je recesija odgođena za drugu polovinu ove ili iduću godinu, dodao je Stojić.

“Inflacija smanjuje realnu vrijednost svega što posjedujemo”

Profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov istaknula je da inflacija smanjuje realnu vrijednost svega što posjedujemo. No, pozitivno je što u gospodarstvu još ne postoje rizici od rasta nezaposlenosti.

“U realnim terminima, činjenica je da se građanima smanjuje životni standard, no ipak nekako preživljavamo, unatoč svim izazovima”, rekla je Ivanov.

Po njenom mišljenju, jedini put rasta za svjetsko i europsko gospodarstvo je oživljavanje svjetske trgovine i vraćanja ekonomskih odnosa na put globalizacije. Put antiglobalizacije, protekcionizma te ekonomskih i valutnih ratova nikome ne treba, ustvrdila je Ivanov.

Rukovoditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov istaknuo je da u Europi postoji niz izazova, kao što su energetska kriza te globalna kriza opskrbe hranom, koje su generirane uslijed agresije Rusije na Ukrajinu.

Tu je i klimatska kriza, Europa je u suočavanju s njom imala “velike planove” u vidu zelenih politika, no neupitno je da je ukrajinski rat skrenuo pažnju i s tog problema, rekao je Bandov.

Unatoč rastu cijena, Europa i dalje živi značajno bolje no dobar dio ostatka svijeta, no Bandov je upozorio da u Europi slabi srednja klasa te se povećava socijalno raslojavanje.

Za razliku od Europe, svijet, poput Kine i Afrike, ukrajinsku krizu ne doživljava i ne osjeća u toj mjeri, dodao je Bandov.

Nedostatak stručne i visokoobrazovane radne snage

Na panelu se značajan dio rasprave odnosio i na pitanja tržišta rada i obrazovnog sustava u Hrvatskoj. Sever je tako upozorio na nedostatak stručne i visokoobrazovane radne snage jer su mnogi “pobjegli u inozemstvo”, pa je stoga i teško privući neka ulaganja u segmentima poslova više dodane vrijednosti.

Stojić je ustvrdio da je Hrvatska na institucionalnoj razini, u smislu uključenja u euroatlantske integracije, praktički postigla maksimum, no istaknuo je i da se i dalje javljaju pitanja konkurentnosti gospodarstva i dovoljno kvalitetne radne snage.

Pritom je upozorio da Hrvatska i dalje ima drugo najveće porezno opterećenje u Uniji, zbog čega je nužno nastaviti provoditi reforme.

Hrvatskoj je potrebno i snažno tržište rada te kvalitetan obrazovni sustav, istaknuo je Stojić, pri čemu je mišljenja da tržište rada mora biti fleksibilnije, ne u smislu povećanja nesigurnosti, već veće mobilnosti radnika, što uključuje i dodatno obrazovanje i traženje novih prilika.

Govoreći o neujednačenosti poreznog sustava, istaknuo je i sferu rentijerstva (ostvarivanje prihoda od nekretnina), gdje se plaćaju manji porezi no u ostatku gospodarstva, a društvo u kojem je ono značajno prisutno u većoj mjeri stagnira i ne preuzima rizike.

Ocijenio je i da bi se ljudi u Hrvatsku vratili, no moraju vidjeti pozitivnu perspektivu za sebe i obitelj, a s njim se složio i Bandov, koji je ocijenio da je Hrvatska uvijek hvatala neke “tehničke ciljeve”, poput članstva u EU, eurozoni ili šengenu. Iako je te ciljeve i ispunila, Bandov nije siguran je li uvijek slučaj da se zna što hrvatska država i društvo žele postići.

“Potrebna nam je promjena paradigme”

Potrebna nam je promjena paradigme, da shvatimo tko smo i što želimo, isaknuo je Bandov.

Smatra da se Hrvatska u globalnom kontekstu mora dodatno brendirati, a osim nogometa, želio bi da bude prepoznatljiva i po akademskoj zajednici.

Govoreći o obrazovnom sustavu, Ivanov je ustvrdila da se djecu u školama od prvog dana “stavlja u kalupe”, a i na minimalan izlazak iz njih se gleda negativno. Ta djeca koja izlaze izvan “kalupa” su zapravo onaj “motor koji može povući rast”, a oni koji su napustili Hrvatsku su upravo mladi koji vole razmišljati samostalno, ocijenila je Ivanov.

Smatra da puno ljudi ima veće kapacitete od onih koje uspije pokazati na svom radnom mjestu, a neiskorištavanjem takvih potencijala propada i tržište rada.

Između ostalog, Ivanov je ocijenila i da Hrvatska nije čak u dovoljnoj mjeri, u smislu integracije na tržište rada, iskoristila ni dolazak određenog broja građana iz Ukrajine, koji su pobjegli pred ratom.