Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman osudio je u petak skidanje hrvatske zastave s veleposlaničke rezidencije u Beogradu i poručio da takvi incidenti podgrijavaju atmosferu mržnje, neprijateljstva i netolerancije.

“Sigurno da takvi incidenti ne pridonose razumijevanju odnosa, podgrijavaju atmosferu mržnje, neprijateljstva, netolerancije. Nadamo se i želimo da odnosi između Hrvatske i Srbije budu dobri jer je to logično, da imamo stabilne odnose”, rekao je Grlić Radman.

Hrvatski veleposlanik u Srbiji Hido Biščević izjavio je u četvrtak za N1 da nije slučajno što je s njegove rezidencije u Beogradu skinuta hrvatska zastava i da taj incident odražava “dio atmosfere” u srbijanskom društvu koja se nastavlja hraniti govorom mržnje.

Nepoznati počinitelji su najvjerojatnije u srijedu rano ujutro skinuli zastavu sa zgrade koja ima video nadzor, ali nema čuvare, rekao je Biščević.

Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da se radi o “nepromišljenom i izoliranom aktu”, nadajući se da on “neće baciti sjenu na napore da se odnosi Srbije i Hrvatske postave na nove osnove kako bi se u budućnosti neometano razvijali u duhu uzajamnog povjerenja i suradnje”.

Šef hrvatske diplomacije rekao je da zbog takvih incidenata “ne možemo govoriti o dobroj perspektivi odnosa, ne možemo govoriti o dobroj budućnosti, ali moramo vjerovati u dobru budućnost…”

Grlić Radman najavio je da 28. travnja odlazi u Suboticu na polaganje kamena temeljca za novu Hrvatsku kuću. Ondje će imati priliku razgovarati s predstavnicima pokrajinskih vlasti. Jedna od tema bit će i inicijativa za proglašenje “bunjevačkog jezika” službenim jezikom u Subotici, čemu su se usprotivili hrvatski jezikoslovci, a Grlić Radman ponovio da je to suprotno sporazumu o zaštiti nacionalnih manjina.

Dan ranije predsjednik vojvođanske vlade Igor Mirović posjetit će Petrinju, dodao je Grlić Radman.

Put Srbije u EU “ide i preko Hrvatske”

Grlić Radman je istaknuo da put Srbije prema EU “ide i preko Hrvatske”.

Prije ulaska Srbije u Uniju trebaju se riješiti pitanja nestalih, univerzalne jurisdikcije, odštete logorašima, naveo je hrvatski ministar. U Hrvatskom saboru osigurana su tri mjesta za srbijanske predstavnike, a Hrvatska želi da Hrvati u Srbiji također budu predstavljeni, rekao je Grlić Radman.

Dodao je da se Srbija “mora aktivno i snažno suočiti” s aspektima unutarnje politike – reformama, borbom protiv korupcije i vladavinom prava.

Srbija ima status kandidata za EU od ožujka 2012. godine, a pristupni pregovori traju od siječnja 2014.

Zastoj oko izbora veleposlanika

Premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović nisu se još dogovorili o izboru novih veleposlanika i konzula, ali je šef hrvatske diplomacije rekao da ne smatra da je proces njihova izbora u blokadi te poručio da postoji “samo jedna hrvatska diplomacija”.

Odbacuje mogućnost kvote i model pola-pola.

Grlić Radman rekao je da se “dogovor treba postići” i da se može razgovarati o popisu koji je vlada poslala predsjedniku, sukreatoru vanjske politike, ali je poručio da vlada nije za kvote.

Kaže da su na poslanom popisu “profesionalni diplomati, ljudi koji su već dokazani u svojim poslovima”.

Predsjednik države, pak, želi da se zbog odgovornosti zna tko stoji iza kojeg veleposlanika i tvrdi da je takva praksa bila i ranije.