Objavljeno u Nacionalu br. 974, 21. prosinac 2016.

Osnivači Nove ljevice – stranke za demokratizaciju i održivi razvoj dolaze iz sektora civilnog društva, ali odbijaju tezu da su pokretanjem te stranke počeli gušiti nevladine udruge svojim prebacivanjem u prostor ‘hardcore’ politike

Naš je interes stvarati društvo kakvo mi želimo i kakvo mi živimo. Iza toga se ne krije nikakav materijalni interes. To je i borba ne samo za jednakost, popravljanje statusa obespravljenih, nezaposlenih, mladih, kao i ljudi na pragu siromaštva, nego i politička borba za sekularno društvo, što se nedvojbeno suprotstavlja nekim drugim interesima pa doista ulazimo u prostor ozbiljne politike. Pripadamo onoj vrsti ljudi koja smatra da Hrvatska ide užasno ukrivo posljednjih 25 godina, a da se tome nitko na ljevici nije ozbiljno suprotstavio. Na medijskoj pozornici postojao je, primjerice, jedan Feral Tribune pa je i SDP imao šansu, mogao je i on biti na toj liniji, ali nije”, slikovito je za Nacional prokomentirao Dragan Markovina razloge osnivačke skupštine Nove ljevice – stranke za demokratizaciju i održivi razvoj, održane prošle nedjelje u Novinarskom domu u Zagrebu.

Kada se, pak, program te nove političke stranke prevede na standardni politički vokabular, onda on glasi: “To je zastupanje onih političkih projekata koji će svakom hrvatskom građaninu osigurati dostojanstven život, socijalnu sigurnost i demokratska prava”, a što bi, možemo pretpostaviti, deklarativno potpisale i mnoge druge stranke ne samo ljevice i centra, nego i one s desnog spektra. Vjerojatno, ne i sve. Dvorana u kojoj se održao taj već dulje vrijeme najavljivani skup s ambicioznim političkim projektom, dobro je odabrana. Bila je ispunjena do posljednjeg mjesta premda se u njoj nije okupilo više od dvjestotinjak što članova, od koji su neki na samom ulazu potpisivali pristupnice, što simpatizera, a nešto i znatiželjnih promatrača.

Budući da je u osnivanje nove stranke bio uključen širi spektar ljudi iz nevladinih udruga, iz tzv. sektora civilnog društva, postavili smo nekima od osnivača Nove ljevice i pitanje nije li se pojavom nove stranke u hrvatskom političkom spektru počeo gušiti drugi segment potreban društvu – nevladine udruge. Time su na neki način dali i streljivo Zlatku Hasanbegoviću koji je s kolegicom Brunom Esih nedavno, doduše bez uspjeha, sa saborske govornice predložio amandman za ograničavanje proračunske potpore civilnim udrugama. Naime, u Incijativnom odboru osnivačke skupštine Nove ljevice bili su: aktivistica za ženska prava Rada Borić, predsjednica Hrvatskog PEN-a Nadežda Čačinović, Nikola Devčić s Instituta “Ivo Pilar”, povjesničar i donedavni politički aktivist Dragan Markovina, čelnik Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP) Zoran Pusić te mirovna aktivistica i voditeljica udruge Documenta – centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič.

Sve troje sugovornika nije osporilo da su i sami ozbiljno razmišljali o tom mogućem problemu. Međutim, ipak su odlučili ući u prostor “hardcore” politike, ocijenivši da sve što su dosad radili i predlagali iz sektora civilnog društva, nije donijelo očekivane rezultate kroz donošenje političkih odluka. Prema riječima Markovine, u osnivanje Nove ljevice nije ušao cijeli civilni sektor, a dvije članice Incijativnog odbora Vesna Teršelič i Nadežda Čačinović neće ući u izvršna tijela stranke, nego će biti članice Etičkog povjerenstva. Ali Zoran Pusić ipak će postati predsjednik Izvršnog odbora Nove ljevice. “I sami smo razmišljali o tom problemu, ali ocijenili smo da moramo nešto učiniti da promijenimo atmosferu u društvu i da s konkretnih političkih govornica pokušamo ostvariti nešto od onoga što već godinama predlažemo bez većeg uspjeha”, rekao je za Nacional Zoran Pusić.

“Svatko po Ustavu ima pravo politički djelovati kao građanin i ja koristim to svoje građansko pravo. Ni sada ni ubuduće neću se uključivati u izvršna tijela stranke pa će moj najvažniji angažman ostati u organizacijama civilnog društva u kojima djelujem već 30 godina, zaključno s Documentom. Pokretala sam više od 20 organizacija civilnog društva. Ovo je prva stranka u kojoj sam postala članica. Vrijednosti za koje se zalažem nadam se da će dobiti šansu da se čuju i s paralamentarne govornice, iako ne od mene osobno, jer ću nastaviti djelovati u sklopu nevladina sektora. Organizacije civilnog društva i dosad su imale dobre prijedloge koje smo slali, prije svega, u javnost, ali i političkim strankama”, rekla je Vesna Teršelič.

“Sa SDP–om nemam ništa. Nikada nisam bio član te stranke, iako priznajem da sam s njima razgovarao. Ne isključujem da bismo u budućnosti sa SDP-om mogli oformiti i neku vrstu partnerstva, ali s HDZ-om nikako, jer su oni predvodnici ‘konzervativne revolucije’ u Hrvatskoj. Nema mogućnosti da idemo s ljudima koji nam nisu bliski u poimanju potreba suvremenog društva. Vjerujem da ćemo ljevici donijeti potreban novi identitet. Sve što smo govorili dosad, nećemo prestati govoriti, kao ni u budućnosti”, rekao je Markovina za Nacional. Osvrnuo se i na pitanje što će stranka konkretno i sadržajno ponuditi Hrvatskoj u smislu boljeg života ljudi. “To je, sasvim sam siguran, praktički najbitnije pitanje na kojem će politički sustav zemlje ili pasti ili ostati na nogama i oko toga nitko od nas ne dvoji. Militantni nacionalizam koji prijeti rehabilitacijom ustaštva, rast klerikalizma i sve snažnije socijalno raslojavanje, realne su prijetnje za hrvatsko društvo i demokratske procese koje zahtijevaju suradnju svih društvenih subjekata spremnih da se toj opasnosti suprotstave”, smatra Markovina.

Po njemu, institucionalna ljevica propustila je zauzeti jasan stav o tim pitanjima i provoditi konzistentnu politiku. “Imajući sve to u vidu, Nova ljevica ne samo da nudi, nego i traži pomoć svih koji na sličnoj liniji razmišljaju, nudi jednu modernu državu u kojoj nacionalizam napokon neće biti tema o kojoj raspravljamo, nudimo jednu zemlju u kojoj ćemo jasno smjestiti ustaški pokret i ustašku državu na mjesto koje im pripada, jednu zemlju u kojoj ćemo, nadamo se, uspjeti zaustaviti socijalno raslojavanje i ekonomsko potonuće društva u cjelini, nudimo jedno društvo u kojemu će na prvome mjestu biti interesi građana i očuvanje javnih prostora i resursa”, poručio je Markovina s osnivačkog skupa. Najavljujući buduću suradnju s političkim istomišljenicima na međunarodnom planu, spomenuo je grčku Sirizu, španjolski Podemos, skandinavsku ljevicu.

Pitanje je samo može li Nova ljevica napraviti takav politički iskorak kakav je učinila Ciprasova Siriza u Grčkoj, postavši u dva zadnja izborna ciklusa relativni izborni pobjednik. Pritom je “pomela” i gotovo uništila, ponajprije, tradicionalnu lijevu stranku PASOK koja se godinama smjenjivala na vlasti s desnom Novom demokracijom. PASOK je izgubio najviše glasova birača. Preslika li se ta situacija na Hrvatsku, to bi samo značilo da bi Nova ljevica trebala osvojiti onaj politički prostor kojim trenutačno dominira SDP.

A to na zadnjim redovitim parlamentarnim izborima nije uspjelo novoosnovanoj stranci bivšeg predsjednika Ive Josipovića Pokrenimo Hrvatsku. Premda je on na prošlim predsjedničkim izborima izgubio s minimalnom razlikom od 32.509 glasova i unatoč tome što je za njega glasovalo više od milijun birača, precizno, 1.082.436, na parlamentarnim izborima suočio se s dramatičnom realnošću. U prvoj izbornoj jedinici osvojio je neznatnih 2365 glasova. Bio je to samo još jedan dokaz da je SDP bio daleko popularniji u lijevom biračkom spektru no što su to mogli i zamisliti Josipović i njegov izborni stožer. Hoće li se na sličan način na izborima opeći i Nova ljevica – stranka za demokratizaciju i održivi razvoj, vidjet ćemo već u svibnju sljedeće godine na predstojećim lokalnim izborima.