Saborska oporba u srijedu je uoči rasprave o izmjenama Zakona o poljoprivredi upozorila kako je Hrvatska najveću uvoznik hrane u Europskoj uniji (EU) i da nismo samodostatni u poljoprivrednoj proizvodnji.

Hrvatska je postala najveći uvoznik hrane na području EU, u devet mjeseci ove godine vanjskotrgovinski deficit veći je od 100 milijardi kuna, takav dramatičan rast uvoza nije zabilježila ni jedna bivša socijalistička zemlja koja je ušla u EU, kazala je Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku) zatraživši stanku.

Godišnje uvezemo mesa u vrijednosti oko 400 milijuna eura dok domaći stočari „muku muče” i ne mogu prodati svoje meso, dodala je Vukovac i ustvrdila kako hrvatskim prehrambenim lancem trenutačno “čini se upravlja mađarsko – arapsko – ruski oligarski sustav”.

Vesna Vučemilović (Klub Hrvatskih suverenista) ističe da su proizvodnja hrane i energije strateške djelatnosti, koje u kriznim vremenima dolaze do izražaja, a da se Hrvatska ne može pohvaliti da je tu u potpunosti suverena država.

„Fortenova raspolaže s 32 tisuće hektara državnog poljoprivrednog zemljišta i ima koncesiju na preko 30 godina te plaća koncesijsku naknadu koja je duplo niža nego što ju plaćaju OPG-ovi…. A ne zna se tko je vlasnik Fortenove, je li to Arap, Rus ili Mađar?”, upozorila je.

Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji mesa, mlijeka, voća i povrća, navela je Vučemilović.

Martina Vlašić Iljkić (Klub SDP-a) dodaje da smo i  po poljoprivrednoj produktivnosti  na začelju EU, na svega 30 posto europskog prosjeka.

Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS-a i Centra) upozorava da je poljoprivreda gubitnik i prema prijedlogu proračuna za iduću godinu.

“Hrvatski seljak i selo su uništeni”, ustvrdio je Miro Bulj (Klub Mosta) i ponovio zahtjev da se zabrani prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima.

Marijana Petir (Klub HDZ-a) naglasila je da  se promjenama zakona želi zaštiti položaj OPG-a, pomoći proizvodnji hrane i opstanku hrvatskog ruralnog područja.  „Cilj je podići konkurentnost i produktivnost hrvatske poljoprivrede, prilagoditi se klimatskim promjena, postići održivost poljoprivrede proizvodnje i postići generacijsku obnovu hrvatskog sela”, kazala je.