Željko Lenart (HSS) ustvrdio je u srijedu da se u Hrvatskoj “jede smeće”, ali da to nitko ne želi priznati, raspravljajući u srijedu u Saboru o prijedlogu zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima.

“Jedemo smeće, a to ne želimo priznati”, rekao je Lenart u raspravi i upozorio da se zakonskim prenormiranjem “guši proizvodnja OPG-ova” i da zakon treba biti liberalniji.

Naglasio je da je meso proizvedeno na OPG-vima kvalitetnije nego ono na velikim farmama, no, dodao je, cijene mesa iz uvoza su niske pa se uzgajivačima ne isplati proizvoditi meso ni za sebe.

Upozorio je i kako je teško nabaviti meso koje nije tretirano antibioticima, pojačivačima okusa i drugim aditivima te upitao što će se dogoditi kad Hrvatska više ne bude mogla uvoziti jer će države izvoznice zadržavati proizvodnju za sebe.

Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti) ocijenila je da je postignut visok stupanj kvalitete hrane i da su brojni rizici stavljeni pod nadzor, a  Ružica Vukovac (Klub Za pravednu Hrvatsku) smatra kako se, unatoč tome što se sustav globaliziranja proizvodnje hrane pokazao neodrživim, još uvijek ne shvaća važnost lokalne proizvodnje hrane.

Sela bez mljekara i stočara više nisu rijetkost, teško je doći do podataka o sljedivosti hrane i građani kupuju ono što je najjeftinije, dodala je.

Boška Ban Vlahek (SDP) smatra da bi Ministarstvo poljoprivrede trebalo objediniti zakone o sigurnosti hrane i donijeti krovni zakon. Ocijenila je kako sigurnost hrane nije na zavidnoj razini, hrana je puna aditiva, čak i nekih nedopuštenih.

Niz nepravilnosti ne ulijeva povjerenje da će zakon nešto bitno promijeniti i osigurati da jedemo zdravo, ustvrdila je.

Miro Bulj (Most) ustvrdio je kako je većina svinjetine iz uvoza tovljene sojom tretirano glifosatom bez kontrole. Upozorio je kako domaći proizvođači ne mogu konkurirati uvoznom mesu, jer su opterećeni brojnim troškovima.

Željko Pavić (Klub Socijaldemokrata) upozorio je kako je velik broj uzgajivača odustalo od uzgoja, jer klanje moraju obavljati u klaonicama što im povećava troškove. Založio se da se omogući klanje stoke u OPG-ovima te da se prozvođačima omoguće povoljniji uvjeti i jednostavniji izlazak na tržište.

Prijedlogom zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima se utvrđuju nadležna tijela i njihove zadaće te obveze subjekata u poslovanju hranom i kaznene odredbe, a važeći zakon stavlja se izvan snage. U izmjenu se krenulo jer je 2019. osnovan Državni inspektorat i 2021. prihvaćen Zakon o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja.