Ruska valuta u srijedu je dosegnula vrijednost od 52,3 rublja za dolar, što je njezina najveća vrijednost od svibnja 2015. godine.

Prije samo tri mjeseca tečaj je bio 139 rublja za dolar, kada su SAD i Europska unija počele uvoditi sankcije Moskvi zbog ruske invazije na Ukrajinu. Zapanjujući skok vrijednosti rublja sad koristi Kremlj kao dokaz da su zapadne sankcije promašene.

“Ideja je bila jasna – nasilno slomiti rusko gospodarstvo. Sad je očito da u tome nisu uspjeli”, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin prošli tjedan tijekom Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

Krajem veljače, kad se činilo da će brzo doći do sloma ruske valute, Moskva je povukla drastičan potez te je više nego udvostručila ključnu kamatnu stopu sa 9,5 na 20 posto. Od tada rubalj je počeo jačati što je Središnja banka Rusije pratila snižavanjem kamatne stope koje je trenutno na prihvatljivih 11 posto, prenosi tportal.

Štoviše, rubalj je toliko ojačao da sad centralna banka poduzima mjere kako bi ga oslabila u strahu da snažna valuta ne našteti izvozu.

Što se krije iza snažnog rasta?

Postavlja se pitanje, piše CNBC, što se krije iza snažnog rasta rublja i je li taj trend održiv? Rusku valutu prema gore gura visoka cijena energenata, kontrola kapitala i same sankcije.

Rusija je najveći svjetski izvoznik plina i drugi najveći izvoznik nafte. Njezin primarni kupac je Europska unija koja tjedno kupuje milijarde dolara vrijednu rusku energiju, a istodobno Moskvu pokušava kazniti sankcijama.

Bruxelles se nalazi u nezavidnoj poziciji – do sad je poslao eksponencijalno više novca Rusiji za naftu, plin i ugljen nego što je Ukrajini odaslao pomoći. S cijenama nafte i do 60 posto višim nego prošle godine, bez obzira što su zapadne zemlje smanjile kupovinu, Moskva i dalje ostvaruje rekordnu dobit.

U prvih 100 dana rusko-ukrajinskog rata, Ruska Federacija je uprihodila 98 milijardi dolara, a više od polovice toga oko 60 milijardi dolara došlo je iz EU.

Mnoge članice Unije planiraju smanjiti svoju ovisnost o ruskim energentima, ali taj proces će trajati godinama – u 2020. iz Rusije je stizalo 41 posto uvoznog plina i 36 posto nafte u EU.

Istina da je Bruxelles u svibnju uveo snažan paket sankcija kojim se djelomično zabranjuje uvoz ruske nafte do kraja ove godine, ali ima značajne iznimke za naftu koja se isporučuje naftovodima, budući da zemlje bez izlaza na more poput Mađarske i Slovačke nisu mogle pristupiti alternativnim izvorima.

“Rubalj je snažan i zahvaljujući tome Rusija zarađuje rekordne viškove na tekućem računu u stranoj valuti”, rekao je Max Hess s Instituta za vanjsku politiku u Philadelphiji. Taj je prihod uglavnom u dolarima i eurima putem složenog mehanizma zamjene rublja.

Suficit na tekućem računu Rusije od siječnja do svibnja ove godine iznosio je nešto više od 110 milijardi dolara, prema podacima ruske središnje banke – to je 3,5 puta više nego u istom razdoblju lani.

Jakom rublju na ruku ide i kontrola kapitala, odnosno ograničavanje strane valute koja napušta zemlju plus činjenica da Rusija uvozi daleko manje zbog sankcija.

“Vlasti su uvele prilično stroge kontrole kapitala čim su nametnute sankcije. Rezultat toga je da novac pritječe iz izvoza, dok je odljev kapitala relativno mali. Neto učinak svega toga je jači rubalj”, objasnio je Nick Stadtmiller, direktor strategije za tržišta u nastajanju u ‎Medley Global Advisorsu.

Broj siromašnih Rusa porastao na 21 milijun ove godine

Rusija je čak sad morala ublažiti neke od mjera kontrole kapitala te je snizila kamatnu stopu kako bi oslabila rubalj, budući da jaka valuta šteti njezinom fiskalnom računu.

“Istina da je na papiru rubalj snažan, ali to je rezultat pada uvoza. Svrha gomilanja deviznih rezervi je da možete u inozemstvu kupiti stvari koje su potrebne vašem gospodarstvu. Rusija to ne može učiniti. Čak i ako rubalj ima visoku vrijednost, to može biti razorno za gospodarstvo i kvalitetu života”, mišljenja je Hess.

Snažan rubalj nikako ne znači da ruska ekonomija dobro podnosi zapadne sankcije. Otkako je počeo rat u Ukrajini, tisuće međunarodnih tvrtki napustile su Rusiju, ostavljajući za sobom ogroman broj nezaposlenih Rusa. Strana ulaganja pretrpjela su ogroman udarac, a siromaštvo se gotovo udvostručilo samo u prvih pet tjedana rata, pokazuju podaci ruske statističke agencije Rosstat, prenosi tportal.

“Ruski rubalj više nije pokazatelj zdravlja gospodarstva. Čak je i Rossat, poznat po tome što voli prilagođavati brojeve kako bi podržao politiku Kremlja, priznao da je broj Rusa koji žive u siromaštvu sa 12 milijuna porastao na 21 milijun ljudi u prvom tromjesečju 2022. godine”, ukazao je Hess.