U posljednjih nekoliko tjedana, Istočna Europa je na rubu novog rata, započinje analiza objavljena na portalu Russia Today. Moldavija riskira povratak u aktivni sukob sa samoproglašenom republikom Pridnjestrovljem – separatističkom regijom sa slavenskom većinom, koja se odvojila od Kišinjeva tijekom raspada SSSR-a.

Tvrde da bi Ukrajina mogla biti posebno zainteresirana za taj teritorij iz dva razloga – da osramoti Moskvu koja tamo ima raspoređene ljude i da potencijalno dobije pristup ogromnom skladištu oružja. Postrojenje u Kolbasni – s prijavljenih 22.000 tona oružja – jedno je od najvećih u Europi, a nalazi se samo 2 kilometra od ukrajinske granice, navodi se dalje u analizi.

Rusko Ministarstvo obrane upozorilo je krajem veljače da “kijevski režim priprema oružanu provokuaciju u Pridnjestrovlju”. Dodali su da će ukrajinski diverzanti biti maskirani u odore Oružanih snaga Ruske Federacije. Podsjetimo, nije prvi put da Rusija optužuje Ukrajinu za planiranje isceniranih događaja.

Rusko Ministarstvo je tvrdilo i da Ukrajina gomila vojnu opremu i osoblje na dijelu svoje granice s Moldavijom. Ruski diplomati rekli su da će se sve radnje koje predstavljaju prijetnju mirovnim snagama u Pridnjestrovlju “smatrati napadom na Rusku Federaciju, prema međunarodnom pravu”.

Ukrajina negirala optužbe

O svemu se oglasio i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov koji je poručio da vrlo pažljivo prate situaciju i da je situacija turbulentna. “Znamo da su naši protivnici u Ukrajini i u europskim zemljama sposobni za razne provokacije.”

Ukrajina je negirala ruske optužbe, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je poručio da cijene neovisnost drugih zemalja. “Pridnjestrovlje je dio Moldavije.”

Moldavske vlasti, koje podupiru Kijev, također su negirale postojanje sigurnosne prijetnje. Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije je 1. ožujka priopćilo da prate situaciju, ali da nisu uspjeli potvrditi informacije koje je proširila ruska strana.

U analizi posebno izdvajaju starije izjave moldavskog ministarstva u kojima se navodi da “trenutačno ne postoje izravne prijetnje vojnoj sigurnosti zemlje”. Podsjetili su i na izjavu šefa Službe za informiranje i sigurnost Moldavije Alexandru Mustatse koji je u prosincu da nije pitanje hoće li Rusija napasti Moldaviju nego kada će to učiniti.

U svjetlu tvrdnje da bi Moskva mogla pokrenuti ofenzivu, predsjednica Maia Sandu je održala sastanak Vrhovnog vijeća sigurnosti.

Gubitak ravnoteže

Portal piše da se Pridnjestrovlje počelo udaljavati od Moldavije i prije raspada SSSR-a, navodeći da je to bio odgovor lokalnog stanovništva koje su uglavnom sačinjavali Ukrajinci i Rusi, na prorumunjski kurs Kišinjeva. Moskva je pokušala riješiti sukob, ali to nije uspjela prije raspada SSSR-a, piše u analizi.

Nakon što je Moldavija proglasila neovisnost, izbio je oružani sukob između Kišinjeva i samoproglašenog Pridnjestrovlja, što je rezultirao smrću tisuća ljudi. RT dalje navodi da su borbe završene tek nakon intervencije ruskih mirovnih snaga.

Pridnjestrovlje se trajno odvojilo od Moldavije, koja je odbila priznati njegovu neovisnost, i od tada je njegov status neriješen, a RT njihov odnos opisuje kao “zamrznuti sukob”. U analizi se navodi da stanovnici “Pridnjestrovlja gravitiraju prema Rusiji i čak žele postati njezinim dijelom”.

Kao i sovjetske vlasti prije njih, dužnosnici u Moskvi su na ove inicijative reagirali s velikom dozom opreza, navodeći da se nije razgovaralo o pripajanju ovog teritorija Rusiji te da je očuvana ravnoteža između Kišinjeva (glavnog grada Moldavije) i Tiraspola (drugog najvećeg grada u Moldaviji i središta separatističke oblasti Pridnjestrovlje) je sačuvana. Nažalost, ta je ravnoteža ozbiljno dovedena u pitanje tijekom prošle godine, dodaje ruski medij.

Nakon početka sukoba u Ukrajini, moldavske vlasti poduzele su zakonodavne mjere s ciljem smanjenja ruske kulturne prisutnosti u regiji.

U analizi se spominje i neutralni status Moldavije s jedne strane, a sudjelovanje moldavskih oružanih snaga u zajedničkim vojnim manevrima sa zemljama NATO-a s druge strane. RT također dodaje i da moldavska vojska dobiva oružje od zapadnih partnera, dodajući da su takve stvari “zabrinjavajući za Pridnjestrovlje”.

“Zašto naoružavati Moldaviju kada je u tijeku sukob s Pridnjestrovljem? Naprotiv, moramo razgovarati o razoružanju”, rekao je krajem veljače ministar vanjskih poslova nepriznate republike Vitalij Ignatjev.

Ovi događaji stavljaju Pridnjestrovlje u opasnu i neobičnu poziciju, uhvaćenu između neprijateljske Moldavije i Ukrajine, koja je donedavno djelovala kao jedan od jamaca mira. Moskva neće moći odmah poslati pomoć za 1500 ruskih mirovnih snaga koji su tamo razmješteni. Od sada, sudbina Tiraspola uvelike ovisi o tome hoće li ukrajinske vlasti odlučiti otvoriti drugu frontu, zaključuju veliku analizu.