Administracija Vladimira Putina objavila je građanski rat Zapadu. Imitirajući masovne kampanje koje je Staljin pokretao protiv “neprijatelja naroda”, Kremlj pronalazi žrtve u svemu što dolazi sa Zapada kako bi okupio narod u zajedničkoj borbi, s obzirom na to da se ekonomska kriza u državi produbljuje. Ruska ekonomija tone u dugoj i bolnoj recesiji. S cijenama nafte ispod 45 dolara, državni prihodi rapidno se smanjuju. Da bi izbalansirala proračun, Moskva treba cijene nafte od 80 dolara po barelu. Štoviše, zapadnjačke financijske sankcije protiv kompanija povezanih s Kremljom isključuju nove investicije, dok će bijeg kapitala iz Rusije premašiti 130 milijardi do kraja godine. Dok se državne blagajne brzo prazne, Putin nema što ponuditi javnosti osim šovinizma i paranoje prema Zapadu. Državna propaganda prikazuje Rusiju kao žrtvu zapadnjačkog spletkarenja. Zemlja je navodno okružena neprijateljima protiv kojih treba djelovati agresivno. Viktimizacija pruža opravdanje za održavanje snažne države i autoritarnog vodstva koje će, navodno, povratiti rusku militarnu i globalnu moć.

Za spas Majke Rusije nužno je spriječiti da zapadne vrijednosti i proizvodi ulaze u Rusiju te ih uništiti ako podrivaju njezine granice. Nevladine udruge SAD-a i EU-a sada se definiraju kao “strani agenti” koji vode “neregularan rat” kako bi kroz “obojenu revoluciju” destabilizirali Rusiju. Washington navodno planira eliminirati sadašnju vladu i podijeliti ruski teritorij. Za Kremlj, promocija zapadne demokracije ekvivalent je rusofobiji i nužno se protiv toga odlučno boriti.

Zapadna dobra i usluge jednaka su prijetnja ruskoj stabilnosti i stanovništvo se na razne načine ohrabruje da ih izbjegava. Putin je nametnuo ekonomske sankcije na prehrambene proizvode EU-a u ljeto 2014., a nedavno ih je produžio za još godinu dana. Istovremeno, strogo kontrolira granice protiv ilegalnog uvoza. Pogrešno je izračunao da će farmeri sa Zapada lobirati kod svojih vlada da pojačaju sankcije prema Moskvi, ali svako odstupanje sada bi izgledalo kao politička predaja.

DOK MILIJUNI RUSA TONU U SIROMAŠTVO i mnogi su pothranjeni, vlada spaljuje stotine tona hrane iz EU-a koja uspije izbjeći granične kontrole. Te lomače prikazuju se na javnoj televiziji kao demonstracija državne moći. Dužnosnici tvrde da će uništavanjem prokrijumčarene robe procvjetati ruska poljoprivredna proizvodnja. Zabranjena roba prezentira se kao opasan proizvod namijenjen trovanju ruskog naroda. U nekim gradovima mobilizirani su kozački vigilanti za provođenje embarga pljačkanjem trgovina i razotkrivanjem kršitelja sankcija. U međuvremenu, vladini regulatori označili su dodatne proizvode za uništenje, uključujući uvoznu odjeću. Donje rublje i posteljina proizvedeni u inozemstvu, već se uklanjaju s polica trgovina. Iako je izražena namjera da se time ojača tekstilna industrija u zemlji, za obične Ruse to jednostavno znači plaćati više ili odijevati manje.

Na meti su i druge manifestacije zapadnog utjecaja. Religiozna ortodoksija postaje sve utjecajnija; na primjer, dužnosnici ruskog grada Nižnjevartovska zabranili su jogu i proglasili je “zlim kultom”. Satovi joge prikazuju se kao antikršćanski rituali “okultnog karaktera” koji bi se mogli proširiti zemljom i zaraziti obične vjernike. Osim toga, zabranjene su razne prozelitske vjeroispovijesti, uključujući mormone i Jehovine svjedoke. Informacije su još veći izvor opasnosti za Kremlj i već postoje pokušaji cenzure interneta, po uzoru na Kinu. Posljednjih tjedana Wikipedija je bila prisiljena promijeniti neke svoje sadržaje nakon što su vlasti zaprijetile da će blokirati pristup čitavom portalu na ruskom jeziku. To otvara vrata prijetnjama bezbrojnim internetskim sajtovima da ili cenzuriraju informacije koje Kremlj ne odobrava ili se suoče s direktnom zabranom.

ZAKONI ĆE STUPITI NA SNAGU U RUJNU KAKO BI UTVRDILI ruski “digitalni suverenitet”, kao što su već utvrdili “nacionalni suverenitet” pred pokušajem američke dominacije. Specificiraju razne kaznene mjere koje država može poduzeti protiv web stranica i pružatelja usluga. Neki novinari izvještavaju da su dužnosnici već počeli otvarati kaznene predmete protiv onih koji podijele post ili čak samo “lajkaju” članke protiv Kremlja na društvenim medijima.

Evo još jedne naznake eskalacije paranoje: neki parlamentarci pozivaju na zabranu operativnog sustava Windows 10, optužujući ga da je špijunski alat namjerno dizajniran protiv Rusije.

Zato što mnogi dužnosnici, uključujući one s pristupom povjerljivim informacijama, koriste Windowse i zato što Windows 10 pohranjuje informacije o aktivnostima na računalu, na to se gleda kao na špijunsku urotu Washingtona. Tajnik ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Nikolaj Patrušev otišao je i korak dalje s izjavom da ruski dužnosnici koji koriste Google ili Yahoo predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Duma bi također mogla ove jeseni usvojiti zakon koji bi zabranio birokratima i državnim službenicima korištenje društvenih mreža na poslu. Zabranjivanje zapadnih utjecaja demonstrira sve veći strah Kremlja da su dani režima odbrojani. Neki ruski analitičari vjeruju da se režim suočava s unutarnjom pobunom protiv sve veće izolacije zemlje i njenih propalih gospodarskih politika.

Putin nije Staljin; on nema moć, okrutnost ili lukavost sovjetskog diktatora. Njegov autoritarni sustav sve je krhkiji, s obzirom na to da korumpirani lojalisti nemaju osobne ili ideološke veze s predsjednikom. Njegova sposobnost da zadrži njihovu lojalnost počiva prije svega na kontroli Kremlja nad supstancijalnim financijskim sredstvima. Sužavanjem ekonomije cijeli sustav mogao bi se raspasti jer će biti potrebna rezanja proračuna koja će otuđiti članove Putinova bliskog kruga. To bi moglo dovesti do intenzivne borbe za moć pa čak i državnog udara članova elite koji osjećaju sve veću prijetnju vlastitoj sigurnosti i bogatstvu.