U listopadu 2002. godine u Moskvi se dogodio jedan od najtragičnijih terorističkih napada u toj zemlji. U gradskom kazalištu Dubrovka 40 terorista otelo je 912 osoba, a u akciji oslobađanja poginulo je 130 civila.

Teroristi su 23. listopada 2002. zauzeli prostor kazališta za vrijeme predstave i to prema nalogu čečenskog ekstremista Šamila Basajeva. Naoružani militanti su oko 21 sat razoružali nekoliko pripadnika sigurnosti te zauzeli dvoranu u kojoj je bila publika. Moskovska policija je stigla sat kasnije, a pregovori su započeli u ponoć. Teroristi su iznijeli zahtjev da se ruske snage povuku iz Čečenije.

Idući dan pustili su nekoliko talaca, uglavnom žena, djece i stranih državljana.

Među onima koje su ubili bila je Olga Romanova, 26-godišnjakinja koja je svojom voljom došla u kazalište te se ponudila kao zamjena za puštanje žena i djece. Sljedeći dan su teroristi oslobodili manji broj civila, ali su i ubili jednog Moskovljanina koji je došao spasiti zatočenog sina.

26. listopada 2002. Evakuacija preživjelih iz kazališta Dubrovka | Alexander NEMENOV/AFP/Profimedia

Ujutro, 26. listopada, jedan je od civila u stanju duševnog rastrojstva fizički napao teroriste na što su oni otvorili vatru i neke ubili. Zbog opsega ove akcije i broja zarobljenih civila kojima je prijetila smrt ovaj napad je prozvan “ruskim 11. rujnom”.

Kriza je došla do vrhunca kad su čečenski otmičari počeli ostvarivati svoju prijetnju da će od šest sati ujutro po mjesnom vremenu početi ubijati taoce.

Prije upada specijalaca u zgradi su se čule eksplozija i pucnjava, a ruski dužnosnik sigurnosti Pavel Kudrjavcev izjavio je da je dvoje talaca ubijeno, a dvoje ranjeno.

Početna euforija među ruskim snagama sigurnosti ubrzo je splasnula jer je u akciji poginulo više od 90 talaca, a kako  su stotine završile u bolnicama zbog ranjavanja i teškog trovanja plinom, konačni broj poginulih civila popeo se na 132. Više od 750 osoba zatočenih u kazalištu spašeno je.

Tko su bili napadači?

Akciju je izvela Islamska pukovnija posebne namjene pod vodstvom Movsara Barajeva, nećaka zloglasnog i prethodne godine ubijenog vođe Arbija Barajeva.

Među ekstremistima je bilo 20 muškaraca i 20 žena, a mjesto napada je bilo pažljivo odabrano, s obzirom da se do dvorane s publikom moglo ući jedino kroz “labirint” uskih hodnika, koji bi otežao eventualni bijeg civila, ali i akciju spašavanja.

Deset godina nakon napada u kazalištu Dubrovka, obitelji su još održavale komemorativni zid u znak sjećanja na poginule | Karpov Sergei/TASS/Profimedia

Otmičari su imali automatsko oružje te čitav prigodni arsenal uz tempirane bombe. Vjeruje se da su svi već bili spremni umrijeti, a smatra se kako im je “model” za napad bila slična teroristička akcija na Budjonovsk, izvedena sedam godina ranije za vrijeme Prvog čečenskog rata.

Naime, tada je sve završilo ponižavajućim pristankom ruskih vlasti na zahtjeve otmičara.

Plin pa metak

Unatoč pozivima za mirno rješavanje “krize”, ruske su vlasti odlučile na akciju. Oko 5:10 sati u kazalište su počeli upumpavati bezmirisni plin. Tada su svi civili i većina terorista pali u nesvijest.

Ni jedna od nekoliko teroristica, koje su nosile pojase sa 70 grama do dva kilograma eksploziva, nije uspjela aktivirati eksplozivna sredstva. Sve su ubijene.

Prve televizijske snimke iz kazališta pokazale su više terorista mrtve u sjedalima.

Komemoracija u listopadu 2019. | Stanislav Krasilnikov/TASS/Profimedia

Međutim, ekstremisti su ubijeni hicima iz vatrenog oružja što je okarakterizirano kao pogubljenje. Mnogo kontroverznijim se pokazalo to što plin ne samo da je onesvijestio, nego je na kraju izazvao i smrt 132 talca.

Ruski dužnosnici su nakon akcije više puta davali proturječne izjave. Tako se satima nakon okončanja akcije tvrdilo kako su ubijena 34 terorista, dvojica uhićena, a nekoliko u bijegu.

No poslije je objavljeno da ih je ubijeno 50. Ruske snage navodno su uhitile i jednog otmičara koji se pokušao umiješati među novinare.

Odbijanje bilo kakvog kompromisa čak i po cijenu civilnih žrtava, odnosno spremnost da se odgovori svim silama na terorističke prijetnje predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu donijela je veliku popularnost te se odlučnije krenulo u rješavanje “čečenskog pitanja”.

Posljednji osuđeni terorist koji je sudjelovao u organizaciji terorističkog napada u Moskvi bio je Kasan Zakajev, koji je 12 godina bježao pred ruskim pravosuđem. Godine 2017. osuđen je na 19 godina zatvora | Sergei Fadeichev/TASS/Profimedia

Je li to bila ispravna odluka?

I dan-danas traje rasprava je li trebalo pregovarati s teroristima i je li se moglo učiniti nešto drukčije budući da je većina civila poginula za vrijeme akcije oslobađanja.

Također, s moralnog aspekta, postavlja se pitanje je li opravdano pokrenuti akciju oslobađanja talaca plinom za koji se znalo da će prouzročiti smrt velikog broja ljudi?

Nakon napada u kazalištu Dubrovka, u Rusiji je odabran datum 3. rujna kada se obilježava Dan solidarnosti u borbi protiv terorizma.

40 MRTVIH, VIŠE OD 100 RANJENIH Masovna pucnjava u moskovskoj koncertnoj dvorani