Ruska središnja banka u utorak je objavila da je spremna poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala financijsku stabilnost u kontekstu zaoštravanja napetosti između Zapada i Rusije zbog Ukrajine i pada rublja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je priznao dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine i poslao vojne postrojbe na to područje u “operaciju očuvanja mira”.

Rusija tvrdi da će njezine postrojbe u Donecku i Luhansku „osiguravati mir”, podsjeća Reuters.

Njezini potezi izazvali su oštre osude Zapada, koji je Moskvi već zaprijetio sankcijama ako napadne susjednu zemlju. Rusija tvrdi da joj to nije namjera, ali SAD i njegovi europski saveznici otklanjaju ruske poruke o mirovnoj misiji i spremaju se objaviti sankcije, navodi Reuters.

U takvim okolnostima ruski rubalj naglo je oslabio prema dolaru, nakratko dotaknuvši najnižu razinu u gotovo dvije godine, od 80,97 rubalja za dolar. Potom se malo oporavio, ojačavši 0,7 posto u odnosu na jučerašnji završetak trgovanja pa je za dolar trebalo izdvojiti oko 79,24 rublja.

Očekuje se da će oštar pad tečaja ruske valute, s oko 70 rubalja za dolar prije samo četiri mjeseca, potaknuti jačanje tvrdokorno visoke inflacije, koja Ruse uvelike brine jer znači pad životnog standarda.

“Ruska središnja banka ima pod kontrolom razvoj situacije na financijskom tržištu i spremna je poduzeti sve potrebne mjere potpore financijskoj stabilnosti”, navodi se u danas objavljenom priopćenju.

Također je najavila ublažavanje zahtjeva za banke, poručivši da će im izvješćima o poslovnim rezultatima koje će objavljivati do listopada biti dozvoljeno koristiti tržišnu vrijednost dionica i obveznica u portfeljima zaključno s 18. veljače.

Zasad nije objavila koje bi druge mjere mogla poduzeti u slučaju novog kruga zapadnih sankcija čija bi meta mogle biti ruske banke i državni dug.

„Oscilacije bi se, naravno, pojačale u takvoj situaciji (novih sankcija) i bilo bi dobro da središnja banka razmisli o intervencijama na tržištima u određenim trenucima”, smatra Egor Susin, direktor odjela privatnog bankarstva u Gazprombanku.

Na Reutersov upit razmišlja li o prodaji deviza kako bi ublažila pritiske na slabljenje rublja, središnja banka, koja nije utvrdila ciljanu razinu slobodno plivajućeg tečaja domaće valute, nije odgovorila.

Kamatne stope digla je za puni postotni bod na dvije sjednice zaredom pa one sada iznose 9,5 posto, a očekuje se da će ih ponovno podići na sjednici krajem travnja, s obzirom na inflaciju koja se kreće blizu 8,8 posto i znatno je premašila ciljanih četiri posto.

Danas su potvrdili da i dalje očekuje da će inflacija usporiti na četiri posto do sredine 2023.