Nakon izjave francskog predsjedniak Macrona u kojoj je otvorio mogućnost slanja vojnika u Ukrajinu Kremlj je reagirao upozorenjem da će sukob između Rusije i NATO-a biti neizbježan ako europske članice Saveza pošalju svoje vojnike na teren.

Doduše, francuski predsjednik Emmanuel Macron je u izjavi nakon završetka konferencije o pomoći Ukrajini u Parizu to samo spomenuo kao jednu od mogućnosti i naglasio da o tome trenutno ne postoji suglasnost unutar NATO-a, piše Glas Slavonije.

Rusija je prijetnja Europi

“Činjenica da se razgovara o mogućnosti da članice NATO-a pošalju određene kontigente u Ukrajinu vrlo je važan novi element”, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, komentirajući Macronove izjave.

Na pitanje koliki bi u tome slučaju bio rizik od izbijanja izravnog sukoba Rusije i NATO-a, Peskov je odgovorio: “U tom slučaju morali bismo govoriti ne o mogućnosti, nego o neizbježnosti izravnog sukoba“.

Visoki ukrajinski dužnosnik rekao je da su razgovori zapadnih zemalja o izravnoj vojnoj intervenciji u Ukrajini dobra stvar i pokazuju da postoji svijest o tome da je ruska agresija prijetnja Europi.

“Kao prvo, to pokazuje apsolutnu svijest o rizicima koje za Europu predstavlja militaristička, agresivna Rusija“, izjavio je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak.

FRANCUSKI VOJNICI U UKRAJINI? Macron: ‘Ništa nije isključeno’. Evo što misli slovački premijer

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je kako NATO ne planira slanje svojih snaga u Ukrajinu. I njemački kancelar Olaf Scholz odbacio je sugestije da će europske zemlje i članice NATO-a poslati kopnene snage u Ukrajinu.

“U vrlo dobroj raspravi raspravljalo se o tome da ono što je dogovoreno od samog početka također vrijedi i za budućnost – da neće biti kopnenih snaga, ni vojnika na ukrajinskom tlu koje bi tamo slale europske zemlje ili države NATO-a”, rekao je Scholz, ali i dodao da se europski čelnici sada čine voljni nabaviti oružje od zemalja izvan Europe, da bi ubrzali pomoć Ukrajini.

Glasnogovornik britanskog premijera Rishija Sunaka kaže da nemaju planova o većem raspoređivanju snaga u Ukrajini.

“Osim malog broja osoblja koje imamo u zemlji, a koje podržavaju oružane snage Ukrajine, nemamo nikakve planove za raspoređivanje većih razmjera”, rekao je glasnogovornik, dodajući da se veliki broj ukrajinskih vojnika obučava u Britaniji, a London podržava Kijev opremom.

Španjolska se također ne slaže s francuskim prijedlogom o slanju snaga u Ukrajinu i želi ograničiti pomoć na slanje više oružja i drugog materijala u Kijev, izjavila je glasnogovornica vlade Pilar Alegria.

“Jedinstvo je bilo i jest najučinkovitije oružje s kojim se Europa mora suočiti protiv napada Putina”, rekla je.

I češki i poljski premijer Petr Fiala i Donald Tusk, kao i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavili su da njihove zemlje ne razmatraju slanje vojnika u Ukrajinu, pa je nejasno tko je u EU-u za to.

Dužnosnik Bijele kuće rekao je Reutersu rekao da ni SAD ni NATO ne planiraju slati vojnike u Ukrajinu.

Pistorius upozorio: Sukob s Rusijom mogao bi trajati desetljećima

Koalicija za opskrbu

Macronove izjave žestoko je kritizirala i lijeva i desna oporba u Francuskoj.

“Rat protiv Rusije bio bi ludilo. Nema rata! Krajnje je vrijeme da se pregovara o miru u Ukrajini uz obostrane sigurnosne klauzule”, kaže čelnik radikalne ljevice Jean-Luc Mélenchon, ocijenivši Macronove izjave “neodgovornim”.

Predsjednik krajnje desnog Nacionalnog skupa Jordan Bardella ocijenio je da Macron “gubi hladnu glavu”.

“Macron glumi ratnog vođu i s toliko nemara govori o životima naše djece”, rekla je čelnica krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen.

Macron je nakon završetka konferencije o pomoći Ukrajini u Parizu rekao da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine.

Na sastanku su sudjelovali najviši predstavnici mnogih ključnih europskih podupiratelja Kijeva, uključujući njemačkog kancelara Olafa Scholza i britanskog ministra vanjskih poslova Davida Camerona. Sudjelovao je i premijer Andrej Plenković.

Macron je rekao da nije bilo konsenzusa o korištenju kopnenih snaga na sastanku više od 20 šefova država i premijera, ali da se ništa ne može isključiti glede buduće dinamike. Svaka država može samostalno i suvereno odlučiti o raspoređivanju kopnenih trupa.

Na sastanku je odlučeno da se formira koalicija za opskrbu Ukrajine projektilima za napade daleko iza ruskih linija, rekao je Macron. Kratkoročno, potrebno je mobilizirati dodatno streljivo za Ukrajinu iz vlastitih zaliha. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pridružio se sastanku preko videolinka.

Vojni analitičar otkrio: Uvođenje vojnog roka neće riješiti naš najveći problem

Hrvatska nije ponudila slanje vojnika

“Hrvatska nije ponudila slanje svojih vojnika u Ukrajinu”, rekao je premijer Plenković nakon izjave francuskog predsjednika Macrona.

Podsjetio da su ne tako davno nedostajala četiri glasa u Hrvatskom saboru da se odobri i sudjelovanje Hrvatske u misiji obučavanja ukrajinskih vojnika, koja je bila “benignog karaktera”.

“Budući da nismo uspjeli ni tu simboliku, onda nismo niti nudili opciju slanja hrvatskih vojnika u Ukrajinu”, rekao je premijer. “To ne znači da mi ne nastavljamo vojno podržavati Ukrajinu. To radimo cijelo vrijeme, to ćemo i nastaviti”.

Macron ne isključuje konenene snage

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da ne isključuje raspoređivanje francuskih kopnenih snaga u Ukrajini. O isporuci francuskih borbenih zrakoplova Mirage još nije odlučeno, no još se utvrđuje koja bi francuska vojna oprema mogla pomoći Ukrajini, rekao je Macron.

“Opći konsenzus danas je da je riječ o sigurnosti svih nas”, rekao je Macron u Elizejskoj palači. Dok rat u Ukrajini ulazi u treću godinu, Macron je rekao da ponašanje Moskve postaje sve agresivnije na političkoj razini i na prvoj crti bojišta u Ukrajini.

“Rusija ne smije dobiti rat”, naglasio je Macron, rekavši da se podrška ne smije pokolebati i da podupiratelji Ukrajine moraju intenzivirati napore. “Povećana pomoć Ukrajini u novcu i oružju mora se mobilizirati i zajednički i na nacionalnoj razini”, rekao je.

NE IDU RADO U VOJNIKE Hoće li i Njemačka uvesti obvezni vojni rok?

Povratak obveznog vojnog roka

Sve više europskih država ubrzano radi na povrtaku obaveznog novačenja i vonog roka u dužem ili kraćem trajanju. Posljednja nizu je Njemačka, koja je 2011. odustala od obaveznog vojnog roka, a sada Budeswher u svojim redovima želi dodatnih 20.000 vojnika do 2031. godine.

Švedska je na korak od primanja U NATO i ima cijenjenu vojsku koja primijenjuje ono što naziva Total Defense Service. Pokriva sve u dobi od 16 do 70 godina, a zatim razvrstava ljude u razne vrste civilnih i vojnih uloga, ovisno o potrebama i sposobnostima.

Osim toga, i u Njemačkoj i Švedskoj se i dalje provodi povremena obuka rezervnog vojnog sastava, a čak i u osnovnim školama još uvijek imaju nastavu onog što je iz naše bivše države ostalo zapamćeno kao ONO i DSZ, tj. općenaordna obrana i društvena samozaštita.

Za one koji su zaboravili ili se nikad nisu upoznali s tim izrazom i praksom, riječ je o programu “svenarodne” obuke za slučaj strane vojne agresije. Pa tako i djeca u osnovnim školama uče raspoznati različite signale uzbunjivanja i uvježbavaju sigurni odlazak u najbliže sklonište.

Osim Hrvatske u kojoj su pripreme za povratak obaveznog vojnog roka u posljednjoj fazi, i u susjednoj Srbiji predsjednik Aleksandar Vučić ubrzano radi na popunjavaju brojčano sve slabije Vojske Srbije, koja zbog položaja i plaća godinama gubi pripadnike profesionalnog vojnog sastava.

Iako nijedan čelnik nijedne od država koje na ovaj ili onaj rade na popunjavanju vojnog sastava ljudstvom i tehnikom neće spomeniti “geopolitičke razloge”, a i većina vojnih analitičara zaključuje kako je zapravo više riječ o “igrakazu, nego ozbiljnim namjerama”, ne treba biti posebno vidovit da bi se shvatilo da se iza brda nešto ipak valja.