Rusija u Vijeću sigurnosti UN-a vjerojatno neće blokirati produženje mandata vojne misije EU-a u BiH pod nazivom “Althea” koji istječe u studenom no spremni su i drugi scenariju u slučaju da takva blokada ipak uslijedi, ocjena je vlade Nizozemske čiji vojnici također sudjeluju u EUFOR-u.

Kako su u subotu objavile banjolučke “Nezavisne novine” nizozemska vlada koja je ranije u BiH poslala svoja 163 vojnika je u odgovoru na pitanja što ih je dobila od članova vanjskopolitičkog odbora državnog parlamenta pojasnila kako međunarodna zajednica razmatra nekoliko scenarija u slučaju da Rusija odluči u studenom u Vijeću sigurnosti uskratiti produženje mandata EUFOR-a.

“To bi moglo predstavljati rizik uzevši u obzir ruski stav prema toj misiji i destabilizirajući utjecaj koji ta zemlja pokušava usmjeriti ka regiji. No u ovom trenutku procjenjujemo da je rizik ograničen jer bi operacija u okviru mandata UN-a Rusiji vjerojatno bila prihvatljivija od mogućih alternativa. Ukoliko bi došlo do ruskog veta, i EU i NATO razvijaju različite scenarije”, stoji u očitovanju nizozemske vlade uz naznaku kako će pri tom biti primijenjene i “lekcije iz Afganistana”.

Mandat EUFOR-a koji sada broji nešto više od 1100 vojnika temelji se na rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i on se produžuje svake godine. Ta procedura postala je dvojbena tek nakon ruske agresije na Ukrajini kada se nagađalo kako bi Moskva zbog svojih interesa za destabiliziranje europskog kontinenta mogla posegnuti za vetom.

Mir u BiH

Iz NATO-a su i tada poručili kako su spremni za blokade i imaju pripremljen scenarij čiji je cilj očuvati mir u BiH.

Vlada Nizozemske sada je potvrdila svojim parlamentarcima kako će EUFOR sigurno intervenirati u slučaju secesije dijela BiH od te države kao i da je pripravna uvesti unilateralne sankcije čelniku bosanskih Srba Miloradu Dodiku zbog njegova ponašanja kojim dovodi u pitanje Daytonski sporazum. Njegove postupke opisali su “zabrinjavajućim”.

“U ovom trenutku nema suglasnosti o sankcijama protiv Dodika na razini EU-a. Vlada razmatra opciju primjene individualnih sankcija i one su na stolu”, stoji u dokumentu na koji se pozivaju banjolučke novine.

Sankcije Dodiku do sada su uvele SAD i Velika Britanija a Njemačka se odlučila na uskratu financijske potpore Republici Srpskoj zbog Dodikove secesionističke politike.

Uvođenju sankcija na razini EU-a izrijekom se protivi Mađarska koja za to ima nešto oprezniju potporu Austrije.