Vladajuće stranke u Republici Srpskoj sazvale su izvanrednu sjednicu entitetskog parlamenta kako bi definirali svoj odgovor na odluku visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da nametne izmjene tehničke izbornog zakona te zemlje, a za osude na njegov račun dobili su potporu Rusije.

Sam čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik do srijede u podne nije se oglasio o Schmidtovoj odluci, no osudili su je gotovo svi njegovi najbliži suradnici, uključujući članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović koja je nametanje izmjena izbornog zakona opisala kao “pljusku demokratskim procesima”.

Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, koji se upravo vratio iz višednevnog posjeta Rusiji gdje je hvalio Vladimira Putina i veličao prijateljstvo Srba i Rusa, u srijedu je potvrdio kako je u konzultaciji s političkim strankama zakazao posebnu sjednicu parlamenta sa samo jednom točkom dnevnog reda definiranu kao “razmatranje sigurnosnog stanja”.

Rekao je kako kao ishod očekuje osudu djelovanja visokog predstavnika kao i veleposlanika zapadnih država u BiH, “prije svega američkog”.

“Nama je cilj zaštita ustava u BiH. Ovo je kršenje prava“, izjavio je Stevandić komentirajući Schmidtovu odluku da ponovo posegne za širokim ovlastima koje uključuju mogućnost nametanja zakona i smjene izabranih dužnosnika.

Njegovo je tumačenje kako ni Europska unija ne podržava Schmidta, a dodatni argument za osudu nametanja izmjena izbornog zakona mu je to što se tome, kako kaže, protive i Hrvati.

MALO JE RAZMISLIO Za Čovića je Schmidtovo nametanje izmjena izbornog zakona neprihvatljivo

Oporba u RS-u skeptično komentira sazivanje posebne sjednice parlamenta sugerirajući kako je to samo još jedna predstava za javnost. Predsjednik kluba zastupnika oporbene Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak rekao je kako ona sazvana na brzinu te da nije jasno o čemu će se uopće razgovarati.

Uz vladajuće političare iz reda bosanskih Srba u srijedu je stalo samo veleposlanstvo Rusije u BiH. Oni su u posebnoj izjavi Schmidtove odluke označili nelegalnim i “izmišljenim u anglosaksonskim veleposlanstvima u Sarajevu”.

“Inzistiramo na hitnom i potpunom prestanku funkcioniranja međunarodne supervizije u BiH, kao i na prenošenju cjelokupne vlasti lokalnim akterima“, stoji u ruskoj izjavi.

SAD i Velika Britanija su odmah u utorak izrazile čvrstu potporu Schmidtu i njegovoj odluci da nametne izmjene izbornog zakona koje se odnose na uvođenje novih tehnologija u nadzoru biračkog procesa, depolitizaciju biračkih odbora i zabranu kandidiranja osobama osuđenim za ratne zločine.

Tome se u srijedu pridružila i Njemačka, iz čijeg su veleposlanstva poručili kako “daju punu potporu OHR-u” da djeluje kada to propuste učiniti lokalni političari.

Iz misije OESS-a u BiH, čija je zadaća nadzirati izborni proces u toj zemlji, ocijenili su kako je Schmidtova odluka “početni, ali suštinski korak u vraćanju povjerenja građanki i građana u izborni proces i vlast”.

Lokalnim su političarima, koji prigovaraju zbog te odluke, poručili da samo moraju pokazati veći stupanj odgovornosti prema građanima žele li smanjiti intervenciju međunarodne zajednice.

IZBORNI ZAKON Bošnjački dužnosnici pozdravili Schmidtovu odluku, raste bijes u Republici Srpskoj

SAD i Velika Britanija snažno uz Schmidta, EU nešto opreznija

SAD u cijelosti podupiru visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta, potvrdio je u srijedu pomoćnik američkog državnog tajnika James O’Brien reagirajući na Schmidtovu odluku da nametne tehničke izmjene izbornog zakona BiH.

U objavi na službenom profilu na društvenoj mreži X taj je visoki dužnosnik State Departmenta istaknuo kako Washington također podupire pravo visokog predstavnika da koristi tzv. bonske ovlasti koje mu daju pravo nametanja zakona i smjene izabranih dužnosnika.

“Ove su tehničke izmjene donesene kako bi se unaprijedio integritet izbornog procesa, a to je ono što je potrebno za kvalitetno demokratsko vođenje države”, izjavio je O’Brien komentirajući izmjene izbornog zakona BiH što ih je Schmidt nametnuo u utorak.

We reaffirm our full support for the High Representative and his use of the Bonn Powers. These are technical changes that improve election integrity, and that’s what is needed for good, democratic governance. https://t.co/RVKb41crcV

— Assistant Secretary Jim O’Brien (@StateEUR) March 26, 2024

Tim se izmjenama, o kojima su političke stranke u BiH godinama bezuspješno pregovarale, sada uvode nove tehnologije nadzora nad regularnošću izbornog procesa poput skeniranja glasačkih listića, elektronske identifikacije birača te se depolitiziraju lokalni birački odbori čije su članove do sada imenovale političke stranke.

Schmidtovom odlukom kandidiranje na izborima u BiH od sada će biti zabranjeno osobama koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine.

Sve bi te izmjene trebale biti primijenjene već od lokalnih izbora najavljenih za listopad.

Nametanje ovih izmjena pozdravilo je i veleposlanstvo Velike Britanije u BiH, dok je Europska unija reagirala izjavom u kojoj se navodi kako je izvršne ovlasti visokog predstavnika potrebno koristiti “isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji”.

“Visoki predstavnik ima našu punu potporu za djelovanje čiji je cilj osiguravanje snažnijeg (izbornog) integriteta koji zahtijevaju građani i političke stranke”, stoji u izjavi britanskog veleposlanika Juliana Reillyja.

BOLJI NADZOR, SKENERI… Schmidt nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona!

U znatno opreznije sročenom tekstu EU je također jasno podržala Schmidta jer je parlament BiH propustio pravodobno donijeti odgovarajuća zakonska rješenja koja bi trebala biti na snazi već za izbore u listopadu.

Pozvali su političare u BiH da konačno sami preuzmu odgovornost za provedbu reformi na koje su se obvezali jer je izvjesno kako će se bez toga nastaviti “visoki stupanj međunarodne supervizije”, što je pak u opreci s europskom perspektivom BiH.

Na kraju su iz EU političare u BiH pozvali da se ponašaju odgovorno i pokažu “suzdržanost” u predstojećem razdoblju, što je očita poruka Dodiku i njegovim suradnicima koji odbijaju prihvatiti Schmidtove odluke i prijete donošenjem zakona po kojemu bi Republika Srpska samostalno provodila izbore.