Objavljeno u Nacionalu br. 1056, 17. srpanj 2018.
Otkrivamo fascinantne brojke koliko bi veliki uspjeh Zlatka Dalića, Luke Modrića i njegovih suigrača već u ovoj godini mogao izravno pridonijeti hrvatskom gospodarstvu, što bi moglo dugoročno preporoditi hrvatsku ekonomiju i društvo, ako će to Plenkovićeva vlada znati iskoristiti
Zlatko Dalić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije i Luka Modrić, njen kapetan i dobitnik Zlatne lopte za najboljeg igrača Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, ključna su dva čovjeka u timu koji zahvaljujući osvajanju drugog mjesta donosi Hrvatskoj i njenoj ekonomiji najmanje 3,2 milijarde kuna. Oni su zaslužni i za puno više toga jer je njihov uspjeh oslobodio ogromnu pozitivnu energiju, ali ovo je prva konkretna procjena koliko bi ovaj veliki rezultat mogao utjecati na povećanje BDP-a.
Prvi primjer takvog očitog pozitivnog utjecaja nogometnih heroja predvođenih Modrićem na gospodarstvo mogao se vidjeti u ponedjeljak, kada je u Zagrebu, kao nikada dotad u povijesti moderne neovisne Hrvatske, na ulice izišlo proslaviti taj uspjeh više od 300.000 ljudi. Tek će se procjenjivati kolika je potrošnja toga dana bila u Zagrebu, naročito u kafićima i restoranima glavnoga hrvatskog grada.
Ovaj izračun Nacional je izradio na bazi nekih egzaktnih informacija do kojih su došli ekonomski analitičari nizozemske banke ABN–AMRO nakon prošlog Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu. Oni su napravili detaljnu analizu o tome kako uspjeh pojedinih reprezentacija utječe na ekonomske prilike u pojedinim državama. To istraživanje pokazalo je da uspjeh nogometnih reprezentacija u prosjeku povećava BDP jedan posto u godini u kojoj se održavalo svjetsko prvenstvo. Kako je prema posljednjim podacima ukupni BDP Hrvatske oko 320 milijardi kuna, znači da bi rast BDP-a jedan posto značilo dodatnih 3,2 milijardi kuna koje bi se ulile u nacionalno gospodarstvo. Analitičari Charles Kalshoven i Wouter van Aggelen u svom istraživanju koristili su podatke nakon svjetskih prvenstava 2006. u Njemačkoj na kojem je svjetski prvak postala Italija, 2010. u Južnoafričkoj Republici gdje je prvi put svjetski prvak postala Španjolska te prije četiri godine kada je u Brazilu svjetski prvak postala Njemačka. Zanimljivo je da prema analizi nizozemskih bankara gotovo i nema razlike u povećanju BDP-a između pobjednika finalne utakmice i njihovih suparnika u finalu, dok poraženima u polufinalu nogometni uspjeh gotovo uopće nije utjecao na rast nacionalne ekonomije.
Argentinski BDP je 1986. nakon trijumfa Maradonine generacije u Meksiku narastao čak 7,1 posto dok je njemački BDP nakon pobjede na Mundijalu u Italiji 1990. bio 5,7 posto veći nego godinu dana ranije
Ako je vjerovati istraživanju ove ugledne nizozemske banke to bi značilo da bi hrvatski BDP 2018. mogao rasti između 3,5 i 3,8 posto jer je po predviđanjima u ovoj godini nacionalni BDP trebao rasti između 2,5 i 2,8 posto. Takav rast BDP-a bio bi jedan od najvećih godišnjih porasta ove stope u posljednjih desetak godina te bi Hrvatsku uzdigao sa samog dna ljestvice rasta BDP-a u Europskoj uniji. Da bi do takvog rasta uistinu i moglo doći pokazuju i razlozi koje su u svojoj studiji naveli nizozemski analitičari. Naime, oni tvrde da je zadovoljstvo nakon uspjeha nacionalnih nogometnih selekcija pridonijelo većoj produktivnosti radnika i što je još važnije i većoj potrošnji. Uz to navode i jedan razlog koji bi Hrvatskoj mogao biti posebno važan, a taj je da uspjeh na Svjetskom prvenstvu pridonosi turističkoj atraktivnosti te zemlje i da bez obzira na to koliko je pojedina zemlja već turistički atraktivna destinacija, dolazi do rasta broja turističkih dolazaka i veće zarade.
Da su nizozemski analitičari bili u pravu pokazuju i brojke iz Španjolske koja je nakon što je njihova reprezentacija postala svjetski prvak 2010. godine u Južnoafričkoj Republici zabilježila 17 posto više turista do kraja te godine nego u istom razdoblju 2009., što je za španjolske brojke prilično veliki skok jer je riječ o jednoj od najpoznatijih svjetskih turističkih destinacija koju godišnje posjećuje oko 70 milijuna turista. Zanimljivo u analizi nizozemskih ekonomista je to da je Španjolska nakon osvajanja naslova zabilježila rast BDP-a od samo 0,1 posto, no autori studije tvrde da je tako mali rast zabilježen zbog velike recesije u kojoj je ova država bila 2008. i 2009. S druge strane, BDP Italije je 2006. nakon osvajanja naslova u Berlinu skočio 1,7 posto više od očekivanog, dok je njemački BDP prije četiri godine bio 0,7 posto veći nego što je bio planiran prije osvajanja naslova.
Drugi primjeri iz prošlosti su još drastičniji, ali je riječ o neslužbenim brojkama koje nisu dobivene detaljnim studijama kao što je bila ova banke ABN–AMRO. Po tim brojkama argentinski BDP je 1986. godine nakon trijumfa Maradonine generacije u Meksiku narastao čak 7,1 posto, dok je njemački BDP nakon pobjede na Mundijalu u Italiji 1990. bio 5,7 posto veći nego godinu dana ranije. Washington Times je objavio da je sličan rast imao i Brazil kada je pobijedio na Svjetskom prvenstvu 1994. u SAD-u te da je rast BDP-a u ovoj južnoameričkoj državi te godine iznosio 5,9 posto. Međutim, treba istaknuti da je Hrvatska u cijelom ovom društvu anomalija i da i ekonomske brojke pokazuju koliko je uspjeh nogometne reprezentacije nevjerojatan.
Naime, u završnice svjetskih nogometnih prvenstava rijetko se probijaju reprezentacije koje dolaze iz, gospodarski gledano, malih zemalja. Takav pothvat u zadnjih 20 godina uspio je samo Hrvatskoj, u Francuskoj 1998. i sada u Rusiji te Urugvaju prije osam godina na mundijalu u Južnoafričkoj Republici. Veličinu gospodarstva neke zemlje najbolje pokazuje BDP do kojeg se dolazi zbrajanjem vrijednosti svih roba i usluga proizvedenih u nekoj zemlji tijekom kalendarske godine. Na Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014. među četiri najbolje reprezentacije probile su se Njemačka, Argentina, Nizozemska i Brazil. Te godine to su bile zemlje koje su se nalazile među 25 najvećih ekonomija svijeta. Njemačka je s BDP-om od 3,997 milijardi dolara imala četvrto po veličini gospodarstvo na svijetu, Argentinci su držali 23. mjesto (564 milijarde dolara), Nizozemci su bili 18. (881 milijarda dolara), a Brazil se nalazio na sedmoj poziciji (256 milijardi dolara).
U JAR-u, u kojem se prvenstvo igralo 2010., u završnicu su se probili Španjolska, koja je tad bila 12. po veličini ekonomija na svijetu, Nizozemska je držala 16. poziciju, a Njemačka četvrtu. Daleko iza njih nalazio se Urugvaj koji je te godine bio 79. na ljestvici najvećih svjetskih gospodarstava. Isto se ponovilo sada u Rusiji jer kada se uzme vrijednost BDP-a, Hrvatska je patuljak u odnosu na Francusku, Englesku i Belgiju. Prema podacima Svjetske banke, Francuzi su lani imali BDP od 2,584 milijarde dolara te su sedma ekonomija svijeta. Engleska je bez ostatka Ujedinjenog Kraljevstva (Škotske, Walesa i Sjeverne Irske) imala 2,002 milijarde dolara vrijedan BDP, što je svrstava na devetu poziciju dok je Belgija bila na 25. mjestu s 495 milijardi dolara. Hrvatsko gospodarstvo je devet puta manje od belgijskog i nalazi se na 76. mjestu s BDP-om od 55 milijardi dolara.
Hrvatska tek nešto bolje stoji kad se BDP mjeri po stanovniku metodom pariteta kupovne moći. Tako se dolazi do vrijednosti koje pokazuju visinu životnoga standarda u pojedinoj zemlji jer se uzimaju u obzir troškovi života i stopa inflacije. Po toj računici, najveći životni standard među polufinalistima mundijala u Rusiji imaju Belgijanci, čiji je BDP po stanovniku 47.561 dolar, slijede Englezi s 43.877 dolara, Francuzi s 42.779 dolara i Hrvati s 25.264 dolara. Ove brojke zapravo pokazuju koliko je plasman Hrvatske neobičan, iako ekonomski pokazatelji možda ne bi trebali imati toliko poveznica sa sportskim uspjesima, ali nogomet je već odavno postao više biznis nego sport te je uspjeh u njemu direktno povezan s novcem. Moguće je i da hrvatska ekonomija baš zbog te slabe razvijenosti i malog volumena u usporedbi s reprezentacijama s prošlih svjetskih prvenstava ne postigne rast BDP-a u skladu s rezultatima nizozemske studije, ali prvi pokazatelji utjecaja nastupa nogometne reprezentacije pokazuju da Hrvatska prati trendove velikih sila s prošlih mundijala.
Ako se dio novca od nagrade uloži u izgradnju nacionalnog stadiona i u poboljšanje nogometne infrastrukture u cijeloj Hrvatskoj, to bi značilo i dobitak za posljednjih godina posrnulu građevinsku industriju
Tako posljednji objavljeni podaci Porezne uprave pokazuju da je u prva tri tjedna prvenstva u Rusiji ukupna potrošnja u Hrvatskoj dosegnula gotovo 13 milijardi kuna, što potvrđuje da bi uspjeh Zlatka Dalića i njegove reprezentacije u Rusiji mogao biti jedno od pogonskih goriva potrošnje u Hrvatskoj u ovoj godini. Radi se o ogromnoj potrošnji uzme li se u obzir da se prosječna mjesečna potrošnja u Hrvatskoj kreće između osam i devet milijardi kuna, a isto tako je znakovito da je ta potrošnja gotovo jednaka potrošnji u prosincu prošle godine, dakle potrošnji za vrijeme božićnih blagdana. Kada se na kraju obračunaju podaci i za posljednji tjedan prvenstva, potrošnja u mjesec dana Svjetskog nogometnog prvenstva bit će puno veća nego u prosincu 2017.
Međutim, i to je samo dio pozitivnog impulsa koje je uspjeh u Rusiji dao nacionalnoj ekonomiji. Iako taj podatak nikada nije provjeren, poznato je kako su se u Hrvatskom nogometnom savezu nakon Svjetskog prvenstva u Francuskoj, gdje je osvojeno treće mjesto, hvalili kako je uoči tog prvenstva za Hrvatsku znalo oko sedam posto svjetske populacije, dok je nakon prvenstva za nju navodno čulo 51 posto. Dvadeset godina poslije neke je stvari puno lakše izmjeriti pa je tako lakše i saznati koliko ovakav uspjeh zapravo pridonosi prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu. Tako je nakon pobjede nad Engleskom suosnivač tvrtke Degordian Tomislav Grubišić na svom Facebook profilu objavio zanimljivu analizu do koje je došao pomoću Mediatoolkita, alata koji je stvorila tvrtka Degordian, a koji prati sve što se piše o bilo kome na internetu. Grubišić je objavio da se o Hrvatskoj dan nakon pobjede nad Engleskom objavilo više tekstova nego što je objavljeno od osnutka države. Nakon utakmice s Rusijom Grubišić je objavio graf koji prikazuje da je u pola sata o Hrvatskoj objavljeno 20.000 članaka, odnosno da se u 12 sati nakon pobjede o nama pisalo više nego posljednje tri godine, a samo u prvih pola sata nakon pobjede nad Engleskom Mediatoolkit je zabilježio gotovo 300.000 objava. Ovi podaci najbolje govore koliko nastup u Rusiji znači za prepoznatljivost države, a kada se uzme u obzir to da u te statistike nisu uzeti dan nastupa u finalu protiv Francuske i period nakon same utakmice, onda ne bi trebalo čuditi da u idućih nekoliko tjedana Hrvatska postane još traženija turistička destinacija nego što je to bila do sada.
Veći broj turista automatski bi značio i veću zaradu, veću potrošnju i veće prihode od PDV-a, što potvrđuje i većinu zaključaka iz studije nizozemske banke po kojoj uspjeh na svjetskom prvenstvu ima pozitivne učinke na ekonomiju. Tome se još treba pridodati i nagrada koju je Hrvatski nogometni savez dobio od FIFA-e za uspjeh reprezentacije. Samo za nastup u finalu HNS je postao bogatiji 28 milijuna dolara. Ako se dio tog novca doista i uloži u izgradnju novog nacionalnog stadiona te u poboljšanje nogometne infrastrukture u cijeloj Hrvatskoj to bi značilo i dobitak za posljednjih godina posrnulu građevinsku industriju, a izgradnja novog modernog stadiona značila bi i mogućnost organiziranja velikih utakmica poput finala Europske lige ili Super Cupa koji je prošle godine održan u Skoplju. Svi ovi primjeri pokazuju da je Hrvatska uspjehom nogometne reprezentacije doista i dobila priliku pokrenuti svoje gospodarstvo koje je već godinama na samom dnu Europske unije i samo je pitanje postoji li i politička volja da se ta prilika iskoristi.
Komentari