Rusija je optužila Ukrajinu da planira upotrijebiti ‘prljavu bombu’. Tu su tvrdnju Kijev i zapadni saveznici odmah odmacili. Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je britanskom ministru obrane Benu Wallaceu rekao da je ‘zabrinut zbog mogućih provokacija Kijeva koji uključuju upotrebu prljave bombe’. Te je tvrdnje ponovio i kolegama u SAD-u, Francuskoj i Turskoj.

U zajedničkom odgovoru, Francuska, SAD i Velika Britanija izjavile su da njihove vlade ‘zajednički odbacuju ruske prozirno lažne optužbe da se Ukrajina sprema upotrijebiti prljavu bombu na vlastitom teritoriju’. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također je odbacio navode i optužio Rusiju da je ‘upravo ona izvor svega zamislivog što je u ovom ratu prljavo’, prenosi BBC.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova pozvao je inspektore UN-a da posjete Ukrajinu kako bi pokazali da ‘nemaju što skrivati’. IAEA se sljedećih dana sprema poslati inspektore kako bi ispitali dvije lokacije u Ukrajini na zahtjev Kijeva

‘Prljava bomba’ oružje je koje kombinira konvencionalne eksplozive poput dinamita i radioaktivni materijal poput urana. Često ga se naziva oružjem za teroriste, a ne za države, jer je osmišljeno za širenje straha i panike više nego za eliminaciju bilo koje vojne mete.

Što tvrdi Rusija?

Bez ikakvih dokaza, Moskva tvrdi da u Ukrajini postoje znanstvene institucije koje posjeduju tehnologiju potrebnu za stvaranje ‘prljave bombe’ – i optužuje Kijev da je planira upotrijebiti.

Rusko ministarstvo obrane reklo je na brifingu 24. listopada da ima informacije koje pokazuju da Kijev planira provokaciju povezanu s detonacijom ‘prljave bombe’. “Svrha ove provokacije je optužiti Rusiju za korištenje oružja za masovno uništenje na ukrajinskom ratištu i time pokrenuti snažnu antirusku kampanju u svijetu s ciljem potkopavanja povjerenja u Moskvu”, tvrdi Igor Kirillov, šef ruske Službe za radijaciju, kemijsku i biološku zaštitu.

Rusija namjerava u utorak u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda iznijeti svoje optužbe da Ukrajina planira napad ‘prljavom bombom’ i pozvala je čelnika UN-a Antonia Guterresa da učini sve što može kako bi ‘spriječio taj gnusni zločin’.

“Upotrebu ‘prljave bombe’ od strane kijevskog režima smatrat ćemo činom nuklearnog terorizma”, napisao je ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzia u pismu, u koje je Reuters imao uvid, Guterresu i Vijeću sigurnosti u ponedjeljak.

“Pozivamo zapadne zemlje da utječu na režim u Kijevu kako bi odustao od svojih opasnih planova koji prijete međunarodnom miru i sigurnosti. Pozivamo glavnog tajnika Ujedinjenih naroda da učini sve što je u njegovoj moći kako bi spriječio da se ovaj gnusni zločin dogodi”, napisao je.

Je li ‘prljava bomba’ nuklearno oružje?

Ne. Eksploziju prljave bombe stvaraju konvencionalni eksplozivi. Eksplozija iz nuklearnog oružja generirana je nuklearnom reakcijom, kao što su atomske bombe koje su SAD bacile na Japan u Drugom svjetskom ratu, piše CNN.

“Nuklearna bomba stvara eksploziju koja je tisuće do milijune puta jača od bilo kojeg konvencionalnog eksploziva koji bi se mogao koristiti u prljavoj bombi”, navodi se u informativnom listu američkog Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS).

Eksplozija nuklearnog oružja može sravniti cijele gradove s zemljom. Na primjer, atomska bomba bačena na Nagasaki 1945. uništila je 2,6 četvornih milja (6,2 četvornih kilometara) grada, prema ICAN-u, Međunarodnoj kampanji za ukidanje nuklearnog oružja. Konvencionalni eksplozivi u prljavoj bombi mogu samo sravniti ili oštetiti nekoliko zgrada.

S druge strane, oblak gljive od nuklearne eksplozije mogao bi pokriti desetke do stotine kvadratnih milja, šireći fine čestice nuklearnog materijala – radioaktivne padavine – po tom području. Većina radioaktivnog materijala iz prljave bombe bila bi raširena na nekoliko gradskih blokova ili nekoliko četvornih milja, navodi DHS.

Je li ikada korištena ‘prljava bomba’?

Ne. Godine 1995. čečenski pobunjenici postavili su, ali nisu uspjeli detonirati jednu u moskovskom parku, prema podacima Vijeća za vanjske odnose. Bilo je izvješća da su terorističke organizacije poput Al Qaide ili ISIS-a napravile ili pokušale napraviti ‘prljavu bombu’, ali nijedna nikada nije detonirana.

Je li nuklearni materijal u prljavoj bombi smrtonosan?

Prema informacijama DHS-a, malo je vjerojatno da bi prljava bomba mogla isporučiti dovoljno visoke doze radijacije ‘da izazove trenutne zdravstvene posljedice ili smrt kod velikog broja ljudi’.

Američko Ministarstvo državne zdravstvene službe objašnjava zašto: “Da bi se napravila prljava bomba sposobna isporučiti smrtonosne doze radijacije, bile bi potrebne velike količine zaštite od olova ili čelika kako bi se spriječilo ubijanje tvoraca bombe tijekom izgradnje”.

“No, korištenje takvog zaštitnog materijala učinilo bi bombu glomaznom i teškom za pomicanje ili postavljanje, vjerojatno zahtijevajući tešku opremu i alate za daljinsko rukovanje, a to bi ograničilo koliko daleko se radijacija može proširiti”, dodaju.

Što je s izloženošću zračenju?

Zračenje koje stvara prljava bomba uzrokovalo bi slične razine izloženosti kao one koje dobivamo tijekom zubnog rendgenskog snimanja, tvrde američke zdravstvene službe.

“To je kao razbijanje stijene. Ako bi vas netko bacio velikim kamenom, vjerojatno bi vas boljelo i moglo bi vam uzrokovati fizičku štetu. Ako uzmu isti kamen i razbiju ga u zrnca pijeska, a zatim ga bace na vas, šanse da će vam uzrokovati stvarnu štetu znatno su manje”, pojašnjavaju.

Na ozbiljnost radijacijske bolesti utječe izloženost tijekom vremena, navodi DHS. Preventivne mjere mogu biti jednostavne poput udaljavanje od mjesta. “Hodanje čak i na maloj udaljenosti od mjesta (eksplozije) moglo bi pružiti značajnu zaštitu jer brzina doze dramatično pada s udaljenošću od izvora”, kaže DHS.

Ljudi bi također trebali pokriti nos i usta kako bi izbjegli gutanje bilo kakvog zračenja, ući u zatvorene prostore kako bi pobjegli od oblaka prašine, baciti svoju odjeću u plastičnu vrećicu i zatim nježno oprati kožu kako bi uklonili kontaminante.