Teške borbe i dalje se vode za dva ključna grada Donbasu – Sjeverodoneck i susjedni Lisičansk. To su posljednji gradovi pod ukrajinskim nadzorom u Luhansku, istočnoj ukrajinskoj regiji jednoj od dvije pokrajine koje čine Donbas. U Lisičansku policija ide od kuće do kuće i pokušava preostale civile izvući iz grada. Mnogi od njih nikada nisu napušali mjesto gdje su rođeni.

“Nevjerojatno je teška odluka za ove ljude da napuste jedini svijet koji poznaju. Na brodu sam imao jednog 90-godišnjaka. Doslovno smo ga odvukli iz barake u kojoj je rođen. On je znao samo za 10 jutara zemlje koje je obrađivao i to je to. Bio je prestravljen bombama i projektilima, no bojao se otići”, kazao je Marc Proppert, britanski dobrovoljac.

Žrtava rata sve je više. Tijela se pokapaju u masovne grobnice.

Više od tri mjeseca od početka ruske invazije, istočna ukrajinska regija Luhansk gotovo je u potpunosti pod nadzorom ruske vojske. Da je stanje loše potvđuje i ukrajinski predsjednik.

“Očekivano, situacija u Donbasu veoma je teška. Okupatori pokušavaju ostvariti ciljeve kojima su se nadali još u prvim danima rata. Mi štitimo svoju zemlju onoliko koliko nam to dopuštaju trenutačni obrambeni resursi”, rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.

Dodao je da Ukrajina ne želi razgovarati s Rusijom, no da je to nužno za završetak rata.

“Postoje stvari o kojima treba razgovarati s ruskim predsjednikom. Ne kažem da naši ljudi žele razgovarati s njim, ali moramo se suočiti sa stvarnošću, s onim što proživljavamo. Želimo svoje živote natrag”, rekao je.

Stanje na terenu u regiji Luhansk na istoku Ukrajine. Photo: Al Jazeera

Pregovori o plinu i žitaricama

Austrijski kancelar razgovarao je telefonski s Vladimirom Putinom o isporukama plina, zarobljenicima kao i deblokadi ukrajinskih luka.

“Ruski predsjednik obvezao se da mora i da treba postojati pristup ratnim zarobljenicima, uključujući Međunarodni Crveni križ. S druge strane, naravno, to zahtijeva i prema ruskim ratnim zarobljenicima u Ukrajini”, izjavio je Karloi Nehammer, austrijski kancelar.

Istaknuo je i da je Moskva spremna pregovarati o žitaricama koje su trenutačno blokirane u ukrajinskim lukama kako bi se spriječilo da rat u Ukrajini izazove još veće krize koje bi mogle masovno destabilizirati mir i sigurnost u svijetu.

To upozorava i Nizozemac koji živi u Ukrajini.

“Znate, nije problem samo ovogodišnja žetva, trećina uroda iz 2021. još je u skladištima. Ove godine 30 posto zemlje nije obrađeno, a prinosi će biti manji i zbog nestašice goriva i gnojiva. Neki poljoprivrednici već razmišljaju o tome da odustanu od usjeva za iduću godinu”, rekao je poljoprivrednik Kees Huinziga.

Proruski separatisti prijete smrtnom kaznom trojice zarobljenih stranih državljana koji su se borili u ukrajinskim redovima. Riječ je o dvojici britanskih te jednom marokanskom državljaninu. Rusija je ranije zaprijetila strancima koji budu zarobljeni najstrožim kaznama. Podsjetimo, Rusija nema smrtnu kaznu, no ona je dopuštena u proruskim područjima na istoku Ukrajine.

Ukraine may lose last pocket of Luhansk resistance as Russia advances east https://t.co/JPS2v3kLhB

— ABC News (@abcnews) May 28, 2022

Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda pozvao Rusiju da surađuje u istrazi o ratnim zločinima počinjenim u Ukrajini.

“Poziv je tu. Moja su vrata otvorena i nastavit ću kucati na vrata Ruske Federacije. Ako postoje optužbe od Ruske Federacije, ako postoje informacije kojima raspolaže, ako vodi svoje istrage i kaznene progone ili ima važne informacije, neka ih podijeli s nama”, kazao je Karim Khan, glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda.

Ni Rusija ni Ukrajina nisu članice Međunarodnog kazneog suda, no Kijev je prihvatio njegovu nadležnost i suradnju s uredom tužitelja u svojoj istrazi o mogućim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti počinjenim na njegovu teritoriju, prenosi HRT.