Rusija je u četvrtak ispalila baražnu vatru projektila na ukrajinski grad Mikolajiv, izvijestili su dužnosnici, nakon što je Opća skupština Ujedinjenih naroda osudila pokušaj Moskve da anektira četiri ukrajinska područja, a saveznici Kijeva dali dodatnu vojnu pomoć.

“Pogođena je stambena zgrada od pet katova, dva gornja kata potpuno su uništena, a ostatak je pod ruševinama. Spasioci rade na licu mjesta”, rekao je gradonačelnik Oleksandr Senkevič u objavi na društvenim mrežama, dodajući da je južni grad “masovno granatiran”.

Središte brodogradnje i luka na rijeci Južni Bug kod Crnog mora, Mikolajiv je tijekom rata trpio teška ruska bombardiranja.

Ujedinjeni narodi osudili rusku aneksiju dijelova Ukrajine

Opća skupština Ujedinjenih naroda u srijedu je velikom većinom osudila ruski “pokušaj nezakonite aneksije” četiriju djelomično okupiranih regija u Ukrajini i pozvala sve zemlje da ne priznaju taj potez, čime je ojačala diplomatsku međunarodnu izolaciju Moskve.

Tri četvrtine od 193 člana Opće skupštine, odnosno 143 zemlje, glasalo je za rezoluciju koja također potvrđuje suverenitet, neovisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.

“To je nevjerojatno”, rekao je ukrajinski veleposlanik pri UN-u Sergiy Kyslytsya novinarima nakon glasovanja, dok je stajao pokraj američke veleposlanice u UN-u Linde Thomas-Greenfield, koja je rekla kako rezultat pokazuje da Rusija ne može zastrašiti svijet.

Samo četiri zemlje pridružile su se Rusiji u glasanju protiv rezolucije – Sirija, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Bjelorusija. Trideset i pet zemalja bilo je suzdržano pri glasovanju, uključujući ruskog strateškog partnera Kinu, dok ostale nisu glasale.

“Danas Rusija napada Ukrajinu. Ali sutra bi to mogla biti druga nacija čiji je teritorij povrijeđen. To biste mogli biti vi. Vi biste mogli biti sljedeći. Što biste očekivali od ovog vijeća?”, rekla je Thomas-Greenfield Generalnoj skupštini prije glasovanja.

Moskva je u rujnu proglasila aneksiju četiriju djelomično okupiranih regija u Ukrajini – Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporižja – nakon što je organizirala ono što je nazvala referendumima. Ukrajina i saveznici osudili su glasovanja kao nezakonita i prisilna.

Glasovanje u Općoj skupštini uslijedilo je nakon prošlomjesečnog veta Rusije na sličnu rezoluciju u 15-članom Vijeću sigurnosti.

Ruski veleposlanik pri UN-u Vassily Nebenzia rekao je Općoj skupštini prije glasovanja kako je rezolucija “politizirana i otvoreno provokativna”, dodajući da bi “mogla uništiti sve napore u korist diplomatskog rješenja krize”.

Dupli standardi

Potezi u UN-u odražavaju ono što se dogodilo 2014. nakon što je Rusija anektirala ukrajinski Krim. Generalna skupština potom je usvojila rezoluciju kojom se referendum proglašava nevažećim sa 100 glasova ‘za’, 11 ‘protiv’ i 58 formalno suzdržanih.

Kina je bila suzdržana u srijedu jer nije vjerovala da će rezolucija biti od pomoći, rekao je zamjenik kineskog veleposlanika pri UN-u Geng Shuang.

“Svaka akcija koju poduzima Opća skupština trebala bi pridonijeti deeskalaciji situacije, nastavku dijaloga i promicanju političkog rješenja ove krize”, rekao je.

Sjedinjene Države i druge zapadne zemlje lobirale su uoči glasovanja u srijedu. Američki državni tajnik Antony Blinken u utorak je sazvao virtualni sastanak s diplomatima iz više od 100 zemalja.

Osvojili su desetke glasova više u usporedbi s rezultatom iz 2014. i poboljšali se u odnosu na 141 zemlju koja je glasala za osudu Rusije i zatražila od nje da povuče svoje trupe iz Ukrajine nakon invazije 24. veljače.

Moskva je tada pokušavala ublažiti svoju međunarodnu izolaciju. Dok su se Rusija i Zapad natjecali za diplomatski utjecaj, neke države – posebno na globalnom jugu – postale su zabrinute oko plaćanja cijene zbog toga što su se našle stisnute usred intenzivnog geopolitičkog rivalstva.

“Osuđujemo politiku dvostrukih standarda moćnika ovoga svijeta kada je riječ o Africi”, rekao je veleposlanik Demokratske Republike Kongo pri UN-u Georges Nzongola-Ntalaja Generalnoj skupštini u srijedu.

“Podržavamo Ukrajinu. Želimo vidjeti kraj rata, ali voljeli bismo vidjeti kako međunarodna zajednica poduzima slične mjere protiv drugih situacija u svijetu u kojima su zemlje napadnute i okupirane”, rekao je.