Nove informacije o ratu u Ukrajini: Rusija tvrdi da kontrolira 75 posto Bahmuta i pojačava protuzračnu obranu blizu Finske, Lukašenko od Rusije tražio zaštitu u slučaju agresije, Ukrajina promijenila vojne planove nakon curenja podataka, SAD istražuje curenje povjerljivih vojnih dokumenata.

Kremlj: Ne razmišljamo o prekidu vatre za Uskrs

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da Rusija nema planova za uskrsni prekid vatre u Ukrajini, javlja ruska državna novinska agencija TASS.

Peskov je kazao kako do sada nije bilo nikakvih inicijativa po tom pitanju te da je Veliki tjedan za njih tek počeo. Peskov je dao izjavu nakon što je Institut za proučavanje rata upozorio da bi Rusija mogla iskoristiti pravoslavni Uskrs i prekid vatre za odgađanje ukrajinske protuofenzive.

Photo: EPA

Rusija i Ukrajina održale veliku razmjenu zarobljenika

Andrij Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjedništva, rekao je da se 100 Ukrajinaca vratilo kući u još jednoj velikoj razmjeni ratnih zarobljenika s Rusijom.

Jermak je rekao: “Vraćamo kući 100 naših ljudi – vojnika, mornara, graničara, pripadnika narodne garde. Među njima su branitelji Mariupolja, Azovstala, Hostomela. Neki od onih koji su se vratili u Ukrajinu bili su ozbiljno ozlijeđeni i bolesni. Učinit ćemo sve što je potrebno da svatko od njih dobije svu potrebnu pomoć.”

Razmjenu je opisao kao tešku i izrazio zahvalnost timu u koordinacijskom stožeru za postupanje s ratnim zarobljenicima. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je Ukrajina oslobodila 106 ruskih ratnih zarobljenika.

Rusija tvrdi da kontrolira 75 posto Bahmuta

Ruske snage kontroliraju 75% ključnog grada Bahmuta, prema službeniku postavljenom u Moskvi. Denis Pušilin, šef okupiranog dijela regije Donjeck, iznio je tu tvrdnju na državnoj televiziji dodajući da je prerano govoriti o potpunom zauzimanju grada.

Ranije se pojavila informacija kako se Rusija okreće taktici “spaljene zemlje”, bombardirajući područje zračnim napadima i topničkom vatrom, prema zapovjedniku ukrajinskih kopnenih snaga.

Strašne ispovijesti djece vraćene u Ukrajinu

Objavljene su strašne ispovijesti djece vraćene u Ukrajinu nakon deportacije u Rusiju početkom rata. Navodno su ih tukli ako bi rekli da su Ukrajinci.

Djeca koja su se vratila u Ukrajinu nakon što su prisilno deportirana u Rusiju žalila su se na kazne zbog odbijanja pjevanja nacionalnih himni.

Daria Harasimčuk, ukrajinska savjetnica za dječja prava, rekla je da su djeca tvrdila da su ih tukli jer su spominjali da su Ukrajinci. Druge kazne su navodno uključivale zabranu šetnji i prisiljavanje na prepisivanje ruskih tekstova.

Savjetnica je rekla da je djeci rečeno da su ih roditelji “napustili” i da ih “nitko ne čeka” u Ukrajini, prenosi Danas.hr, a piše Sky News.

Do sada se pretpostavlja da je oko 19.000 ukrajinske djece odvedeno u Rusiju od početka invazije u veljači 2022.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski povijesnim je nazvao nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je izdao Međunarodni kazneni sud zbog ratnih zločina, odnosno odvođenja ukrajinske djece u Rusiju.

Lukašenko traži jamstva da će Moskva braniti Bjelorusiju ako bude napadnuta

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je ruskom ministru obrane u ponedjeljak da želi jamstva da će Moskva braniti Bjelorusiju ako bude napadnuta, izvijestila je državna novinska agencija BeITA.

BelTA je prenijela da je Lukašenko to rekao ruskom ministru obrane Sergeju Šojguu na sastanku u bjeloruskom glavnom gradu Minsku.

Navodi se da je Lukašenko rekao da je o tome već razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji se, kako je rekao, složio da su takva sigurnosna jamstva nužna i da ih treba formalizirati.

“Uglavnom, zvučalo je u razgovorima (s Putinom) da će Ruska Federacija u slučaju agresije na Bjelorusiju zaštititi Bjelorusiju kao svoj teritorij. To su sigurnosna (jamstva) koja su nam potrebna”, rekao je Lukašenko, prenosi BeITA.

U prvim danima rata, Minsk je dopustio Moskvi da koristi bjeloruski teritorij za pokretanje naposljetku neuspješnog napada na Kijev, glavni grad Ukrajine.

Niz vojnih vježbi i posjeta visokih ruskih dužnosnika potaknuo je krajem prošle godine nagađanja da bi se Bjelorusija mogla službeno pridružiti novom napadu na Ukrajinu.

Lukašenko stalno poriče takve namjere, ali je rekao da će Bjelorusija odgovoriti na sve upade na njezin teritorij ili pokušaje poticanja nemira. VIŠE OVDJE.

Taktika spaljene zemlje

Zapovjednik ukrajinske kopnene vojske je u ponedjeljak rekao da su Rusi počeli primjenjivati taktiku “spaljene zemlje” u istočnom ukrajinskom gradu Bahmutu i da uništavaju zgrade i položaje zračnim napadima i topništvom.

Ruski napad na Bahmut, mali grad u Donjeckoj oblasti, nalazi se u središtu najveće bitke otkako je Moskva započela invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

“Neprijatelj je prešao na takozvanu taktiku spaljene zemlje iz Sirije. Uništava zgrade i položaje zračnim napadima i topničkom paljbom”, rekao je general Oleksandr Siriskij, zapovjednik ukrajinske kopnene vojske.

Ukrajinska obrana grada Bahmuta se nastavlja, kazao je.

“Situacija je teška, no da se kontrolirati”, citirao ga je ukrajinski vojni centar za medije.

Rekao je da ruske snage dovode specijalne postrojbe kako bi poduprle napad na grad jer su članovi ruske plaćeničke skupine Wagner “iscrpljeni”.

Reuters nije mogao potvrditi vjerodostojnost tih navoda.

Reformacija protuzračne obrane

Rusija, stekavši nova iskustva u ratu u Ukrajini, namjerava reformirati svoju protuzračnu obranu, koju će također ojačati kao odgovor na pristupanje Finske NATO savezu, rekao je zapovjednik u ruskim zračno-kozmičkim snagama VKS.

Ruska invazija na Ukrajinu, koja je započela 24. veljače prošle godine i koju Moskva naziva “posebnom vojnom operacijom”, pretvorila se u mukotrpno topničko ratovanje uz raširenu primjenu bespilotnih letjelica i projektila, čime se ispituju protuzračne sposobnosti obiju zemalja.

General Andrej Demin, zamjenik šefa zračno-kozmičkih snaga je u intervjuu objavljenom u ponedjeljak u novinama Crvena zvijezda rekao da se ruska protuzračna obrana suočila s nizom izazova zbog ukrajinskih napada.

Rusija je rasporedila više od 50 pokretnih radarskih postaja, zrakoplov A-50 za rano upozoravanje i kontrolu patrolira 24 sata dnevno, a rakete i protuzračni sustavi u područjima pored Ukrajine ojačani su, kazao je Demin.

Protuzračne jedinice u ukrajinskim pokrajinama pod ruskom kontrolom raspoređene su radi obrane ključnih instalacija, a Rusija je povećala proizvodnju sustava protiv dronova RLK-MC, dodao je.

Reforme “su nesumnjivo u planu i bit će implementirane”, kazao je Demin.

“Svrha predstojećih promjena je razvoj oružanih snaga, usmjeren prema poboljšanju protuzračnog sustava Ruske Federacije”, pojasnio je.

Demin je napomenuo da će Moskva također ojačati svoju obranu nakon što se Finska, koja je dijeli 1300 kilometara dugu granicu s Rusijom, pridružila NATO-u.

“U ovakvim uvjetima, protuzračne snage rješavaju pitanje zaštite državne granice na sjeverozapadu zemlje u skladu s povećanom razinom prijetnje”, kazao je Demin.

Nastavljene su teške borbe na istoku Ukrajine

Prema podacima britanskih obavještajnih službi u posljednjih sedam dana Rusija je pojačala tenkovske napade oko grada Marinke u Donjeckoj oblasti. Borba za Marinku se vodi od 2014. Taj grad, ključan za glavni prilaz Donecku gotovo je potpuno uništen topničkim napadima.

Prioritet ruskih snaga su i operacije u na području Avdiivke. Tamo troše znatne resurse, ali bez značajnih dobitaka, navodi britansko ministarstvo obrane, prenosi HRT.

Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 10 April 2023.

Find out more about Defence Intelligence's use of language: https://t.co/kQe3LB4QU7

🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/6SKhqe02eM

— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) April 10, 2023

Institut za proučavanje rata objavio je da su ruske snage izvele ograničene kopnene napade na liniji Kupjansk-Svatove-Kremina i to u sedam smjerova.

Istovremeno ruske snage se gomilaju iz smjera prema Zaporižju – ukrajinska strana tvrdi da je 13 bataljunskih taktičkih skupina (BTG) usmjereno prema Zaporožju i njih 205 u smjeru Donecka.

Zelenski u Njemačkoj

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao bi u svibnju posjetiti Njemačku u povodu dodjele Nagrade Karla Velikog ukrajinskom narodu i njemu osobno. Svečanost će se održati u gradskoj vijećnici u Aachenu na zapadu Njemačke 14. svibnja.

Organizatori se pripremaju za tu mogućnost, objavio je Grad Aachen uoči Uskrsa. No dolazak Zelenskog ovisit će o ratnoj situaciji u to vrijeme i odgovarajućim sigurnosnim aspektima. Ne bude li mogao doći osobno, pridružit će se putem video veze, rekli su organizatori, dodajući da se pripremaju i za tu opciju.

Na svečanosti će govor održati predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Nazočan će biti i njemački kancelar Olaf Scholz, a mogli bi prisustvovati i poljski premijer Mateusz Morawiecki ili predsjednik Andrzej Duda te francuski predsjednik Emmanuel Macron.