Znanost i obrazovanje u Hrvatskoj nikada nisu imali položaj koji zaslužuju, ustvrdila je predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora Gordana Rusak (NZ) na tematskoj sjednici toga odbora o financiranju znanstveno-istraživačkog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, održanoj u četvrtak u Hrvatskome saboru.

Predsjednica Rusak objasnila je da je tematska sjednica odbora sazvana kako bi Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) pružili potporu u nastojanju da se izbori za proračun koji bi jamčio da sustav obrazovanja i znanosti ostane održiv. Najavila je kako će zaključci višestane sjednice biti pripremljeni za iduću sjednicu odbora kada će se o njima i glasovati.

Na tematsku sjednicu pozvani su i odazvali su se predstavnici akademske i znanstvene zajednice, među kojima i rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras i više profesora toga sveučilišta, predsjednik Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) akademik Dario Vretenar, predsjednik Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Ivo Družić i glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Pavao Rudan.

Pozivu se se odazvali i predstavnici MZOS-a, pa je tako u prvome dijelu sjednice sudjelovao pomoćnik ministra za financije Stipe Mamić, a u drugome dijelu pomoćnik ministra za znanost Krešo Zadro. Rusak je napomenula kako su na sjednicu pozvani i predstavnici Ministarstva financija, ali se nisu odazvali.

Član odbora i bivši ministar znanosti Željko Jovanović (SDP) smatra kako bi jedan od zaključaka obvezno trebao biti usmjeren na to da se HRZZ-u, kojemu bi godišnje trebalo oko 200 milijuna proračunskih kuna, godišnje osigura barem 150 milijuna kuna iz proračuna kako bi Zaklada mogla funkcionirati.

Hrvatska je jedina zemlja koja sustavno smanjuje izdvajanja za znanost i obrazovanje

Predsjednik Nacionalnoga vijeća za znanost Ivo Družić i predsjednik HRZZ-a Dario Vretenar upozorili su u svojim prezentacijama da je Hrvatska jedina zemlja EU-a koja od 2009. do 2013. godine ima negativni trend ulaganja u znanost i obrazovanje. Na njihova izvješća reagirao je rektor Boras, koji je i predsjednik Rektorskoga zbora, i ustvrdio kako “Hrvatska mora povećati izdvajanja za znanost i obrazovanje, a ako to ne učinimo pitanje je jesmo li spremni svjesno oduzeti Hrvatskoj pravo na budućnost za koju su ulaganja u znanost i obrazovanje jedina pametna investicija”.

Zato smatra kako je nužno barem zadržati postojeće proračunsko financiranje jer će nas, rekao je, “u protivnome pamtiti po tome što Hrvatskoj ‘režemo’ i srce i budućnost”. Boras je najavio kako će Rektorski zbor zato zatražiti hitan sastanak s ministrima znanosti i financija te predsjednikom Nacionalnoga vijeća za znanost i uputiti apel javnosti kako bi se ona dodatno senzibilizirala za pitanja o kojima ovisi budućnost Hrvatske.

Kajtazi – Omogućiti izravan upis barem jednog romskoga djeteta na svaki fakultet

Zastupnik 12 nacionalnih manjina, među kojima i romske, Veljko Kajtazi upozorio je kako je romska nacionalna manjina najneobrazovanija u Hrvatskoj. Kako bi se to promijenilo, Kajtazi je zamolio sve da slijede primjer Zdravstvenoga veleučilišta i omoguće tzv. pozitivnu diskriminaciju te izravno na fakultete upišu barem po jedno romsko dijete koje položi Državnu maturu.

Pozitivan primjer suradnje s romskom zajednicom pun pozitivnih emocija spomenuo je akademik Rudan rekavši kako je na nedavnom skupu u HAZU posvećenom Romima, prvi put u Akademiji, a možda i prvi put u Europi i svijetu, uz hrvatsku himnu svirana i himna romskoga naroda, a uz hrvatsku i zastavu EU-a, bila je i romska zastava.

Zadro – Hrvatska bi trebala slijediti ‘lepezu’ EU-ova programa OBZOR 2020 u financiranju znanosti

Pomoćnik ministra znanosti Krešo Zadro istaknuo je kako će mu “dobro doći” što je na početku obnašanja dužnosti imao priliku čuti mišljenja članova akademske i znanstvene zajednice i saborskih zastupnika, uz napomenu kako i sam dolazi iz akademske zajednice.

Zadro je uvjeren kako bi Hrvatska u financiranju znanosti trebala slijediti ‘lepezu’ EU-ova programa HORIZON 2020 (OBZOR 2020) koji se temelji na tri stupa – Izvrsna znanost, Industrijsko vodstvo i Društveni izazovi. Rekavši kako bi osobno bio sretan kada bi povećao proračunski novac za znanost i obrazovanje i  HRZZ, Zadro je ocijenio kako se svako trebamo usredotočiti na dobivanje novca iz europskih fondova te, s tim u vezi, najavio kako će posebice poticati hrvatske znanstvenike da se prijave i natječu za novac iz programa OBZOR  2020.

Kurikularna reforma ne smije stati – Jovanović

Cjelovita kurikularna reforma ne smije biti zaustavljena, ustvrdio je Jovanović i to potkrijepio podatkom kako bi time Hrvatska ‘ostala’ bez 50 milijuna eura koji su iz europskih fondova osigurani za za provođenje Kurikularne reforme. Podsjetio je kako je taj novac dobiven zato što je, zahvaljujući prethodnoj Vladi, donesena Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. S tim u vezi, rekao je i kako je problem u povlačenju europskih sredstava u drugim područjima što ne postoji Strategija razvoja Hrvatske.

Na Jovanovićevu konstataciju kako bivša Vlada nije zanemarila znanost i obrazovanje reagirala je Gordana Rusak ustvrdivši kao “znanost i obrazovanje u Hrvatskoj nikada nisu imali položaj koji zaslužuju. Potkrijepila je to podatkom kako je prošle godine Hrvatska iz Europskog socijalnog fonda povukla samo 26,6 posto novca koji joj je bio na raspolaganju i istaknula kako bi se, da se povučeno barem 50 posto novca moglo financirati 3700 doktora znanosti.