Godina 2023. bila je još toplija nego što se predviđalo, što je izazivalo bojazan da se događa nešto što ne razumijemo. Ukoliko se ova neobjašnjiva anomalija ne smiri do kolovoza, tek tada ćemo biti na neistraženom području, upozorava NASA.

Prošle godine Zemlja se zagrijala za oko 0,2 °C više nego što su predviđali klimatski modeli. Iako se to možda ne čini previše, kada uzmete u obzir da je to mjera na cijelom planetu, to je vraški puno neobjašnjive topline.

“Ponizno je i pomalo zabrinjavajuće priznati da nijedna godina nije zbunila mogućnosti predviđanja klimatskih znanstvenika više od 2023.”, piše NASA-in klimatolog Gavin Schmidt u članku za Nature.

“Temperaturna anomalija 2023. pojavila se iz vedra neba, otkrivajući neviđenu rupu u našem znanju možda po prvi put od prije otprilike 40 godina, kada su satelitski podaci počeli nuditi modelarima neusporediv pogled na klimatski sustav Zemlje u stvarnom vremenu”, piše Schmidt.

EKSTREMNE VRUĆINE Europa se ‘peče’: Cijena klimatskih mjera može se činiti visokom, ali…

Upozorava ako se ova neobjašnjiva anomalija ne smiri do kolovoza, u skladu s prijašnjim El Niño fluktuacijama, tada ćemo biti na neistraženom području.

Postavljeno je nekoliko teorija o višku topline iznad onoga što se očekuje od El Niña i poznatih stopa povećanja CO2.

Sve je više uzroka i posljedica

To uključuje smanjenje aerosola za hlađenje površine u pomorskom prometu nakon izmjena propisa 2020.; povećanje vodene pare koja zadržava toplinu od erupcije Hunga Tonga-Hunga Ha’apai 2022.; i vršna aktivnost u trenutnom solarnom ciklusu šalje više topline prema nama.

Ali čak ni u kombinaciji sve to skupa ne objašnjava do kraja opaženu dodatnu toplinu, tvrdi Schmidt.

Zabrinutost je posljedica shvaćanja da propuštamo nešto kritično u našem razumijevanju Zemljinih klimatskih sustava, što bi objasnilo ubrzanu stopu zagrijavanja, kao što je potencijalna pogrešna kalibracija u datumu početka utjecaja čovječanstva na klimu.

OCEANI NIKAD TOPLIJI Globalni toplinski rekordi ruše se deseti mjesec zaredom

Pomicanje te granice bi objasnilo zašto nas ekstremne klimatske posljedice, uključujući smrtonosne poplave, požare i oluje, već tako snažno i brzo pogađaju.

“To bi moglo značiti da planet koji se zagrijava već iz temelja mijenja način na koji klimatski sustav funkcionira, mnogo ranije nego što su znanstvenici očekivali”, objašnjava Schmidt.

Ipak, iznenadni skok vrućine još uvijek može biti kratkoročna anomalija ili ‘bljesak’ u podacima, priznaje.

“Postoji rizik od spajanja kratkoročne klimatske varijabilnosti s dugoročnijim promjenama“, upozorava klimatolog Zeke Hausfather s Berkeley Eartha u analizi za Carbon Brief.

Možda je i nešto više

Međutim, Hausfather također napominje, postoje neki rani znakovi da bi ovo moglo biti više od privremene anomalije, uključujući ubrzano zagrijavanje zabilježeno u toplini oceana i satelitskim mjerenjima Zemljine energetske neravnoteže.

KRETANJE VRUĆEG ZRAKA Klimatske promjene usporavaju toplinske valove, produžujući muke ljudi

Štoviše, također nema znakova da bi ovaj nagli porast klimatskih pokazatelja promijenio smjer. Upravo smo dosegli 10. uzastopni mjesec rekordne globalne vrućine, s 12 mjeseci iznad obećanja Pariškog sporazuma o održavanju prosječne globalne temperature ispod 1,5 °C zagrijavanja.

Dok istraživači istražuju i raspravljaju o brojevima (baš kako bi znanstvenici i trebali!), mi doživljavamo i svjedočimo vrlo stvarnim posljedicama ovog viška topline svuda oko nas.

Tri četvrtine najvećeg svjetskog sustava koraljnih grebena, Velikog koraljnog grebena u Australiji, trenutno trpi visoke do ekstremne razine izbjeljivanja. Životinje masovno umiru, a milijuni ljudi gladuju jer klimatske promjene uzrokuju glad u Africi.

Ovo je samo početak. Neka mjesta već osjećaju toplinu daleko više od drugih.

Iako je važno razraditi ove potencijalno velike nesigurnosti u klimatskom modeliranju, veći prioritet je postizanje značajnog napretka prema zaustavljanju emisija stakleničkih plinova koji pokreću najveći dio globalnog zatopljenja, piše Science Alert.

VELIKI PRESEDAN Švicarska izgubila na sudu za ljudska prava zbog ‘klimatskih propusta’