Zdravstveni sustav mjesečno stvara u prosjeku 286 milijuna kuna novog duga, a ukupne obveze zdravstvenih ustanova 30. lipnja ove godine premašile su 13 milijardi kuna, iznio je u četvrtak direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) Dražen Jurković na kongresu te udruge u Opatiji.

Dospjele obveze iznosile su na kraju lipnja 4,5 milijarde kuna, a novonastali dug u prvih šest mjeseci dosegnuo je 1,72 milijarde kuna.

U ukupna dugovanja bolnica prema veledrogerijama na kraju kolovoza iznosila su 2,88 milijardi kuna, pri čemu je dospjeli dug bio 2,1 milijardu kuna. Izvršenost usluga u bolnicama je zbog pandemije covida-19 smanjena za osam posto, a lani za 16 posto dok je potrošnja lijekova od siječnja do lipnja ove godine porasla za 19 posto. Plaće zdravstvu narasle su za 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, naveo je Jurković.

Istaknuo je kako je ovoga tjedna počela s radom radna skupina Ministarstva zdravstva za izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čiji je fokus prijenos osnivačkih prava županijskih bolnica, zavoda za javno zdravstvo i zavoda za hitnu medicinu na državu radi financijske sanacije sustava.

“Sustav u kojem ključnu odluku o odabiru menadžmenta donose županije, a dugovanja u realnosti sanira država, već odavno izaziva prijepore pa u  situaciji stalnih gubitaka u sustavu zdravstva, za to postoje opravdani razlozi”, kazao je Jurković. No, u udruzi smatraju kako tzv. sanacije, koje su od 2019. do danas iznosile ukupno 7,6 milijardi kuna, nisu dobar način financiranja sustava jer se njime plaćaju samo najstariji dugovi, generira još veća financijska nestabilnost te prevelika ovisnost sustava o Ministarstvu financija.

UPUZ boljim rješenjem smatra ozbiljne strukturne i upravljačke reforme te promjenu uvjete poslovanja što bi dovelo do financijske stabilizacije sustava.

Preduvjet za to, smatraju u UPUZ-u, jest donošenje realnih cijena zdravstvenih usluga te sukladno njima podizanje limita zdravstvenih ustanova. “Materijalna prava radnika i rastu, a cijene zdravstvenih usluga i limiti ne prate taj porast u punoj mjeri. Tu je i stalni porast troškova rada i cijena na tržištu potrošnog materijala i lijekova zbog čega je neminovan konstantan porast potrošnje a time i ukupnog duga”, kazao je Jurković.

Zaduživanje na međunarodnom tržištu kapitala

Zdravstvene ustanove ne mogu opravdati rast potrošnje pa ih prikazuju kao dug. U suradnji s Ministarstvom financija treba pronaći način da se taj fiktivni dug zdravstvenih ustanova otpiše, založio se predsjednik UPUZ-a. Iznio je i prijedlog za tzv. clean start, odnosno podmirenje svih dospjelih dugova zdravstvenih ustanova zaduživanjem na međunarodnom tržištu kapitala, gdje su kamate vrlo niske, kako ne bismo došli u situaciju plaćanja zateznih kamata dobavljačima, što je višestruko skuplje.

Podsjetio je kako je UPUZ izradio Prijedlog programa mjera za financijsku stabilizaciju i strukturnu reformu zdravstvenog sustava, koji je  predstavljen nadležnima, a sadrži 30 mjera na prihodnoj i rashodnoj strani s kraćim i dužim vremenom izvršenja, kao i strukturne mjere nužne za dugoročno održive uvjete poslovanja.

Mjere, među ostalim, obuhvaćaju delimitiranje participacije u dopunskom osiguranju, reformu dodatnog osiguranja omogućavanjem nadstandarda te postepeno povećanje cijene duhanskih proizvoda gdje bi se dio slijevao u poseban fond za zdravstvo. Među mjerama na rashodnoj strani su izdvajanje naknada za bolovanja i rodiljnih naknada iz zdravstvenog fonda za koje je 2020. izdvojeno je 2,7 milijardi kuna sredstava namijenjenih za neposrednu zdravstvenu zaštitu.