Ruge je sarajevski zet, sin prvog njemačkog novinara u Jugoslaviji, unuk zavjerenika protiv Hitlera i diplomat iznimno bogate karijere, a tema NATO-ove aktivnosti potpori Ukrajini NSATU već je tjednima jedna od glavnih tema hrvatskih medija i predmet prijepora Banskih dvora i Pantovčaka.

Tijek sjednice:

Završila je sjednica

Nakon brojnih pitanja kroz više od tri sata, Odbor je došao do kraja, a saznanja su da Hrvatska može jasno reći da njezini časnici ne smiju biti poslani u Ukrajinu, da se može sudjelovati u misiji i civilno, da je 28 zemalja članica NATO-a pristala na NSATU, a pridružile su im se Australija i Novi Zeland. Samo je Mađarska zasad službeno odbila sudjelovanje. Posebno je vrijedno napomenuti da NATO neće ulaziti u sukob s Rusijom i da samim time to neće ni članice Saveza.

Ruge: Neće biti mete na čelu hrvatskog naroda

Ivan Budalić (HDZ) htio je dodatno pojašnjenje o tome da NSATU nije misija koja će uključiti Hrvatsku u rat, a pitao je to kao branitelj, zbog javnosti i kao otac petorice sinova pa ga je zanimalo hoće li se misijom postaviti meta na čelo hrvatskom narodu. “Prihvaćanje sudjelovanja u misiji ne znači ulazak u sukob. Dakle, nije stavljena meta na čelo hrvatskog naroda, niti će postati meta ruskih napada, u tom sam siguran”, odgovorio je Ruge.

Ruge: Dron nije bio napad na Hrvatsku, bila je to tehnička nezgoda

Zvonimir Troskot (Most) pitao je nije li Hrvatska već dio NSATU-a kad se on financira iz proračuna u kojem sudjeluje i Hrvatska. Zatim je i on pitao o padu drona u Zagrebu. “Koliko sam shvatio, dron nije bio napad na Hrvatsku, bila je to tehnička nezgoda, greška, koja se dogodila. Zajedno smo analizirali tu situaciju i oni su klasificirani pa ne mogu podatke podijeliti s vama, ali mogu reći da to nije bio napad Rusije na Hrvatsku. Zainteresirani smo, komuniciramo i radimo sa svakom zemljom saveznicom. Smatram da Ukrajina ima pravo na obranu i iznenadilo bi me da neki zastupnik u Hrvatskoj kaže da neka zemlja nema pravo na to. Mi nismo strana u tom sukobu i kad govorimo o NATO-ovim misijama, svaka članica može donositi svoje odluke.”

Ruge: Hrvatski vojnici ne moraju van Wiesbadena

Hrvoje Zekanović (HDS) prvo je napao oporbu oporbu, a potom pitao hoće li Vladimir Putin biti sretan ako Hrvatska ne pošalje vojnike u NSATU misiju. Pitao je i moraju li hrvatski vojnici izvan Wiesbadena ako se postavi ograničenje da ne idu izvan. “Ne mogu odgovoriti na pitanje tko će se veseliti ako ne pošaljete vojnike. Što se tiče drugog pitanja, ako Hrvatska da ograničenje da vojnici ne mogu van Wiesbadena, oni neće van“, odgovorio je Ruge.

Ruge: Ne radi se o deklasifikaciji nego dodatnim informacijama

Sandra Benčić (Možemo!) je također prozvala premijera i kazala drugom čovjeku NATO-a na koji način vladajući koriste ovo pitanje u političke svrhe. Naglasila je i da se zastupnicima nijednom nije reklo da u misiji mogu sudjelovati civili te da joj je žao što se njega uvlačilo u ovo. Pitala je je li istina da je NATO u 24 sata deklasificirao dokument na zahtjev ministra obrane.

“Ponosni smo što je Hrvatska članica NATO-a. Imate snažnu demokraciju i ne želim se uključiti u ovu raspravu. Ali, tiče se NATO-a pa mi je jasno da želite postavljati pitanja NATO-ovim službenicima. Što se tiče civila, na određene pozicije ih je moguće imenovati, ali to je prije izuzetak nego pravilo. Što se deklasificiranja tiče, nisam siguran govorimo li o pismu naše pravne službe. Njega smo objavili u proljeće ove godine kao plan za uspostavu misije i sasvim je normalno da pravna služba da svoja mišljenja. Naravno, postojala je jasna želja među zastupnicima Sabora da vide to pravno mišljenje pa ne bih rekao da smo deklasificirali dokument već je naša pravna služba objavila i poslala pismo u kojem je objasnila ono što je bilo njeno pravno mišljenje. Ništa od toga nije promijenjeno i dalje tvrdimo da NSATU nije stranka u ratu s Ukrajinom. Ne radi se o deklasifikaciji dokumenta nego o dodatnim informacijama”, odgovorio je Ruge.

Ruge: I civili mogu sudjelovati u misiji

Ivana Kekin (Možemo!) prvo je kritizirala premijera, predsjednika i Vladu pa pitala na koje se sve načine može sudjelovati u NSATU misiji, odnosno, mora li to biti baš vojno. I, pitala je, koliko je članica NATO saveza odlučilo sudjelovati isključivo vojno, a koliko kroz druge modele. “Ne mogu vam točno reći imena zemalja jer nisu javno objavili sudjelovanje. Mogu reći da ih je 28, plus Australija i Novi Zeland. Za određene pozicije moguće je nominirati i civile. Ukupno, 700 je pozicija u misiji, a neke su civilne”, odgovorio je Ruge.

Grmoja: Glasat ćemo protiv

Nikola Grmoja (Most) zahvalio se Rugeu na dolasku i ustvrdio da je samo dodatno pomogao u odluci da se glasa protiv NSATU-a.

Ruge: Deklasificirano pismo smo podijelili sa zastupnicima

Marija Selak Raspudić pitala je smatra li da je postavljanje Pelješkog mosta kršenje međunarodnog prava i destabilizira li Hrvatska BiH. Zatim je pitala o deklasificiranim informacijama, tko ju je klasificirao i potom deklasificirao te može li ona biti dostupna Hrvatskoj. Pitala je i koliko će časnici u NSATU misiji biti direktnije uključeni u sukob, odnosno, koja je razlika u koordiniranom treningu i njegovoj provedbi.

“Doveden sam odgovarati na pitanja o NSATU-u i ne bih se smio upuštati u pitanja o BiH. Nisam ni siguran na što ste mislili. A što se tiče posljednjeg pitanja, mi kao vojno zapovjedništvo obuku provodimo uz pomoć pojedinačnih saveznika, više osoba je uključeno u to. Ono što se ovdje događa je koordinacija, odnosno, što Ukrajinci trebaju – obuku za pješaštvo ili dronove. Cilj je prepoznati što Ukrajina treba i pružiti potrebnu pomoć. Što se tiče klasificiranih informacija… Kad smo bili u fazi planiranja za NSATU, pravno pitanje je bilo jako važno zbog pozicije NATO-a u odnosu na Rusiju. Ured za pravne poslove utvrdio je da se pozicija neće promijeniti jer će koordinirati dostavu opreme i NATO neće postati strana u sukobu, ništa se neće mijenjati. Odboru i Hrvatskom saboru dostavili smo deklasificirano pismo te ga podijelili sa zastupnicima. Ne znam kako je cirkuliralo to pismo, a sad je dostupno i u njemu je istaknuto da NSATU ne čini NATO stranom u ratu, a niti će države članice postati stranama u sukobu”, odgovorio je Ruge, na što je Selak Raspudić zaključila da će pismo biti dostupno svima i da će ga svi dobiti.

Ruge: Ništa se ne mijenja u Kijevu

Tomislav Josić (DP) pita se što mijenja dolazak dva dodatna časnika u Ukrajinu i da li ulazak nekoga iz NATO-a u Ukrajinu znači ulazak NATO-a u rat. “U Ukrajini smo prisutni godinama, kao što smo bili i u Moskvi. NSATU je odvojen od tog ureda jer se radi o vojnom zapovjedništvu, pod vrhovnim zapovjedništvom za Europu. Moguće je da ćemo poslati vojne časnike za vezu privremeno u Kijev i da će oni koristiti taj ured koji već postoji, ali to su odvojene organizacije. Jedna je vojna, a druga civilna. Štoviše, trenutno prisustvo časnika NSATU-a u Kijevu ni na koji način ne bi mijenjalo rad ureda koji tamo imamo”, odgovorio je Ruge.

Ruge o dronu: Ja pojedinosti ne znam

Miro Bulj je pitao koje zemlje saveznice nisu pristale ići u NSATU, što je s dronom koji je pao u Zagrebu, u kojima zemljama je pred parlamentarnim zastupnicima ovako govorio i jesu li protivnici NSATU-a ruski igrači. Ujedno, naglasio je da se ne mogu uspoređivati Ukrajina i Domovinski rat.

“Podaci o tome koje zemlje sudjeluju su javno dostupni, svaka zemlja je to za sebe objavila, a sve informacije o padu drona ima Vlada RH, ja pojedinosti ne znam. Također, ovo nije ratna misija pa NATO ili bilo koja članica neće biti legitimna meta ruskih napada. Bio sam u SAD-u, Ukrajini, Nizozemskoj i Portugalu, a išao bih i drugdje ako bi me zvali. Etikete ne želim stavljati na nacije koje ne sudjeluju, to nije moj posao”, odgovorio je Bulju.

Ruge: Mi vam nećemo govoriti što da radite, to je vaša odluka

“Od samog početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. postoji konsenzus u NATO-u da trebamo poduprijeti Ukrajinu, ali imamo i konsenzus da nećemo u rat s Rusijom. To su vrlo važne stvari za objasniti. Želimo da Ukrajina bude suverena i neovisna, demokratska država, a ne podčinjeni ruski subjekt”, dodatno je odgovorio Ruge na nejasnoće oko uloge NATO saveza u Ukrajini.

“Dostavit ćemo vam informacije oko odluka drugih vlada za sudjelovanje u NSATU-u. Što se drona tiče, to je primjer kako rat može utjecati čak i kad niste direktno u sukobu. Možete zamisliti kako je Rumunjskoj i Latviji, koje često imaju problem s ruskim dronovima u svom prostoru. Zato je važno držati obranu jakom, ne samo za zemlje koje su u blizini granice nego i da na istočnom krilu imamo snažnu vojnu obranu. Siguran sam da će vrhovni saveznički general za Europu biti jako sretan ako Hrvatska pošalje svoje časnike, ali to ne znači da ćemo vam mi govoriti što biste trebali napraviti. To je vaša suverena odluka”, odgovorio je Ruge Dariju Zurovcu na pitanja oko zemalja koje sudjeluju u NSATU misiji, ali i što je s istragom oko pada drona u Zagrebu.

Dodao je da će u misiji NSATU sudjelovati 28 od 32 zemlje saveznice, uz Australiju i Novi Zeland.

Ruge: NSATU misiji priključuju se Australija i Novi Zeland

“NSATU je dio paketa za potporu Ukrajini – dugoročna financijska obveza za pružanje vojne pomoći Ukrajini, visoki predstavnik NATO-a u Kijevi, centar za obuku i edukaciju. Sve napore stavljamo na čvrsti temelj kako bi Rusija shvatila da nećemo napustiti Ukrajinu i da ćemo je nastaviti podupirati. Za budućnost je važno da Ukrajina bude demokratska i neovisna država. Ako se Rusiji dopušta ući 2014. ili 2022. pa prisvojiti dio njezinog teritorija, moramo se bojati da ruski apetiti tu neće završiti. Zato moramo pokazati da to nećemo promatrati sa strane. Australija i Novi Zeland su se uključili u potporu NSATU-a jer vjeruju da se kršenje Povelje UN-a neće tolerirati”, odgovorio je Ruge na pitanja Nataše Tramišak o važnosti NSATU-a za neovisnost i suverenitet Ukrajine.

Ruge: Ured u Kijevu je civilna struktura

“Ured u Kijevu je civilna struktura, odvojena od NSATU-a i ti ljudi odgovaraju meni. Ponavljam, moguće je da pojedini časnici NSATU-a mogu biti poslani privremeno u Kijev, za potrebe uspostavljanje veze, ali ne mogu biti dijelom zapovjednih struktura ili organizacija. Oni su zaseban element i tamo bi bili samo privremeno“, odgovorio je Ruge Marijani Petir na pitanja oko ureda u Kijevu.

SASTANAK U VLADI Ruge razgovarao s Plenkovićem i Anušićem, prisjetio se i Vukovara 1991.

Ruge: Nije neophodno da u Ukrajinu idu baš hrvatski časnici…

Anušić: Hrvatska će nastaviti pomagati Ukrajini

“Hrvatska vojska ima dugu tradiciju sudjelovanja u misijama. Vlada RH predložila je sudjelovanje u novoj aktivnosti – NSATU. Radi se o prijedlogu kojim se predlaže Saboru uključenje u tu aktivnost za 2024., 2025. i 2026., a provodit će se na teritoriju država članica NATO-a. Uz izričito isticanje da hrvatski vojnici neće sudjelovati na teritoriju država koje nisu članice NATO-a. Na summitu se u Washingtonu pojavio predsjednik Zoran Milanović i nije se protivio odluci, a imao je priliku. Hrvatska će nastaviti pomagati Ukrajini”, naglasio je ministar obrane Ivan Anušić.

Opara: Vaše riječi su me dirnule

Ruge: Ukrajina me podsjeća na Hrvatsku

Krstulović Opara: Gospodin Ruge će odgovoriti na sva pitanja

“Pokušat ćemo voditi sjednicu da svi dođu do izražaja i molit ću nazočne da se dogovorimo oko funkcioniranja. Nema smisla preslikavati raspravu s plenarne sjednice replikama i raspravama. Tko želi, neka postavi pitanja gospodinu Rugeu u trajanju dužem od dvije minute. On će pokušati na sve odgovoriti”, rekao je Andro Krstulović Opara.

Dnevni red je jednoglasno prihvaćen. Nema traženja stanki.

Počela sjednica Odbora. Hrebak: Ostat ćemo ovdje koliko god treba

“Zamislili smo da zajednička sjednica bude pod predsjedavanjem kolege Opare i mene. Ovo je važan sastanak i hvala vam gospodine Ruge što ste nam se pridružili i odlučili nam objasniti neke dvojbe koje imamo. Nadam se da ćemo danas iskoristiti priliku i čuti sve što vas zanima te da ćemo sve dobro raspraviti. Molim vas za parlamentarnu raspravu na visokoj razini i da sve što imate za reći ili pitate i pitate. Imamo zamjenika glavnog tajnika NATO-a i ostat ćemo ovdje koliko god treba kako bismo dobili sve informacije”, izjavio je Dario Hrebak.

Boris Ruge: Nikome neću docirati, na sva ću pitanja odgovoriti

“Zadovoljstvo mi je što sam u Zagrebu. S hrvatskim kolegama sam počeo raditi još 1991. i pratio sam hrvatsku borbu za neovisnost i demokraciju. Kao mladom diplomatu, to su za mene bili dramatični trenuci i posebno važni. Sad vi kao članica NATO saveza i Europske unije dajete svoj doprinos sigurnosti i stabilnosti području Balkana, ali i šire. Naravno, držite se i naputka o dva posto BDP-a koji treba ići na obranu. Bugarska, Mađarska i Poljska su angažirane na tome da se odvraća agresija i zahvaljujem vam na svemu što radite, kao i na doprinosu koji dajete na području Zapadnog Balkana. To je za NATO od strateške važnosti, ali i područje koje je sigurnost zabrinutosti. Vidimo prijetnje u BiH, vidimo krhki mir na Kosovu i vidimo da odnosi Beograda i Prištine ne napreduju kako bismo očekivali. Rusija je pokušavala podrivati demokracije u ovoj regiji. Bit ćemo pripravni i reagirat ćemo ako bude potrebno”, rekao je Ruge.

Dodao je da su razgovarali o ratu u Ukrajini i ruskoj agresiji, napadima na civile… “Sjećanja na razaranje Vukovara i druge hrvatske gradove svakako je živo i zato je važno to što radimo za europsku i transatlantsku sigurnost. Trenutno imamo dolazak sjevernokorejskih trupa na područje Ukrajine i to je osjetljivo. Hrvatska je Ukrajini pomogla s 11 paketa pomoći i više od 300 milijuna eura. I prije tri mjeseca saveznici su se dogovorili o značajnom paketu pomoći. To će godišnje biti 40 milijardi eura, novo zapovjedništvo, NSATU i to je dio pomoći koju NATO daje Ukrajini. Obratit ću se saborskom Odboru za vanjsku politiku kasnije i razgovarati s hrvatskom delegacijom pri parlamentarnoj skupštini NATO-a. Tamo nikome neću docirati i pokušat ću pružiti korisne informacije. NSATU ima za cilj pomoći Ukrajini održati suverenitet i novo zapovjedništvo neće privesti NATO da postane strana u sukobu. Naša potpora Ukrajini nije dobrotvorni rat, mi joj pomažemo održati suverenitet u cilju sigurnosti i za ubuduće. Pomažemo u tom smislu. Radujem se razgovorima u Saboru”, istaknuo je Ruge.

Anušić: Nadam se da više neće biti nepoznanica oko NSATU.

“Održava se Odbor za obranu i vanjsku politiku, koji će predstaviti NSATU misiju, o čemu će govoriti Boris Ruge. Ono što već mjesec dana pokušavamo iskomunicirati, to ćemo napraviti i s drugim čovjekom NATO-a, koji je došao isključivo iz tog razloga. Dat će sve informacije koje narod zanima, od toga što je NSATU, koga predstavlja i kakva je u konačnici”, rekao je Anušić na konferenciji za medije.

SDP je već najavio da će bojkotirati sjednicu odbora, dok prema pisanju hrvatskih medija na nju stižu zastupnici iz klubova Možemo!, Most te neovisna Marija Selak Raspudić, kandidatkinja za predsjednicu. Nitko od njih, međutim, nije kazao da će Rugeovo svjedočenje utjecati na njihovo mišljenje.

Josipović: ‘Ovo što Sabor odlučuje, nije ustavno…’

Bivši predsjednik RH i stručnjak za međunarodno kazneno pravo, Ivo Josipović naglasio je kako Sabor odlučuje o neustavnom pitanju, jer mu Ustav ne daje ovlast da odlučuje dvotrećinskom većinom o misijama koje nisu borbene.

DRUGI ČOVJEK NATO-A Iskusni njemački diplomat u Saboru objašnjava NSATU

Sjednica bez Bez Tihomira Kundida?

Poziv na saborsku sjednicu, koja je organizirana nakon prošlotjednog iznenadnog odgađanja glasovanja o ovoj NATO aktivnosti, nije prihvatio načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid, kojem ga je Odbor za vanjsku politiku također u petak uputio

Odluka na zastupnicima

Da bi odluka o slanju hrvatskih vojnika na obuku potpore Ukrajini u Njemačku bila izglasana, potrebna je dvotrećinska većina, odnosno podrška 101 zastupnika.

Predsjednik tvrdi da se time Hrvatska izravno uvlači u sukob s Rusijom, iako Zagreb od početka ruske agresije izdašno pomaže Ukrajini na druge načine. Premijer Andrej Plenković, pak, optužuje Milanovića da je proruski nastrojen, a oporbu da ne želi podržati NSATU-u iz ‘kaprica, jer je to vladin prijedlog.

RUGE U SABORU Hrebak: Nije trebao doći u 30 zemalja, ali očito mora doći u Hrvatsku…