O budućnosti ogromnih nalazišta litija u dijelu Srbije posljednjih pet godina vodi se burna rasprava. Dok za mještane gradova i sela u dolini rijeke Jadar, ali i za dio ostalih građana Srbije taj projekt predstavlja opasnost po okoliš, drugi u njemu vide ekonomski prosperitet i razvojnu šansu Srbije

Europska unija je donijela Akt o kritičnim sirovinama koji je stupio na snagu u svibnju ove godine zbog svoje zelene i digitalne tranzicije i jačanja dugoročne konkurentnosti. Među tim sirovinama su i litij, kobalt i nikal koji se koriste u proizvodnji baterija. Potražnja za litijskim baterijama u EU-u će, kako je prošle godine objavljeno na stranicama Europske komisije, porasti 12 puta do 2030. godine te 21 put do 2050. Kao što je poznato, upravo je potencijalno iskapanje litija i potpisivanje sporazuma Srbije i Europske unije izazvalo desetke tisuća prosvjednika na ulice Beograda i drugih gradova u Srbiji. Prosvjednici se protive rudnicima litija i tvrde da će iskapanja imati štetne učinke na život i zdravlje stanovnika Srbije. O budućnosti ogromnih nalazišta litija u dijelu Srbije posljednjih pet godina vodi se burna rasprava. Dok za mještane gradova i sela u dolini rijeke Jadar, ali i za dio ostalih građana Srbije taj projekt predstavlja opasnost po okoliš, drugi u njemu vide ekonomski prosperitet i razvojnu šansu Srbije. Nakon prvih masovnih prosvjeda širom zemlje, vlada Srbije je 2022. donijela odluku o zaustavljanju projekta kojim se predviđa eksploatacija litija.

„Ovim je što se tiče projekta Jadar i Rio Tinta sve završeno. Gotovo je”, rekla je tadašnja predsjednica vlade Ana Brnabić. Međutim, početkom srpnja ove godine Ustavni sud je tu odluku Vlade poništio, navodeći da ona „nije u skladu s Ustavom ili zakonom”. Vlada je nakon toga odlučila da se s projektom ipak nastavi. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je najavio da bi Srbija mogla početi vaditi litij već 2028., poslije novih jamstava Rio Tinta. „Vjerujemo da rudnik neće ugroziti nikoga i ništa, ali prvo moramo dobiti jamstva od Europe da će okoliš i život običnih građana biti očuvani i unaprijeđeni novim radnim mjestima i boljim plaćama u odnosu na današnje”, rekao je Vučić.

I Europska unija je više puta otvoreno izrazila zanimanje za litij iz Srbije. Toliko da je ubrzo nakon odluke Ustavnog suda u iznenadni posjet Beogradu došao njemački kancelar Olaf Scholz, s potpredsjednikom Europske komisije za energetiku Marošem Šefčovičem. Sastanak je opisan kao „summit za kritične sirovine”, dok su među gostima bili i predstavnici Mercedes-Benza i Stellantisa koji zajedno čine, kako je pisao BBC, skoro četvrtinu prodaje automobile u Europi. Šefčovič je u ime Komisije tada formalno potpisao sa Srbijom Memorandum o razumijevanju radi stvaranja strateškog partnerstva o održivim sirovinama, lancu vrijednosti za baterije i električna vozila, a temelji se na Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Srbije koji je potpisan još 2013. U idućih šest mjeseci bi EU i Srbija trebali razviti plan s konkretnim akcijama da to partnerstvo zaživi, a Šefčovič je izjavio da će to “otvoriti vrata najvećim inozemnim izravnim investicijama u povijesti Srbije”. Također je rekao da bi Srbija mogla biti prva europska zemlja koja ima cijeli lanac opskrbe, od iskopavanja litija do proizvodnje električnih vozila.

Rio Tinto je jedna od najvećih svjetskih rudarskih i metalurških kompanija sa sjedištima u Londonu i Melbourneu. Osnovana je 1873., kada su britanski i europski investitori kupili rudnik Rio Tinto u Španjolskoj. Danas ova kompanija posluje u više od 35 zemalja i bavi se istraživanjem, vađenjem i preradom raznih minerala i metala, uključujući aluminij, bakar, dijamante, zlato, industrijske minerale (borati, titanijev dioksid, sol), željezo, litij i uran. Prema dostupnim podacima, institucionalni investitori drže oko 58 posto dionica Rio Tinta. To uključuje brojne velike financijske institucije, investicijske fondove i mirovinske fondove. Očekuje se da će ove godine kompanija imati gotovo 55 milijardi dolara prihoda.

U iznenadni posjet Beogradu i predsjedniku Aleksandru Vučiću došao je njemački kancelar Olaf Scholz, s potpredsjednikom Europske komisije za energetiku Marošem Šefčovičem, FOTO: M.A./ATAImages

Uz pomoć Rio Tinta Bruxelles želi smanjiti ovisnost o litiju iz Kine i diversificirati opskrbu njime. Litij je ključan za nekoliko industrija i tehnologija zbog svojih jedinstvenih kemijskih i fizikalnih svojstava. Litij-ionske baterije su dominantna tehnologija za napajanje električnih vozila zbog visoke energetske gustoće, dugog vijeka trajanja i relativno male težine. Također se koriste za pohranu energije iz obnovljivih izvora kao što su solarne elektrane i vjetroelektrane. Koriste se u prijenosnim elektroničkim uređajima kao što su pametni telefoni, prijenosna računala, tableti i kamere, zatim u raznim aplikacijama u zrakoplovstvu i obrani, uključujući napajanje satelita i drugih zrakoplovnih sustava te u medicinskim uređajima kao što su srčani elektrostimulatori pacemakeri i defibrilatori. No problem je što proces vađenja litija zahtijeva velike količine vode. Uz to, postoji rizik od zagađenja podzemnih voda kemikalijama koje se koriste u procesu ekstrakcije, kao što su sumporna kiselina i drugi toksični spojevi. Vađenje generira i velike količine otpada koje je nužno pravilno zbrinuti.

Za jedan električni automobil zapravo nije potrebno puno litija. U 300 kilograma teškoj bateriji (50 kWh) automobila srednje klase nalazi se tek oko osam kilograma ovog metala. Veliki problem je, međutim, njegova globalna nestašica. Elektro-mobilnost se razvija brže nego što su mnogi očekivali, a s njom i potražnja za srebrno-bijelim lakim metalom za baterije. S druge strane, za pokretanje nekog rudnika su od izrade projekta do početka rada potrebne godine i sve to prate protesti lokalnog stanovništva i zaštitnika okoliša, jer može biti ugroženo snabdijevanje vodom, a površinski kopovi uništavaju prirodu. Deutsche Welle je naveo da je prema podacima Njemačke agencije za sirovine (DERA) 2016. širom svijeta proizvedeno 43.000 tona litija. Trostruko više je proizvedeno 2022. (130.000 tona), a do 2030. bi se ta količina mogla učetverostručiti, procjenjuje DERA. Litija pod površinom načelno ima vrlo puno, ali je i vrlo fino raspoređen – relativno rijetka je velika koncentracija na jednom mjestu. Procjenjuje se da u oceanima ima oko 200 milijardi tona litija, a u stijenama i slanim jezerima oko 98 milijuna tona, od čega se oko 26 milijuna može iskoristiti u narednim desetljećima. Oko 47 posto globalne potražnje za litijom 2022. je dobiveno eksploatacijom čvrstih stijena u australijskim rudnicima, 35 posto je dobiveno iz južnoameričkih slanih jezera, 15 posto iz Kine i nešto manje od jednog postotka iz Zimbabvea, Portugala i Sjeverne Amerike.

Američki geološki institut naveo je da je Srbija na 11. mjestu po zalihama litija, s oko 1,2 milijuna tona, prva je Bolivija s 21, a slijedi Argentina s 19 milijuna tona

No Aleksandar Vučić je uvjeren da će se Srbija ne samo financijski nego i geostrateški, politički i vladalački okoristiti eksploatacijom tog vrijednog metala, iako je sporazum s EU-om doveo do novih prosvjeda zbog kojih je prije dvije godine i odustao od cijele priče. Zanimljivo je da je Američki geološki institut naveo da je Srbija na 11. mjestu po zalihama, s oko 1,2 milijuna tona, prva je Bolivija s 21 te Argentina s 19 milijuna tona, ali i u Europi prednjače Austrija, Njemačka, Francuska, Španjolska i Češka koje imaju veće količine litija od Srbije. No za razliku od Srbije koja je pitanje eksploatacije litija postavila kao presudno za razvoj ekonomije, u navedenim europskim državama, koje sve redom imaju vrlo razvijenu autoindustriju, iskapanja litija – nema. I to isključivo zbog prevelikih ekoloških rizika i opasnosti za okoliš. Bez obzira na sve kontroverze i otpore stanovništva, može se očekivati da će službeni Beograd nakon potpisivanja sporazuma s EU-om učiniti sve da projekt Jadar zaživi, a ostaje vidjeti hoće li nakon toga Srbija postati ključni igrač u opskrbi Europe litijem, što bi moglo ojačati njezinu političku poziciju, ali i ekonomske veze s EU-om.