Pet godina od dolaska na vlast iranski predsjednik Hassan Rouhani teško može obraniti svoju politiku dok mu se potpora u zemlji osipa pošto je sav ulog stavio na nuklearni ugovor koji je danas pod upitnikom.

Obljetnica njegova dolaska na vlast koja se obilježavala u petak nije bila povod ni za kakvu svečanost, u zemlji oslabljenoj oštrom gospodarskom krizom i zabrinutoj za posljedice američkih sankcija koje u utorak stupaju na snagu.

Rouhani je trebao biti umjereni predsjednik koji će ublažiti iranske podjele i izgraditi gospodarstvo u kojemu će rast omogućiti da se ne iznose zahtjevi za političke reforme.

No kada su se u svibnju Sjedinjene Države povukle iz nuklearnog ugovora potpisanog 2015., iranskom predsjedniku kojeg nazivaju “šeik diplomat”, izbijen je iz ruke glavni adut njegove strategije.

“S Rouhanijem je problem što nema plan B”, rekao je za AFP novinar iranske državne televizije. “Privlačenje ulaganja bilo je njegov plan A, B, C i D. Sada predsjednik sliči na šepavog patka”.

Usto se slabo borio s korupcijom, visokom nezaposlenošću mladih i golemim dugom koji ugrožava bankovni sustav.

Kako bi do kraja izgurao mandat koji mu istječe za tri godine, Rouhani razmišlja kako će privući naklonost konzervativaca.

“Vjerojatno će prilagoditi svoju vanjsku politiku. Ne može si više dopustiti da brani pomirljiv pristup SAD-u, premda jednim okom mora pogledavati na Europu ne bi li pokušao spasiti ono što je ostalo od nuklearnog ugovora”, rekao je Adnan Tabatabai, ravnatelj njemačkog istraživačkog instituta CARPO.

“Ne mislim da vrhovni vođa želi njegov neuspjeh”, rekao je smjerajući na ajatolaha Alija Khamneja, prvog čovjeka u državi koji ima zadnju riječ u svim osjetljivim pitanjima. No Rouhani će “morati donijeti paket gospodarskih mjera ne bi li opet dobio potporu iranskog naroda”, ocijenio je.