Bivša predsjednica Zajednice Talijana u Balama Rosanna Bernè pod istragom je za nekoliko kaznenih djela o kojima je u kolovozu pisao Nacional. Potvrdilo je to Županijsko državno odvjetništvo u Puli koje je donijelo pravomoćno rješenje o provođenju istrage protiv Rosanne Bernè tek nekoliko tjedana nakon što je talijanski dnevnik La Repubblica objavio istraživački tekst u kojem se navodi da Talijani u Istri dobivaju preko 5 milijuna eura godišnje za očuvanje nacionalnog identiteta, a da tim novcem na diktatorski način raspolaže mali broj ljudi izabranih minimalnim brojem glasova.

Saborski zastupnik Furio Radin i dugogodišnji predsjednik Talijanske unije taj je članak bio nazvao velikim fake newsom, ali je iz DORH-ova priopćenja jasno da su se već prije objave tog teksta bavili ovim slučajem. Treba napomenuti da je slučaj Rosanne Bernè tek jedna od dugog niza optužbi koje su novinarki Repubblice tada prenijeli bivša talijanska generalna konzulica u Kopru Maria Cristina Antonelli i rovinjski znanstvenik Silvano Zilli. “Sve o čemu sam dosad pisala imalo je znatnih posljedica”, rekla je u kolovozu za Nacional istraživačka novinarka Floriana Bulfon, autorica članka o nepravilnostima unutar Talijanske unije.

DORH navodi da postoji osnovana sumnja da je Rosanna Bernè, kao predsjednica Zajednice Talijana u Balama, u nakani da pribavi veliku nepripadnu imovinsku korist trgovačkom društvu Bernè Grupa koji je osnovao njen brat Enrico Bernè, besplatno dala na korištenje poslovni prostor unutar Zajednice Talijana koju je tako oštetila za najmanje 40 tisuća kuna. Osnovano se sumnja i da je Rosanna Bernè nalagala banci da s računa Zajednice Talijana u korist bratova trgovačkog društva provodi uplate za neobavljene usluge i nabavu robe, znajući da to neće biti obavljeno, čime je bratovoj tvrtki pribavila dodatnu nepripadnu imovinsku korist od gotovo 227 tisuća kuna. DORH tvrdi da postoji i osnovana sumnja da je ona od 2013. do 2015., u nakani da si pribavi veliku nepripadnu imovinsku korist nalagala banci da joj s računa Zajednice Talijana provodi gotovinske isplate te isplate u korist njenog računa, što je banka konačno i učinila te da je iznos od preko 161 tisuću kuna iskoristila za svoje privatne potrebe i nije ga vratila Zajednici Talijana. DORH sumnja i da je na štetu Zajednice Talijana isplatila 8,5 tisuća kuna inženjerskom uredu u Italiji, da nije isplatila nekoliko plaća dvjema djelatnicama Zajednice Talijana te da je, kako bi opravdala nenamjensko trošenje i refundaciju novčanih sredstava primljenih od Talijanske unije u Rijeci, toj udruzi podnosila lažna izvješća, prikazivanjem troškova koji nisu učinjeni. Državno odvjetništvo još navodi sumnju da Rosanna Bernè nije vodila knjigovodstvo udruge, ni propisane poslovne knjige. Pod istragom je i njen brat Enrico Bernè, za kojeg DORH smatra da je bio sudionik u dijelu kaznenih djela tako da je, kako bi prikrio sestrino protupravno postupanje, izdavao fiktivne račune.

“Svjesna sam da će sve što ću vam reći biti iskorišteno protiv mene, ali želim ispričati svoju istinu. Posljednjih dana objavljeno je desetak članaka o meni, ali vi ste jedini medij koji me je kontaktirao”, rekla je Rosanna Bernè koja je samo za Nacional prvi put odgovorila na optužbe DORH-a. Za navode da je bratu besplatno dala na korištenje poslovni prostor unutar Zajednice Talijana, kazala je da to nije bilo besplatno. Tvrtka njenog brata plaćala je tajnicu koju Zajednica Talijana u tom trenutku nije bila u financijskom stanju zaposliti i koja je devedeset posto radnog vremena posvećivala administrativnim poslovima Zajednice Talijana. Iako je to u najmanju ruku neobično, ona tvrdi da je to bio usmeni dogovor za koji su znali svi i koji je postignut između svih strana, među kojima su Općina Bale, Zajednica Talijana, ali i Talijanska unija. Kao primjer, ona navodi 2011. godinu, kada je sav novac za Zajednicu Talijana u Balama stigao tek u rujnu. “Od početka godine pa sve do rujna, netko je trebao plaćati vodu, struju, tajnicu, kao i sve aktivnosti, putovanja za članove Zajednice Talijana.” Rosanna Bernè navodi da je dio tih troškova dobronamjerno i u svojstvu predujma plaćala tvrtka njenog brata, plaćala je i vlastitim novcem, a novac mu je kasnije, kad su stigla sredstva, vraćen za što, tvrdi, posjeduje svu dokumentaciju koju je 2016. na kraju mandata predala Zajednici Talijana, Talijanskoj uniji i Općini Bale, ali te dokumente nitko od njih nije uzeo u obzir.

Na optužbe da je novac uzimala direktno s računa Zajednice Talijana, a da za to ne postoje izvješća, bivša predsjednica Zajednice Talijana odgovorila je da sva izvješća postoje, ali da ona nisu predana. “Ne bježim od odgovornosti. Konkretno, za dvije godine nisam predala poslovne knjige, to je moja greška. Ali imam dokumente koji objašnjavaju što se dogodilo i prije nego što su me prijavili”. Naime, osim DORH-u, Rosanna Bernè je prijavljena i USKOK-u. Od DORH-a je dobila pismenu obavijest o istrazi tijekom ljeta, a iz USKOK-a se još nitko nije javio. Prijavu Rosanne Bernè je, barem službeno, sastavila njena nasljednica Martina Poropat, čiju je kandidaturu bila predložila baš Rosanna Bernè.

“Prijava je krenula od Plinija Cuccurina, Martina Poropat je na nju samo stavila potpis”, otkrila nam je Bernè koja je napomenula da se to dogodilo zbog osobnih razloga. Naime, iako je uz Cuccurina Rosanna Bernè bila od 1999., a kasnije je čak i bila kandidatkinja na njegovoj izbornoj listi, problemi su počeli kad je Cuccurin čuo da su Zajednica Talijana i Talijanska unija dali u najam jednoj tvrtki prostor na trećem katu prestižne palače Bembo. “On je taj prostor htio za svoju tvrtku Mon Perin. Iz Mon Perina su za taj prostor bili spremni platiti, ali nisu htjeli sklopiti ugovor s Talijanskom unijom. Osim toga, nama je bio cilj prostor dati u najam nekome tko se bavi ugostiteljstvom jer nam je falio takav sadržaj, pa Cuccurin prostor nije dobio”.

Kaštel Soardo-Bembo je sjedište Zajednice Talijana u Balama i ponos je Rosanne Bernè. Naime, obnova i ponovno otvorenje palače dogodili su se tijekom njenog mandata a za to je, kaže Rosanne Bernè, bio potreban izniman trud i zbog toga se osjeća izuzetno zaslužnom. Radi se o građevini iz 16. stoljeća, najvećoj i najznačajnijoj u Balama koja je zbog svoje renesansno-gotičke fasade uvrštena na listu 30 najznačajnijih spomenika u Hrvatskoj. O obnovi palače, koja je koštala gotovo 2 milijuna eura, Nacional je već pisao u kolovozu. Kako smo tada naveli, palača Soardo-Bembo dana je na korištenje Zajednici Talijana u Balama, čija je predsjednica bila Rosanna Bernè, kupac palače i naručitelj radova bila je Talijanska unija u čijem je izvršnom odboru sjedila i Rosanna Bernè, a natječaj za obnovu palače dobila je tvrtka Vallis iz Umaga u kojoj je tada ona bila zaposlena. Budući da nam u kolovozu Talijanska unija nije odgovorila na pitanje o mogućem sukobu interesa, Rosanna Bernè nam je sada objasnila da je istina da je ona tada bila zaposlena u tvrtki Vallis, ali da odluku o izvođenju radova nije donijela skupština Talijanske unije, nego Narodno sveučilište u Trstu koje je izabralo tri moguće tvrtke kao potencijalne izvođače radova i od njih tražio ponudu. Na novinarsku opasku da Narodno sveučilište sa sjedištem u Trstu definitivno ne poznaje tvrtke koje bi u Istri mogle izvoditi radove, Rosanna Bernè je odgovorila da je tvrtku Vallis predložila ona, ali to je učinila zato što novac iz fondova iz Italije stiže s velikim zakašnjenjem, pa je bilo potrebno pronaći izvođača radova koji bi u prvih godinu dana radova unaprijed uložio svojih milijun eura.

Iako nije predmet DORH-a, mediji navode da se za vrijeme mandata Rosanne Bernè nakupio ogroman porezni dug koji s kamatama iznosi 475 tisuća kuna. Dug je otkrilo novo vodstvo, a budući da Zajednica Talijana u Balama ne raspolaže tolikim novcem, prijetila im je blokada računa i zatvaranje udruge. Konačno je s Poreznom upravom postignut dogovor o isplati na rate, a pozajmicu od 20 tisuća eura za isplatu dijela duga Zajednici Talijana dala je Talijanska unija. Nakon što je Talijanska unija poslala javni apel za pomoć Zajednici Talijana u Balama, neke od Zajednica Talijana u Istri koje se također financiraju javnim novcem, dale su donacije za pokrivanje poreznog duga.

Razlog neplaćanja poreza Rosanna Bernè također opravdava činjenicom da fondovi dodijeljeni zajednicama Talijana uvijek stižu prekasno. “Nakon što je obnovljena, palača Bembo postala je pravi dragulj. Moja greška bila je ta što sam htjela valorizirati palaču da ne zjapi prazna. Željela sam palača bude otvorena svaki dan, za što je trebalo platiti dvoje zaposlenika. Bilo je još takvih problema. Kad nam je prijetilo zatvaranje talijanske škole zbog manjka učenika, uložila sam novac u besplatne obroke za učenike kao poticaj za upisivanje, ali su fondovi uvijek stizali prekasno. Da bih financirala bilo što, trebala sam unaprijed dati svoj novac”. Što se tiče obnove palače Bembo, Rosanna Bernè tvrdi da je, iako se uvijek govori da je sav novac dala talijanska vlada, ona iz svog džepa platila pripremne radove za prijavu na natječaj i objašnjava da za to posjeduje svu dokumentaciju.

U jednom od izvještaja o nepravilnostima u Balama koje je napisao znanstvenik Silvano Zilli, navodi se da je Talijanska unija platila 22,5 tisuća eura Zajednici Talijana u Balama za objavljivanje jedne monografije koja nikad nije realizirana te da se u izvještaju projekta navodi ponuda zagrebačke tvrtke Scapen Design, na čije ime ne postoji nijedan račun. Postoji zato račun na ime tvrtke Berne Grupa, u vlasništvu Enrica Bernèa. Rosanna Bernè i u ovom slučaju tvrdi da je ta monografija objavljena, ali nije distribuirana. “Spremna sam preuzeti svoju odgovornost. Na žalost, ta monografija nije tiskana u broju primjeraka koji je bio predviđen”. Istina je da je tvrtka njenog brata dobila 22,5 tisuća eura za tiskanje ove monografije ali je, tvrdi Rosanna Bernè, njen brat platio puno više novca za neke druge stvari vezane za Zajednicu Talijana. Usmeni dogovor s Općinom Bale i Talijanskom unijom bio je da tvrtka njenog brata plati dio tekućih troškova dok na račun ne sjedne novac iz fondova, pa da će mu se taj novac refundirati. “Teško je sve to objasniti. Imam tri kofera dokumenata”, rekla nam je Rosanna Bernè koja tvrdi da nakon što je odstupila s dužnosti nije imala nikakvih kontakata s Talijanskom unijom.

Rosanna Bernè ovaj modus operandi plaćanja predujama dok se čekaju fondovi i naknadno refundiranje putem računa prepričala je kao da je to nešto najnormalnije i o čemu znaju svi, odajući dojam da je takva praksa učestala i općeprihvaćena. Rosanna Bernè tvrdi da će prihvatiti odgovornost i ne želi okriviti druge ljude te kaže da je predujmove isplaćivala samoinicijativno, a u nekim slučajevima čak je uzela osobne pozajmice od trećih osoba koje bi poslije vraćala isplatama bratovoj tvrtki. O tome su, tvrdi Rosanna Bernè, na sastancima iza zatvorenih vrata bili informirani svi i to nikad nikoga nije smetalo, a sad se od nje distanciraju. U slučaju da je ona takav financijski sustav pokrenula sama, a da nitko godinama nije uočio nepravilnosti, to znači da sustav kontrole unutar Talijanske unije definitivno ne funkcionira, a radi se o organizaciji čije vodstvo odlučuje o tome kome će pripasti milijuni eura javnog novca godišnje.

Iako je priopćenje DORH-a jedna od najrelevantnijih vijesti za talijansku zajednicu u Hrvatskoj, Talijanska unija i izdavačka kuća EDIT gotovo u potpunosti ignoriraju ovaj slučaj. Dnevnik La Voce koji financiraju Italija, Hrvatska i Slovenija i koji ima znatno više zaposlenih (plaćenih novcem iz javnog proračuna) od Nacionala, a proda se prosječno u samo 240 primjeraka, vijest o DORH-ovoj istrazi objavio je tek dan i pol nakon što je objavljena u raznim hrvatskim i talijanskim medijima, i to šturim kratkim nepotpisanim tekstom objavljenom u ponoć. U njemu se nigdje ne spominje da je pod istragom netko iz Zajednice Talijana u Balama (“jedna udruga”), a o činjenicama piše da su “dobro poznate”, ali se u tekstu te činjenice ne navode.

“Funkcionirali smo na temelju povjerenja i sama pomisao da bi nas netko mogao izdati bila je gotovo nezamisliva. Bit će pokrenute korektivne mjere”, odgovorila je neslužbeno na upit jedne korisnice putem Facebooka Ilaria Rocchi, članica Talijanske unije i urednica u izdavačkoj kući EDIT, jasno se ogradivši od Rosanne Bernè. Član Talijanske unije i urednik na Hrvatskom radiju Valmer Cusma prijašnje pisanje Nacionala o ovoj temi nazvao je naručenim tekstom u tjedniku “sumnjive dubine”, poput onih koji su objavljivani “u vrijeme Komiteta”.

Slučaj Rosanne Bernè tek je kap u moru optužbi koje je na račun Talijanske unije objavio dnevnik La Repubblica. U ponedjeljak je znanstvenik Silvano Zilli objavio informaciju da su s web stranica Talijanske unije nestali svi dokumenti s dnevnim redovima, odobrenim odlukama i zapisnicima izvršnog vijeća i skupštine Talijanske unije iz mandata 2010-2014, a u DORH-ovom priopćenju se navodi da postoji osnovana sumnja da su kaznena djela počinjena baš u tom razdoblju. Prema informacijama kojima raspolaže Nacional, institucije koje financiraju Talijansku uniju, prije svega talijansko ministarstvo vanjskih poslova, redovito dobivaju nove prijave o nepravilnostima unutar ove organizacije i sve novinske članke koji se u Hrvatskoj objavljuju na ovu temu, pa je moguće da je već pokrenuta istraga i s druge strane Jadrana. Sigurno je to da Furio Radin koji je u vodstvu Talijanske unije proveo gotovo isto vremena koliko je i saborski zastupnik, neće biti optužen za kazneno djelo jer, kako je i sam više puta naglasio, tijekom dugogodišnjeg predsjedanja Talijanskom unijom nije potpisao nijedan dokument i službeno nije odgovoran za nijednu spornu odluku.