Nakon što je Nacional prije dva tjedna otkrio nelogičnosti u dodjeli potpora iz Programa ruralnog razvoja do 2020. i odlukama koje je donio ministar poljoprivrede Davor Romić, a po kojima je nekim velikim poljoprivrednicima oduzet novac iz mjere 4.1.1., dok su tvrtke u sastavu koncerna Agrokor taj novac dobile, Nacional je doznao da nezadovoljstvo vlada i među malim proizvođačima koji ministra Romića odnedavno prozivaju “grobarom hrvatskog sela”.

VIŠE IZVORA IZ MILJEA malih poljoprivrednih proizvođača tvrdi da je odluka Ministarstva poljoprivrede o dodjeli sredstava iz Programa ruralnog razvoja do 2020. dovela mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva pred propast, jer našli su se na udaru tehničkog ministra Davora Romića i njegove odluke da umjesto na najavljenih i očekivanih šestotinjak poduzeća, novac bude raspodijeljen na njih tristotinjak.

U razgovoru s nekoliko malih poljoprivrednika saznali smo da su ogorčeni jer je ministar Romić odlučio novac koji je oduzet tvrtkama za Mjeru 4.1.1. preusmjeriti na novi natječaj, umjesto da odmah podijeli 862 milijuna kuna i time podupre najmanje 600 investicija, a ne samo 241 koliko ih je trenutno iznad crte na rang-listi Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Nakon Romićeve odluke da će 316 milijuna kuna uskraćenih povezanim društvima prebaciti u novi natječaj, tako zakinuti poljoprivrednici prosvjedovali su i otvorenim pismom, uputivši ga na više od 150 adresa, među ostalima predsjednici i premijeru te hrvatskim zastupnicima u Saboru i EU parlamentu, ali za sada nisu dobili odgovor.

JEDAN OD VISOKIH DUŽNOSNIKA unutar Ministarstva poljoprivrede za Nacional je izjavio da potpuno razumije nezadovoljstvo malih poljoprivrednika i da ministra Romića s potpunim pravom nazivaju “grobarom hrvatskog sela” jer njegova odluka o preusmjeravanju sredstava za novi natječaj jednostavno nema smisla i da bi se bez problema sredstva mogla dodijeliti za najmanje 500 projekata koji su se našli ispod crte koju je povuklo Ministarstvo.

“Ići u novi natječaj nema smisla jer onda treba ponoviti cijelu proceduru. Apsolutno je nemoguće da obrada postojećih i prijavljenih projekata iz prvog natječaja može trajati duže nego raspisivanje potpuno novog natječaja. Novi natječaj podrazumijeva vrlo vjerojatno izmjenu Pravilnika, proces samog raspisivanja, prikupljanja i na kraju evaluacije svih prijava. S obzirom na trenutno političko stanje, objektivno se prije kraja sljedeće godine ne mogu očekivati isplate za projekte iz takvog novog natječaja”, tvrdi naš izvor iz Ministarstva poljoprivrede i dodaje da je najveći problem taj što su neki mali poljoprivrednici već krenuli s realizacijom svojih projekata te su od banaka uzeli kredite.

“DIO PROJEKATA VEĆ JE I ZAPOČET te bi isti zapravo prebacivanjem oslobođenih sredstava u neki novi natječaj opet bili nepravedno zakinuti, jer onda takve već započete projekte ne mogu ponovno prijaviti na nove natječaje. To, naravno, opet ne bi bila njihova krivnja i ti mali poljoprivrednici nepošteno bi bili stavljeni u nepovoljni položaj zbog odluke ministra Romića jer, naravno, oni neće imati ni uvjeta ni sredstava za prijavu na novi natječaj”, tvrdi naš izvor koji se slaže s ocjenom nekih malih poljoprivrednika da je sve to napravljeno kako bi se ponovno išlo na ruku nekim velikim poljoprivrednim igračima poput Ivice Todorića, Mirka Ervačića, Marka Pipunića i nekolicine drugih.

MINISTAR ROMIĆ SE NEDAVNO HVALIO da je 316 milijuna kuna uzeo onima koji su htjeli izigrati sustav te putem umjetno stvorenih uvjeta dobiti više sredstava nego što zaslužuju. Međutim, ostalo je nezabilježeno da velika većina sredstava koje će Ministarstvo poljoprivrede dodijeliti putem Mjere 4 Ruralnog razvoja ide upravo tim poljoprivrednicima, dok će malim OPG-ovima ostati tek mrvice. Tako su, naprimjer, grupaciji Žito u vlasništvu Marka Pipunića odbijena četiri projekta u iznosu od 126 milijuna kuna, ali su prihvaćena dva projekta i za to će dobiti 42,5 milijuna kuna. Osatini grupi u vlasništvu Mirka Ervačića odbijena su dva projekta od 75 milijuna kuna, dok će im za šest projekata biti isplaćeno nešto manje od 88 milijuna kuna. Grupaciji Širjan kojoj je vlasnik utjecajni HDZ-ovac Zvonimir Širjan, uskraćene su potpore za dva projekta u vrijednosti od 55 milijuna kuna, ali su odobrena tri projekta u vrijednosti od gotovo 25 milijuna kuna. Tomislavu Kitoniću i Josipu Vincekoviću odbijen je zahtjev za potporu u jednom projektu vrijednom 32 milijuna kuna, ali su im odobrena tri projekta vrijedna 67,5 milijuna kuna. I za kraj, koncernu Agrokor je u sklopu Mjere 4, odnosno u podmjerama 4.1.1., 4.1.2. i 4.2.1., odobreno čak šest projekata te će za te projekte biti isplaćeno 87,3 milijuna kuna.

To znači da je za tih pet tvrtki Ministarstvo poljoprivrede odredilo potpore u iznosu od 310 milijuna kuna, što predstavlja značajni dio ukupnog iznosa predviđenog za isplatu u Mjeri 4, pogotovo sada nakon što je ministar Romić odlučio da se 316 milijuna kuna predviđenih za podmjeru 4.1.1. prebaci u novi natječaj. Osim što su veliki poljoprivrednici ponovno profitirali na račun malih, ostavlja se i mogućnost da se na novom natječaju za podmjeru 4.1.1. oni jave ponovno s novim projektima i ponovno dobiju milijunske potpore. Zato ne treba čuditi revolt malih poljoprivrednika koji su zabrinuti za svoju budućnost i vjeruju da bi preusmjeravanje 316 milijuna kuna na novi natječaj moglo imati katastrofalne posljedice za hrvatsku poljoprivredu. Naši sugovornici uvjereni su da se takav scenarij još uvijek može spriječiti te od novog ministra očekuju da se za cjelokupno oslobođeni novac iz mjera 4.1.1., 4.1.2. i 4.2.1. “spusti crtu” na mjeri 4.1.1., gdje bi zapravo odmah mogla krenuti realizacija ukupno preko 800 projekata iz mjere 4.1.1. što je, kako tvrde, i sukladno regulativi Europske komisije u smislu količine projekata koji moraju biti sufinancirani u sedmogodišnjem razdoblju.

“Ako bi se insistiralo na takvom rješenju, onda bi se potpuno nezasluženo kaznili oni poljoprivrednici koji čekaju godinu i pol dana na rješenje i to zbog nekolicine spornih projekata. Hrvatska tako gubi još minimalno godinu dana, a oni nesporni i dobri projekti bit će tada nepravedno kažnjeni”, zaključuje Nacionalov izvor iz Ministarstva poljoprivrede.

Romić: ‘Spuštanjem crte ušli bismo u začarani krug procesa prigovora’

Ministar poljoprivrede Davor Romić za Nacional je komentirao stavove malih poljoprivrednika te njihove optužbe da će raspisivanjem novog natječaja uništiti dio malih poljoprivrednika.
„Prije svega naglašavam da se o spuštanju crte prije dovršetka postupka korištenja pravnog lijeka onih koji nisu zadovoljili uvjete natječaja zbog utvrđenih umjetno stvorenih uvjeta uopće ne može govoriti. Sredstva natječaja moraju ostati rezervirana do okončanja tog procesa. Ako bismo naknadno spuštali crtu, ušli bismo u začarani krug procesa prigovora i pitanje je kada bismo zaključili ovaj natječaj i koliko bi takav scenarij imao smisla, imajući u vidu sadržaj naputka bivšeg ministra kojim je naložio potpunu obradu samo onih projekata za koje ima dovoljno sredstava. Podsjećam da je od raspisivanja ovog natječaja prošlo više od godinu i pol dana. Podsjetit ću i da se povećanju alokacije za taj natječaj protivila Europska komisija. Valja naglasiti i da je natječaj raspisan prije nego što je formalno odobren Program ruralnog razvoja. Povećanjem alokacije s 370 na 862 milijuna kuna bilo je direktno onemogućeno ispunjenje ciljeva Programa ruralnog razvoja jer se s 50% ukupno raspoloživih sredstava u sedmogodišnjem razdoblju trebalo financirati svega 250 projekata od ciljanih 1800.

Nisam pronašao razumne odgovore na postupanja bivšeg vodstva Ministarstva po ovom pitanju. Zatekao sam nedorečene i neprovedive propise, nejasne naputke i neutemeljena tumačenja. To je bila moja startna pozicija iz koje je trebalo izvući najbolje za sve one koji su se natjecali za sredstva ruralnog razvoja i sve one koji će se tek natjecati. Pravilnik po kojem je raspisan prvi natječaj omogućio je da se iznad crte nađe 35 projekata iz skupine velikih poljoprivrednih proizvođača vrijednosti SO-a većom od 100.000 eura, na koje otpada 50% alokacije, dok je ostalih 50% raspoređeno na 206 projekata gospodarstava vrijednosti SO-a manjeg od 100.000 eura.

Već sam najavio da će novi natječaj za tip operacije 4.1.1. biti raspisan do konca rujna, a u prijedlogu pravilnika za taj natječaj maksimalni iznos financiranja limitiran je na 1 milijun eura po projektu, a maksimalni intenzitet potpore na 70%, što je prema analizama puno pravedniji način raspolaganja sredstvima i omogućit će financiranje većeg broja projekata. Predloženim načinom dodjele potpore bit ćemo bliže ostvarenju ciljeva Programa ruralnog razvoja u ovom programskom razdoblju. Iskustvo koje imamo iz korištenja pretpristupnog IPARD-a govori da s znatno manje sredstava možemo postići velike promjene u ruralnom prostoru kroz modernizaciju farmi, povećanje kapaciteta i kvalitete proizvoda, a posljedično i povećanje konkurentnosti, zapošljavanje i osiguranje ostanka mladih u ruralnim prostorima“, izjavio je za Nacional ministar poljoprivrede Romić.