Građani Hrvatske u značajno većoj mjeri koriste javne zdravstvene ustanove nego privatne, međutim 61% ispitanika koristilo bi ih češće da može. Glavna barijera korištenju privatnog zdravstva su im kažu financije. Rezultati su ovo dobiveni istraživanjem stavova i ponašanja građana u zdravstvu kojega je provela zastupnica SDP-a u Europskom parlamentu Romana Jerković.

“Kako bismo zdravstveni sustav unaprijedili po mjeri naših građana, važno je njih upitati kako i u kolikoj mjeri ga koriste.  Važno je dobiti podatke o njihovim stavovima o korištenju zdravstvenih usluga. Rezultati koje smo dobili su indikativni i daju dobre smjernice za djelovanje našoj zdravstvenoj administraciji. 60% građana navodi da si preglede i liječenja koja nisu pokrivena zdravstvenim osiguranjem mogu priuštiti teško ili vrlo teško. 37% građana si teško ili vrlo teško može priuštiti lijekove. Više od polovice njih kaže da su im financije glavna prepreka u korištenju privatnih zdravstvenih usluga. Uzmemo li u obzir činjenicu da se u javnom sustavu na pojedine preglede i zahvate čeka mjesecima te da si te iste nužne preglede i zahvate ljudi ne mogu priuštiti u sklopu privatnih zdravstvenih usluga, to znači da jedan dio naših građana nema pristup pravovremenoj zdravstvenoj zaštiti, iako im je ona i ustavom zajamčena. U Hrvatskoj se u posljednjih nekoliko godina govori o slaboj dostupnosti zdravstvene zaštite u ruralnim sredinama, međutim ovi podaci nam jasno govore da je zdravstvo nedostupno mnogima, bez obzira žive li u ruralnim ili urbanim sredinama”, istaknula je u ponedjeljak na konferenciji za medije.

Ocjenjujući pojedine kategorije građani su u javnom sektoru najviše ocjene dali sestrama i pomoćnom osoblju, a najlošijim tehničku opremljenost i brzinu dobivanja termina. U privatnim ustanovama najzadovoljniji su odnosom prema pacijentima.

Hrvati najčešće koriste usluge liječnika obiteljske medicine, što potvrđuje koliko je važno ulaganje i jačanje ovog dijela primarne zdravstvene zaštite. Ona čini temelj našeg zdravstvenog sustava, a kod nas je potpuno zanemarena. Nakon razdoblja između 2013 – 2015, kada su uspješno provedene reformske mjere novog modela plaćanja i ugovaranja, taj sustav samo dodatno slabi. Da je situacija alarmantna govori i podatak da čak 123 tima obiteljske medicine radi bez liječnika, što znači da ih prekovremenim radom pokrivaju ostale ordinacije. Također, od ukupnog broja liječnika obiteljske medicine njih je 190 starije od 65 godina, a njih 730 ih je starije od 60. To znači da je 33% liječnika obiteljske medicine starije od 60.

Građani Hrvatske liječnika posjećuju uglavnom 1-3 puta mjesečno. Liječnika češće posjećuju osobe starije od 50, nezaposleni i oni s nižim prihodima i nižim obrazovanjem. ‘Tu se zasigurno radi o dijelu ljudi koji se bave fizičkim poslovima i poslovima na kojima su izloženi štetnim tvarima zbog kojih češće obolijevaju, međutim trebamo se upitati odlaze li neki češće i zbog niže razine zdravstvene pismenosti. Dakle, ukoliko želimo s jedne strane pomoći ljudima u održavanju dobrog zdravlja, ali i racionalizaciji potrošnje u zdravstvenom sustavu, moramo poboljšati znanje i svijest ljudi o zdravlju i onome što na njega nepovoljno utječe”, rekla je Romana Jerković.

Dodala je da naši građani ovise o kvaliteti i brzini pružanja usluga u sklopu javnog zdravstvenog sustava. “Oni se mahom liječe u javnozdravstvenim ustanovama, privatno zdravstvo im je skupo. Međutim, naše ministarstvo umjesto da jača javni zdravstveni sustav i radi upravo suprotno i propušta prilike za njegovu nadogradnju. Uzmimo za primjer kategoriju tehničke opremljenosti, koju su i naši ispitanici ocijenili lošom. Ministar Beroš je itekako svjestan ovog problema, ali ga ne rješava. Najbolji primjer za to je nabavka sofisticirane onkološke opreme. Dobili smo 80 milijuna europskih sredstava upravo za kupnju takve vrste uređaja, međutim ministar Beroš je ta sredstva po svemu sudeći preusmjerio negdje drugdje. Itekako je svjestan koliko loše stojimo s tehničkom opremljenošću u javnozdravstvenim ustanovama, da imamo mogućnosti barem dio tog problema sanirati europskim sredstvima, ali to ne čini. Zašto?”, upitala je zaključno.

Istraživanje je provela agencija Ipsos u ožujku na uzorku od 1000 ispitanika.