Promocija audio-knjige “Proljeća Ivana Galeba” Vladana Desnice, označene kao najveći i najobimniji projekt digitalne biblioteke “book&zvook”, održana je u četvrtak navečer u zagrebačkoj knjižari Booksa.

“Drago mi je da je ovaj hrvatski klasik i zanemareni pisac za koga je kritika rekla da predstavlja čast jeziku na kojem piše dobio audio izdanje. Bio je to ogroman i prekrasan posao”, kazala je Ljubica Letinić, koja zajedno tonmajsotricom Lanom Deban stoji iza biblioteke “book&zvook“.

Knjiga se sastoji od 17 sati naracije glumca Zorana Čubrila i glazbene obrade kompozitora Mara Marketa, a rezultat je suradnje Srpskog narodnog vijeća, Vijeća srpske nacionalne manjine Zagreba i produkcijske kuće Transonica, koja stoji iza mobilne aplikacije “book&zvook“.

Ovo je osobito primjeren oblik interpretacije Desničine knjige jer je pisac osobitu pažnju posvećivao ritmu i zvuku, zapravo skladao rečenice romana. Vidi se da je u to uložen izniman trud, a vidi se i rezultat, kazao je književni teoretičar Tomislav Brlek.

Tekst “Proljeća Ivana Galeba“ nastajao je dvadeset godina i već kad je pisan bio je izvan vremena i jednako tako je pisan za sva vremena, kazao je Brlek i naglasio da je igra jako važan glazbeni i kompozicijski dio strukture toga romana.

To je igra između vremena koje se vraća, a koje predstavlja proljeće i vremena koje nepovratno odlazi, kojeg predstavlja smrt, kazao je Brlek i dodao da se to ogleda u ritmu neprestanih obrata u kojima sudjeluju jedinstvenost i ponovljivost.

Desnica se majstorski služio svim resursima jezika, neću reći kojeg jer ga ni Desnica nije ograničavao, te na razini vokabulara koji je iznimno inovativan, i razini sintakse, i zato ga treba iznova čitati, zaključio je Brlek.

Nataša Puškar iz Vijeća srpske nacionalne manjine Zagreba kazala je da je audio forma oživjela lik umjetnika i omogućila sasvim drukčiji susret s tim iznimnim djelom.

Mobilna aplikacija book&zvook, pokrenuta je u prosincu prošle godine i pored Vladana Desnice nudi na slušanje knjige Danila Kiša, Miljenka Jergovića, Zorana Ferića, Ante Tomića, Vedrane Rudan, Ivana Đikići, Ede Popovića, Branka Ćopića, Renata, Baretića, Sanje Lovrenčić, a čitaju ih neki autori i Vilim Matula, Lela Margitić, Livio Badurina, Filip Šovagović, Jelena Miholjević, Goran Bogdan i drugi.

Posebna akvizija naklade book&zvook je knjiga “Schindlerov lift“ koju čita autor Darko Cvijetić.

Darko je snimao kod nas u studiju, zavidnom koncentracijom, zamahom dobro uigranog glumca, prema sebi strog kao što bi prema glumcu bio i najnemilosrdniji režiser da je sjedio u režiji, a ne u studiju ispred mikrofona i sam sebe režirao, kazala je Ljubica Letinić.

Cvijetićeva interpretacija dobro rezonira s njegovom kratkom i jednostavnom rečenicom, on je s protagonistima “Schindlerovog lifta'”na ti i lako mijenja narativne pespektive; kao glumac, dobro podnosi brzu izmjenu pripovjednih strategija koje prakticira kao pisac, rekla je.

Glumac Zoran Čubrilo tjednima se pripremao da s Desnicom uopće stane pred mikrofon, a zatim smo iz tridesetak snimljenih sati iščistile tih izvanserijskih 17, kaže Letinić.

Osim knjiga iz vlastite produkcije, book&zvook nudi knjige drugih izdavača. To su knjige snimljene u umjetničkoj organizaciji Pavlice Bajsić Brazzoduro, primjerice, audio izdanje romana Damira Karakaša “Sjećanje šume“, roman “Hotel Zagorje“ koji je Ivana Bodrožić sama pročitala i „Ljubavni roman“, spisateljice Ivane Sajko.

Neke od knjiga čitaju Pero Kvrgić, Mustafa Nadarevića, Miki Manojlović, Ivica Vidovića i Nebojša Glogovac.

Ljubica Letinić je autorica brojnih radijskih dramskih radova, a Lana Deban dugogodišnja dramska tonmajstorica. Dugogodišnje iskustvo rada u stvaranju audio adaptacija književnih i dramskih predložaka potaklo ih je da osmisle koncept i uz pomoć tvrtke Undabot izgrade digitalnu biblioteku audio naslova na hrvatskom i njemu srodnim jezicima.

U svim je malim jezicima poput našeg izbor knjiga u audio formatu skroman, kažu i navode da trenutno imaju petnaest naslova knjiga domaćih pisaca u interpretaciji vodećih glumaca, navela je Letinić.

Letinić i Deban najavljuju lektire i neke popularne hitove, a uz potporu Ministarstva kulture proširit će, kažu, izbor domaćih autora na Juricu Pavičića, Anu Brnardić, Olju Savičević-Ivančević, Rumenu Bužarovsku, te na poemu “Jezik ptica” sufijskog pjesnika Faridudina Atara koju je prevela Sanda Hržić , a koju za ovaj novi audio život oprema Darko Rundek.

Produkcija audio knjiga je skupa. Naše su knjige u cijelosti zaštićene autorskim pravom i iziskuju veliki angažman glumaca, zahtijevaju režiju, obradu zvuka i glazbu, negdje i ozbiljan dizajn zvuka, golemo studijsko vrijeme, istaknula je Letinić.

Kad Goran Bogdan čita radnju romana zgusnuta u jednoj duvanjskoj noći, to ima svoju funkciju i daje posebnu kvalitetu. Isto je s Cvijetićem i vukovarskim dnevnikom Ivane Bodrožić, kazala je.

Dugo smo godina blisko surađivale na radiju i možemo reći da smo izučile kako adaptirati različite tipove poetskih, dramskih i proznih tekstova u zvuk, navodi Letinić i napominje da je slušanje knjiga osobno, čak intimno iskustvo.

Veliki broj ljudi kod nas misli da su audio samo za slijepe, no sve je veći broj ih u novije vrijeme poseže za audio knjigama.

Nije to neobično. Kad slušamo govor, mi slušamo i njegovu intonaciju, ritam i kadence i moguće je da slušanjem govora razumijevamo spontanije i da je ono snažnije povezano s emocionalnim centrima mozga, stoga i asocijativnije i prirodnije, tvrdi. Uostalom, dodaje, čovjek tek odnedavno čita, dok je prije toga desecima tisuća godina pripovijedao.

Ljubitelji audio knjiga kao jedan od najvažnijih razloga svoje privrženosti audio knjigama ističu baš to da volje slušati ljudski glas, oni vole da im se čita, zaključuje Ljubica Letinić.