‘Vjerovalo se da će globalna kriza koja se rasplamsala 2018. proći za mjesec-dva i da ćemo nastaviti kao i prije. Zato se ta kriza u Hrvatskoj produljila još 8 godina, pa je u Hrvatskoj ona i najdulje trajala’, tvrdi bivši guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski

Željko Rohatinski, četvrti guverner Hrvatske narodne banke s najdužim mandatom od punih 12 godina, a danas 68-godišnji umirovljenik, u razgovoru za Nacional naglasio je da tu i tamo napiše neki članak da bi održao kondiciju i ništa više od toga. Doduše, nedavno je objavio i jednu ozbiljnu knjigu pod naslovom “Kriza u Hrvatskoj” u kojoj je analizirao što se sve događalo u hrvatskoj ekonomiji od 1990. godine do danas. Sažimajući tu svoju knjigu, Rohatinski je zaključio da je samo u zadnjih 10 godina, od početka krize 2008. godine pa do konca prošle 2018. godine “po najkonzeravativnijoj procjeni kumulativno izgubljen BDP od oko 26 milijardi eura i otprilike 180.000 radnih mjesta”. To je, po njemu, ostavilo niz ekonomskih, tehnoloških, socijalnih i demografskih posljedica koje tek treba početi ozbiljnije rješavati, ali postojeći ekonomski rast od 2,5 posto ne može to omogućiti.

Iako su ga europske nacionalne banke bile proglasile i najboljim guvernerom te mu dodijelile Central European Annual Award for Excellence, Rohatinski tvrdi da više nema poslovnih ambicija. Što se tiče njegova mogućeg političkog angažmana i borbe za mjesto hrvatskog premijera, o čemu se u javnosti spekuliralo pred kraj njegova mandata kao guvernera 2012. godine, danas kaže da je shvatio da ne možeš uvijek dobiti ono što želiš pa se opredijelio za život umirovljenika. O Agrokoru, iz kojeg je 2000. godine otišao na dužnost guvernera HNB-a da bi se 2012. godine vratio, nije previše govorio, osim da povratak u Agrokor nije bio njegov izbor, nego je to učinio na preporuku iz hrvatske vlade. Naglasio je da je i danas zahvalan Ivici Todoriću što je otkupom tvrtke njegove supruge spasio njihovu obiteljsku kuću od ovrhe, jer je i njihov dom bio pod hipotekom zbog poslovnih kredita. Ipak, ocijenio je da je ključna poslovna pogreška Ivice Todorića bila preuzimanje slovenskog prodajnog lanca Meracatora. Ustvrdio je da je na sastanku uprave Agrokora kada se o tome odlučivalo, jedino on upozorio da je to vrlo rizičan potez. U svojoj karijeri Rohatinski je bio i jedan od kreatora hrvatskog stabilizacijskog programa 1993. godine kao stručnjak Ekonomskog instituta, a u Agrokor je 2000. godine otišao s dužnosti glavnog ekonomista Privredne banke Zagreb.

NACIONAL: Dok ste bili na Ekonomskom institutu u Zagrebu, 1993. godine radili ste na hrvatskom stabilizacijskom programu. Je li taj program ikada bio proveden?

Radio sam na stabilizacijskom programu u vrijeme kada je na čelu Instituta bio Dragomir Vojnić koji ga je podržavao, iako mnogi nisu dijelili takvo mišljenje. Borislav Škegro je tada okupio ekipu relativno mlađih ekonomista s Ekonomskog instituta, iz HNB-a i Zavoda za makroekonomske analize te je program izrađen u nekoliko mjeseci. Međutim, implementiran je samo kao antiinflacijski program, u čemu su rezultati postignuti u vrlo kratkom roku. Njegov drugi dio, koji je sadržavao kompleksniji pristup problemu stabilizacije nacionalne ekonomije, nikada nije bio implementiran jer za to nisu bili stvoreni politički preduvjeti….