Savezna Republika Njemačka 3. listopada slavi svoj nacionalni dan koji je ove godine značajan jer se 8. studenoga obilježava trideseta godišnjica pada Berlinskog zida, povijesnog događaja koji je odredio novu eru u svjetskoj i europskog politici. Tim povodom Nacional je razgovarao s njemačkim veleposlanikom u Hrvatskoj Robertom Klinkeom koji je na dužnost stupio prošloga rujna.

Po obrazovanju doktor pravnih i političkih znanosti, u diplomatsku službu stupio je 1991. godine. Tijekom desetljeća obnašao je različite dužnosti u Ministarstvu vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, a iza njega su i mandati u njemačkim veleposlanstvima u Bruxellesu, Khartoumu, Braziliji, Oslu, Pragu i Mazar-e-Sharifu. Budući da Njemačka od Hrvatske preuzima predsjedanje EU-om u drugoj polovici 2020., osobito je ponosan na činjenicu da su već u prvoj godini njegova mandata u Zagrebu zaredali posjeti na najvišoj razini: u službenom posjetu boravili su njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier i savezna kancelarka Angela Merkel, a očekuje se i skorašnji posjet njemačkog ministra gospodarstva Petera Altmaiera.

NACIONAL: Uskoro ćete i u Zagrebu proslaviti svoj nacionalni dan, a ove godine je poseban po tome što se obilježava i 30. obljetnica pada Berlinskog zida i 29. godišnjica ujedinjenja Njemačke. Jesu li Nijemci zadovoljni postignutim?

Svaki put kad se sjetim tog dana 1989. koji uvijek izaziva posebne emocije, sjetim se i kako mi se tih godina činilo da nikada neće biti prevladane razlike između istočne i zapadne Europe. Danas mogu samo reći da sam zahvalan da je to uspjelo i da nikada neću zaboraviti ulogu koju su imali naši partneri u svijetu. Zemlje istočne i srednje Europe bile su vrlo hrabre, primjerice Mađarska. Bez tog konteksta njemačko jedinstvo ne bi bilo moguće.

NACIONAL: No iako je Njemačka investirala milijarde eura u integraciju svog istočnog dijela, razlike još postoje, osobito u političkom smislu. Zašto upravo u istočnom dijelu jačaju ekstremno desne stranke poput AFD-a i neonacistički pokreti?

Razvoj ujedinjene Njemačke bio je povezan sa strukturnim promjenama ne samo u istočnim, nego i u zapadnim dijelovima zemlje. Jačanje populizma nije vezano za neke određene regije, već je to fenomen koji postoji i u nizu drugih zemalja, pa i u Hrvatskoj. U Njemačkoj se prvenstveno pojavljuje u rubnim područjima, strukturno slabijim dijelovima zemlje. To znači u područjima u kojima postoji posebna potreba za izgradnjom bolje javne infrastrukture, stvaranjem radnih mjesta, izgradnjom škola, vrtića i slično.

‘Jačanje populizma nije vezano uz određene regije, već je to fenomen koji postoji u nizu zemalja pa i u Hrvatskoj. U Njemačkoj se prvenstveno pojavljuje u rubnim područjima, slabijim dijelovima zemlje’

NACIONAL: Kada ste spomenuli Hrvatsku, i tu svjedočimo takvim zabrinjavajućim procesima. Postoji teorija da istočni dio Njemačke koji je iz nacizma prešao u komunizam, nikada nije prošao kroz proces denacifikacije, za razliku od Zapadne Njemačke. I Hrvatska je bila u socijalizmu 50 godina i mnogi se nisu suočili s istinom od Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kao ustaškoj, fašističkoj tvorevini.

Sigurno je da postoje sličnosti u našim iskustvima, ali i razlike u njihovim pojavnostima. Baš zato je važno da učimo jedni od drugih i razmjenjujemo iskustva i razmišljanja o tome. Što se tiče suočavanja s prošlošću, mi Nijemci smo posljednji koji bi o tome trebali poučavati druge. S druge strane, u cijeloj Europi se u javnoj debati vraćaju duhovi prošlosti za koje smo smatrali odavno prevladanima. U političkom natjecanju zato više trebamo jasno pokazati koje to vrijednosti zastupamo. Sretan sam da živim u Europskoj uniji, čiji su temelji sloboda, demokracija, sloboda mišljenja, poštovanje ljudskih prava, kulturna raznolikost i uzajamno poštovanje. To je srž patriotizma ne samo za vlastitu zemlju, već i za Europu. O tome se radi.

NACIONAL: I u Hrvatskoj jača krajnja desnica, vjerujem i da ste svjedočili pokušajima revizije povijesti, neometanom isticanju ustaških znakova i uzvikivanju pozdrava, što je u Njemačkoj nezamislivo. Kako to komentirate?

Nije na meni da poučavam druge. Mi u Njemačkoj znamo koliko je težak taj proces suočavanja s prošlošću i znamo koliko je bolno osvijestiti sve aspekte povijesti. To obuhvaća suočavanje bez ikakvih ograda, uz poniznost i osjećaj odgovornosti te s političkim i pravnim sredstvima.

NACIONAL: Hrvatski ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman nedavno je posjetio Berlin, gdje je bio veleposlanik i razgovarao s njemačkim kolegom Heikom Maasom. Kako biste u tom kontekstu ocijenili bilateralne odnose dviju zemalja na političkom i gospodarskom planu?

Veseli me da mogu reći kako su naši politički odnosi izvrsni. Što se tiče ekonomskih odnosa, Njemačka je i dalje najveći trgovinski partner Hrvatske. Naše dvije zemlje su vrlo bliske, a to se temelji i na bliskim vezama naših ljudi. S jedne strane, oko 400 tisuća Hrvata živi i radi u Njemačkoj, s druge strane, milijuni njemačkih turista svake godine dolaze na Jadran. Čak mislim da ćemo ove godine opet oboriti rekord. Osim toga, proteklih mjeseci tim smo odnosima zajedno dali dodatni zamah: u ožujku je Hrvatsku posjetio njemački predsjednik, a nakon njega i kancelarka Angela Merkel. Na razini ministara vanjskih poslova u proljeće je potpisan Akcijski plan kao svojevrstan okvirni program kojim smo se obvezali da u sljedeće dvije godine na deset različitih područja postignemo značajan napredak. Najnoviji posjet bio je onaj ministra Grlića Radmana Berlinu i dvojica ministara vanjskih poslova razgovarala su o izazovima predsjedanja Europskom unijom 2020.

NACIONAL: Iz ankete u kojoj je ove godine sudjelovalo 150 tvrtki članica Njemačko-hrvatske industrijske komore, vidljivo je da 66% njemačkih tvrtki koje su ovdje investirale to više ne bi učinile i smatraju ekonomsku i investicijsku klimu u Hrvatskoj lošom. Je li o tome bilo riječi u razgovoru političara?

Točno je da je rezultat ankete među njemačkim gospodarstvenicima izazvao veliku pozornost jer ukazuje na veliki pad spremnosti njemačkih investitora da ponove svoja ulaganja ovdje. Bilo je puno intenzivnih razgovora s predstavnicima hrvatske vlade koji su svjesni problema. Siguran sam da će to biti jedna od tema za vrijeme skorašnjeg posjeta njemačkog ministra gospodarstva Hrvatskoj. Taj će posjet biti znak daljnjeg produbljenja naših gospodarskim odnosima. Razgovarat ćemo o boljim uvjetima za investicije, dakle o pravnoj sigurnosti, debirokratizaciji i smanjenju administrativnih prepreka, što pak može omogućiti stvaranje novih radnih mjesta.

NACIONAL: Njemačka automobilska industrija izgradila je tvornice u Češkoj i Slovačkoj. Zašto im Hrvatska nije zanimljiva?

To pitanje morate postaviti gospodarstvenicima. No ono što može biti od pomoći je stvaranje boljih okvirnih uvjeta koji će privući strane investitore te učiniti investicije sigurnima.

NACIONAL: Iz Hrvatske dnevno odlaze stotine mladih ljudi u Njemačku pa se čini da je ulaskom u EU Hrvatska najviše iskoristila mogućnost migracije i zapošljavanja, što ugrožava hrvatsko tržište rada.

Ono što vidimo diljem Europe su strukturne promjene – a svuda se postavlja isto pitanje – što država čini za efikasnu javnu upravu, moderan obrazovni sustav i atraktivna radna mjesta. Činjenica je ujedno da je sloboda kretanja jedan od temelja naših europskih sloboda. Razmjena znanja, rada i iskustava – to je ono što označavamo pojmom „brain circulation“ – trebali bi biti dio obrazovnog puta svakog čovjeka. Svatko tko se s iskustvom stečenim u inozemstvu vrati, može predstavljati obogaćenje svoje zemlje.

NACIONAL: Takve migracije su sigurno dobre, no usprkos tome obje zemlje muči deficit radne snage i depopulacija. Mislite li da će Dubravka Šuica, kao buduća potpredsjednica EU komisije zadužena za demokraciju i demografiju, moći nešto učiniti na tom planu? Njeno područje dosad nije postojalo jer EU komisija nad njime nema nadležnost i ulazi u ovlasti nacionalnih vlada.

Tu je uistinu riječ o novom kroju resora. Dubravka Šuica nominirana je za resore demokracije i demografije, za koje mora pripremiti program i predstaviti ga 3. listopada, kada ima saslušanje u EU parlamentu. Onda ćemo vidjeti kako će se EU parlament odrediti prema toj temi. Sada smo u procesu imenovanja nove Europske komisije i tek tada ćemo saznati s kojim će imenima na kraju izaći Ursula von der Leyen, nova predsjednica EU komisije. Kada je riječ o pitanju demografskih kretanja, mišljenja sam da se radi o izazovima koji se tiču Europe kao cjeline. Potrebno je tražiti zajednička rješenja.

‘Migracijska politika je zajednički europski izazov. Žao mi je što Hrvatska nije u prvom koraku bila među onima koji su pokazali spremnost preuzeti svoj dio izbjeglica spašenih na Sredozemnom moru’

NACIONAL: Prilikom imenovanja na mjesto predsjednice EU komisije, Ursula von der Leyen u prioritete je stavila borbu protiv klimatskih promjena, što je bio jedan od uvjeta Zelenih da je podrže. To je bila i glavna tema na nedavnom zasjedanju Glavne skupštine UN-a. Kancelarka Angela Merkel najavila je velika ulaganja Njemačke u to područje.

Doista, njemačka savezna kancelarka u New Yorku je decidirano najavila da će Njemačka podvostručiti svoja ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena, odnosno da će taj iznos povećati s 2 na 4 milijarde eura. I za Europu su klimatske promjene jedan od najvažnijih izazova. I za vrijeme hrvatskog i njemačkog predsjedanja EU-om 2020. morat ćemo se baviti pitanjima budućnosti poput znanstvenih istraživanja, umjetne inteligencije i digitalizacije. Migracija i energija su područja kojima se moramo i želimo baviti.

NACIONAL: I hrvatsko i njemačko predsjedništvo morat će se baviti Brexitom i njegovim posljedicama. Prošloga su se tjedna stvari u Britaniji opet zakomplicirale. Očekujete li da će do njega doista doći 31. listopada?

Ne bih se usudio išta predviđati, no za sve nas je važno da sačuvamo strateško strpljenje. I na političkom i na gospodarskom planu moramo biti spremni za obje opcije, i za Brexit sa sporazumom i za onaj bez njega. Svi mi želimo da to bude uređen izlazak iz EU-a, na temelju onoga što je već ispregovarano. Lopta je u i nadalje u polju Velike Britanije.

NACIONAL: Britanske medije prošloga tjedna ohrabrila je Junckerova rečenica da nije emotivno vezan za backstop na granici s Irskom. Znači li to da postoje neke druge opcije na koje bi EU pristao?

Backstop je ublažavajuća mjera koja bi trebala sačuvati naše zajedničko europsko tržište i njegove temeljne slobode. Osim toga, bitno je osigurati i da se ne poljulja teško stečeni mir u Sjevernoj Irskoj i Irskoj.

NACIONAL: Upravo prihvaćanje migranata i pitanje migracije snažno su uzdrmali poziciju kancelarke Angele Merkel, ali i podijelili Europu. Iako je situacija puno bolja nego 2015., desničari i dalje plaše svoje građane navalom migranata. Koje rješenje, osim pomoći Africi i zemljama iz kojih ljudi bježe, nude Njemačka i Europa?

Migracijska politika je zajednički europski izazov i zato sam čvrsto uvjeren da trebamo i europska rješenja. No kao što ste rekli, na tom je planu došlo do podjele unutar EU-a i mislim da je sada vrlo važno da se te podjele premoste. Pritom je bitno uravnotežiti različite interese pojedinih zemalja članica jer to upravo čini naš europski DNA. Moraju se pronaći neka zajednička srednjoročna i dugoročna rješenja. Kao što znate, postoji privremeni ad hoc mehanizam za spašavanje stradalih u Sredozemnom moru. Žao mi je da Hrvatska nije u prvom koraku bila među onima koji su pokazali spremnost preuzeti svoj dio stradalih koji su spašeni. No ne želim odustati od nade da će se stvari ubuduće dalje razvijati. No kao što ste rekli, jednako je važno da zajednički radimo na suzbijanju uzroka bijega i migracija.

NACIONAL: Mnoge međunarodne organizacije, pa i UNCHR izvijestili su o nasilju hrvatske policije prema migrantima i „push backa“ u BiH. Kako komentirate takva izvješća, imate li vi te podatke?

I nama su poznati takvi prigovori. Shvaćamo ih vrlo ozbiljno. Hrvatska ima tešku zadaću zaštite dijela vanjske granice EU-a, uzgred rečeno, uz pomoć Europske unije. Nedvojbeno je pritom da se međunarodne i sve druge obveze moraju ispunjavati. Transparentno postupanje prema tim prigovorima može stvoriti dodatno povjerenje javnosti.

‘Govor mržnje sve više se širi svijetom. Nesnošljivost i prijezir prema čovjeku zadiru u našu kulturnu raznolikost i međusobno poštovanje, dovodeći time u pitanje temelje mirnog suživota ljudi u Europi’

NACIONAL: Kako komentirate porast nasilja i govora mržnje u Hrvatskoj prema srpskoj manjini i neriješeno pitanje pomirenja sa Srbijom, 25 godina nakon rata?

Svjestan sam da Hrvatska ima bogatu povijest i mnogo nacionalnih manjina. Prilikom svog posjeta Osijeku bio sam fasciniran tom multikulturnom i multinacionalnom sredinom, u kojoj živi preko dvadeset različitih nacionalnih manjina koje zajednički rade na napretku svog grada i županije. I srpska nacionalna manjina jedna je od njih, a upravo kada su oni u pitanju potrebno je, nakon svih tragičnih događaja i ratnih stradanja, pružiti ruku pomirenja i pokazati odgovornost. Govor mržnje sve više se širi u cijelom svijetu. Nesnošljivost i prijezir prema čovjeku zadire u našu kulturnu raznolikost i međusobno poštovanje, dovodeći time u pitanje temelje mirnog suživota ljudi u Europi. Na to hitno moramo zajedno naći odgovore.

NACIONAL: Njemačka od Hrvatske preuzima predsjedanje EU-om 1. srpnja 2020. Koliko dvije vlade surađuju, ima li zajedničkih tema, kako komentirate pripreme u Zagrebu? Jesmo li malo kasno počeli, osobito s uređenjem prostora u NSK-u?

Veselim se što će zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice postati središnjom lokacijom hrvatskog predsjedanja EU-om u Zagrebu. Što se tiče zajedničkih tema, one su bile jedan od razloga posjeta ministra Grlića Radmana Berlinu. Imamo zajednički cilj, a to je snažni, sigurni i suvereni EU koji sam odlučuje o svojoj budućnosti. Osim spomenutih globalnih tema i tema budućnosti ili daljnjeg približavanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, agenda Europske unije obuhvaća i velik broj drugih pitanja i tema, poput proračuna EU-a. To nas povezuje u našoj zajedničkoj odgovornosti ne samo na bilateralnoj, već i na europskoj razini.