Prošloga tjedna dijelove Njemačke, Belgije, Luksemburga i Nizozemske pogodile su najveće poplave u posljednjih šest desetljeća, s katastrofalnim posljedicama i visokim brojem žrtava. Samo u Njemačkoj broj poginulih popeo se na 157, a još uvijek se stotine ljudi vode kao nestali. Uništena su cijela sela, gradovi, prometnice, a tisuće stanovnika je evakuirano.

„Njemački jezik nema riječi kojima bih mogla opisati ovu devastaciju“, rekla je prošloga vikenda vidno potresena kancelarka Angela Merkel, obilazeći poplavom poharana područja. Pohvalivši trud svih nadležnih službi i solidarnost građana, upozorila je na povezanost tragičnih događaja s klimatskim promjenama. „Moramo se požuriti, moramo biti brži u borbi protiv klimatskih promjena“, rekla je prilikom posjeta općini Adenau kancelarka Merkel. Istaknula je i kako je njemačko gospodarstvo dovoljno snažno da pomogne građanima u obnovi svih kuća i infrastrukture, ali i da nitko ne može vratiti izgubljene živote.

Tim povodom, a nakon dobre vijesti o spajanju tvrtki Bugatti i Rimac Automobili i uoči velikih promjena koje u rujnu čekaju njemačku i europsku političku scenu, s obzirom na to da je kancelarka Angela Merkel najavila da se više neće kandidirati, tjednik Nacional razgovarao je s njemačkim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj Robertom Klinkeom.

Vidno pogođen posljednjim događajima u Njemačkoj, veleposlanik je zahvalan na brojnim primljenim izrazima sućuti i solidarnosti te je istaknuo goleme napore i nastojanja svih uključenih snaga i pojedinaca u suočavanju s novonastalom situacijom.

Još 2019., u prvoj godini mandata Roberta Klinkea, u službenom posjetu Zagrebu boravili su njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier i kancelarka Merkel te je potpisan Akcijski plan o bilateralnoj suradnji. Veleposlanik Klinke smatra da hrvatsko-njemačke odnose obilježavaju posebna bliskost i povjerenje. Napomenuo je da je njegova rezidencija u Nazorovoj, kao i mnogi ovdašnji objekti, prilično stradala u prvom zagrebačkom i onom drugom, petrinjskom potresu, te da im je trebalo dosta vremena da je poprave. Hrvatskoj stoje na raspolaganju znatna sredstva EU-a i Svjetske banke, istaknuo je veleposlanik te izrazio nadu da će se ta sredstva sada ciljano iskoristiti za obnovu Zagreba.

NACIONAL: Svjedočimo kataklizmičkim poplavama u Njemačkoj i susjednim zemljama. Kako ste to osobno doživjeli? Je li bilo načina da se spriječe tolike žrtve ranijom evakuacijom?

Događaji su potresni. Velika je pogođenost, suosjećanje s obiteljima i prijateljima žrtava i solidarnost sa svima čija je imovina stradala. Duboko smo zahvalni svim interventnim snagama i privatnim pomagačima na neumornom angažmanu u stradalim dijelovima zemlje. Naravno, kod katastrofa takvih razmjera uvijek se postavlja pitanje jesu li se žrtve i štete mogle spriječiti ili barem biti manje. Bez obzira na to i neovisno o pitanju uzroka kojima se svi bavimo i bavit ćemo se ovih i narednih dana, jasno je da priroda i klima moraju biti u fokusu našeg razmišljanja i djelovanja politike i društva. I kao što je istaknula savezna kancelarka Merkel prilikom posjeta stradalim naseljima, jasno je da moramo više učiniti za zaštitu od katastrofa.

NACIONAL: Mnoge zemlje ponudile su pomoć. Je li Hrvatska već nešto poslala i očekuje li Njemačka veću pomoć EU-a?

Izuzetno smo zahvalni na spremnosti hrvatske vlade da pruži pomoć. U tome prepoznajemo izraz solidarnosti koji visoko cijenimo. Kako stvari stoje, bit će potreban najmanje angažman svih snaga na nacionalnoj razini. A možda i više od toga. Procjena šteta još nije zaključena, već još uvijek traje.

NACIONAL: Kako ocjenjujete bilateralne odnose Hrvatske i Njemačke? Uslijed loših vijesti, sjetimo se i onih dobrih – svijet je obišla najava spajanja hrvatske tvrtke Rimac Automobili s njemačkim Bugattijem, kako bi zajedno proizvodili automobile budućnosti. Kako to komentirate?

Suradnja Bugatti-Rimac svakako je dobra vijest, koja će, vjerujem, dati doprinos razvoju elektromobilnosti. Ona pokazuje da su naši gospodarski i trgovinski odnosi posebno snažna okosnica suradnje i uistinu obilježeni posebnom bliskošću i povjerenjem. Ovih dana u svojim ministarstvima vanjskih poslova imamo zajedničku evaluaciju bilateralnog Akcijskog plana potpisanog 2019. Mog kolegu u Berlinu, hrvatskog veleposlanika Bakotu, i mene veseli što unatoč pandemiji koronavirusa i dvama teškim potresima, umnogome postoje opipljivi rezultati zajedničkih projekata. Isto tako, redovite zajedničke konzultacije u međuvremenu su postale uobičajeni dio našeg seta instrumenata, kako na političkom tako i ekonomskom i kulturnom području. To uključuje, naprimjer, razmjenu iskustava i o budućim povodima poput hrvatskog predsjedanja IHRA-om (International Holocaust Remembrance Alliance) 2023.

NACIONAL: Njemačka ove godine predsjeda IHRA-om. Koji su vaši prioriteti?

Drago nam je što je IHRA sada postala međunarodna institucija. Mislim da je važno i što smo mogli završiti posao na radnoj definiciji proturomskih stavova. To znači da smo sada kompletirali set standarda i savjeta za obrazovanje te za donositelje odluka na svim razinama protiv rasizma, marginalizacije i diskriminacije. Kao dio trojke, a pod sadašnjim grčkim predsjedanjem, nastavit ćemo i s implementiranjem globalne radne skupine o holokaustu i njegovu iskrivljavanju. Bilo mi je vrlo drago kada smo tijekom svog predsjedanja s hrvatskim partnerima inicirali i ostvarili postavljanje „kamena spoticanja“ u Zagrebu (Stolpersteine) – dakle, oznaka na ulicama, ispred kuća u kojima su živjeli Židovi, žrtve holokausta, odnosno ustaškog režima. Kao veleposlanstvo sada radimo i na istom takvom procesu sjećanja i za ubijene Rome.

NACIONAL: Kako u tom kontekstu gledate na pojave revizionizma u Hrvatskoj, kao i nedonošenje zakona koji bi zabranjivao upotrebu fašističkih, odnosno ustaških simbola i pozdrava? 

Što se tiče simbola i pozdrava koje su koristile i ustaše, potrebna je jasna pravna situacija sukladna zakonu i praksi. Imam dojam da će to pridonijeti oslobađanju snaga kako bi se, još snažnije no dosad, znali nositi sa sadašnjim i budućim izazovima.

NACIONAL: Što bi se dogodilo nekome da u javnom prostoru u Njemačkoj digne ruku i uzvikuje „Sieg Heil“?

Postoje vrlo jasne odredbe Kaznenog zakona kojima je to strogo zabranjeno. Takva bi osoba bila kažnjena zbog korištenja oznaka protuustavnih organizacija i potpirivanja mržnje. Postoji vrlo kratak popis situacija u kojima je iznimno moguće koristiti ili prikazivati takav pozdrav, npr. u povijesnom ili umjetničkom kontekstu poput kritičkih filmova ili kazališnih predstava o nacizmu.

NACIONAL: Cijeli EU suočava se s četvrtim valom epidemije i novim delta sojem virusa. Njemačka se tek počela vraćati u normalu, građani su bili nezadovoljni dugotrajnim mjerama, kako dalje? Hoće li doći do novog zatvaranja, hoće li se ograničiti putovanja?

Usred smo upravljanja koronakrizom i očito je da moramo ozbiljno shvatiti novi delta soj virusa. No isto tako svjedočimo činjenici da se cijepljenje ubrzava, postupno i u zemljama izvan Europske unije, zahvaljujući multilateralnoj suradnji i solidarnosti. Mislim da smo svi shvatili važnost suradnje izvan državnih granica, a to uključuje i Njemačku i Hrvatsku. Smatram da se Europska unija, usprkos početnim kritikama, pokazala efikasnom. Činjenica jest da su i EU i COVAX uspjeli opskrbiti cjepivom mnoge zemlje upravo u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Njemačka je u tu svrhu donirala cjepiva u vrijednosti od 2,2 milijarde eura, uglavnom preko Covaxa.

NACIONAL: U Hrvatskoj se suočavamo s apsurdnom situacijom da ima dovoljno cjepiva, a ljudi se ne žele cijepiti. Kakva je situacija u Njemačkoj, hoćete li cijepiti i djecu?

Postoje preporuke koje se tiču djece i mladih, a cijelo vrijeme traje i rasprava o tome kako bolje promovirati cijepljenje i uvjeriti građane da se cijepe, i to ne samo zbog vlastitog zdravlja i sigurnosti već i iz solidarnosti prema ranjivijim skupinama u društvu. Uvjeren sam da ćemo postići daljnji napredak.

NACIONAL: U Hrvatskoj su se vodile žestoke diskusije o ograničavanju ljudskih prava onima koji nisu cijepljeni. Kakva je situacija u Njemačkoj? 

I u Njemačkoj se, kao i u Hrvatskoj, o tome vodi živa rasprava. Čim je cijepljenje ponuđeno i omogućeno svima, postavlja se pitanje pozitivne i negativne slobode. Izuzevši one koji se iz zdravstvenih razloga ne mogu cijepiti, pitanje je slobodne volje svakog pojedinca da o tome sam odluči. Ono što treba imati na umu jesu posljedice i eventualna ograničenja koja proizlaze iz odbijanja cijepljenja. No, neovisno o tome, imperativ obzirnosti svih cijepljenih prema necijepljenima postoji i dalje. Kao što je rečeno, ne postoji obveza cijepljenja iako se o tome vode rasprave i u Njemačkoj – npr. da se uvede obvezno cijepljenje za nastavnike ili njegovatelje. Zajednički dogovor o najboljim praksama u vezi s time isplati se.

NACIONAL: Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) stavio je Španjolsku, Portugal i Cipar na crvenu listu, dok je Hrvatska od prošloga tjedna u narančastom. Jesmo li i dalje epidemiološki „sigurni“ za njemačke turiste, osobito ako se uzme u obzir da smo po postotku cijepljenih među trima najgorim zemljama u EU-u?

Situacija je predmet stalnog promatranja, sukladno tome su i preporuke koje su, kao što znamo, diferencirane prema regijama (županijama). Vidjeli smo koliko se brzo situacija može promijeniti. Svjedočimo da je broj zaraženih u Španjolskoj, u Nizozemskoj, pa i u Velikoj Britaniji visok. Sada se vode rasprave o tome može li tjedna incidencija ostati ključni kriterij za procjenu epidemiološke situacije u nekoj zemlji ili bi to, pak, trebala biti popunjenost bolnica i intenzivne njege.

‘Njemačka ostaje i nadalje spremna za podršku hrvatskoj ako su kriteriji pristupanja Schengenu ispunjeni’, rekao je njemački veleposlanik Robert Klinke. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Osim po procijepljenosti, prema posljednjem istraživanju Europske komisije Hrvatska je na dnu Europske unije i po povjerenju građana u neovisnost pravosuđa. Reforme su jedan od uvjeta za povlačenje novca iz Fonda za otpornost i oporavak. Što bi RH trebala učiniti kako bi se „odlijepila“ s dna, odnosno kako bi nadoknadila zaostatke i našla svoje mjestu u EU-u?

Postoji nekoliko aspekata koje treba uzeti u obzir. Jedan od njih je vezan uz pravosuđe iako se može isto tako argumentirati da percepcija nije isto što i činjenično stanje. No organizacija i personalni kapaciteti, dostupnost i efikasnost, pitanja upravljanja, sve to su područja koja konstantno treba promatrati i na kojima je nužno po potrebi dodatno djelovati. Pored toga, vjerujem kako možemo biti suglasni da pravosuđe nije idealno „bojno polje“ za politiku ili druge faktore koji žele staviti pritisak na pravosuđe i njegovu neovisnost. Drugi je aspekt je da, pored upravljanja pandemijom, postoji prostor za suočavanje s dugoročnijim perspektivama vremena nakon pandemije. U tom smislu su nacionalni planovi za otpornost i oporavak centralni instrument. Čestitam Hrvatskoj na prihvaćanju svog plana od Komisije EU-a i na pohvalama koje je izrazila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen prije nekoliko dana ovdje u Zagrebu. Sada je bitno pristupiti realizaciji tog zahtjevnog programa odlučno i efikasno.

NACIONAL: Europski parlament nedavno je dao pozitivne signale za ulazak Hrvatske u Schengen. Premijer Plenković najavljuje i skoro pridruživanje eurozoni. Kada očekujete da će se to dogoditi, s obzirom na to da je Hrvatska odavno ispunila tehničke uvjete za Schengen? Hoće li to sada netko opet blokirati? 

Njemačka ostaje i nadalje spremna za podršku ako su kriteriji pristupanja Schengenu ispunjeni. Sada smo pred političkom raspravom u Bruxellesu i Strasbourgu. Točno je da kod nekih država članica još postoje pitanja i zabrinutost, što se odnosi i na Schengenski sustav kao cjelinu koju apsolutno valja očuvati.

NACIONAL: Prošloga tjedna obilježena je godišnjica genocida u Srebrenici, o čemu je kancelarka Merkel vrlo emotivno govorila. No ni nakon tolikih godina BiH ne funkcionira kao država, vođa Republike Srpske negira genocid i prijeti odcjepljenjem. BiH i njena europska perspektiva bile su teme i nedavno održanog Dubrovnik Foruma. Kako gledate na budućnost BiH?

Ono što upada u oči jest da 25 godina nakon Daytona i dalje svjedočimo zabrinjavajućem zastoju i agresivnoj retorici u BiH. Europski plan za BiH je jasan – postoji 14 ključnih uvjeta koje je postavila Europska komisija. Ono što je BiH potrebno jest rješenje koje je okrenuto budućnosti i koje je uključivo. A to znači da nema povratka unazad.

NACIONAL: Kako njemačka politika gleda na zahtjeve hrvatske vlade i predsjednika za promjenom izbornog zakona u BiH tako da samo pripadnici jednog konstitutivnog naroda mogu birati svoje predstavnike u tijelima federacije?

Reforma se ne može provesti bez potpune implementacije presude Sejdić-Finci Europskog suda za ljudska prava i upravo zato sam i naglasio uključivo rješenje.

NACIONAL: Novi visoki predstavnik u BiH 1. kolovoza postat će Nijemac Christian Schmidt, član CDU-a, iskusni političar kojem Milorad Dodik već odriče legitimitet i smatra da ta funkcija više nije potrebna. Što Njemačka očekuje od Schmidta na toj poziciji? 

Dužnost Visokog predstavnika ostaje od središnje važnosti. Drago nam je što će Christian Schmidt preuzeti tu dužnost. On će pomoći da se BiH vrati na međunarodnu agendu.

NACIONAL: Angela Merkel neće se više kandidirati na predstojećim parlamentarnim izborima. Ona je bila velika zagovornica širenja EU-a na Zapadni Balkan. Mnogi u regiji boje se da će njenim odlaskom s političke scene ta tema pasti u drugi plan, s obzirom na to da ostale zemlje članice ne pokazuju interes za daljnje proširenje dok se ne riješi situacija unutar EU-a. Ima li Njemačka trajni interes za taj prostor? 

U sadašnjem trenutku ne postoji povod za završne osvrte jer savezna kancelarka obnaša svoju dužnost. Činjenica je da je u posljednjih 16 godina politika savezne kancelarke obilježena odgovornim upravljanjem krizama, odlučnim vodstvom i pragmatizmom. Osim toga, kontinuitet u vanjskoj politici je ono što je Njemačku učinilo pouzdanim partnerom u međunarodnoj zajednici, u NATO-u i Europskoj uniji. Kad je riječ o temeljnim vrijednostima i načelima kojima se rukovodi njemačka vanjska politika, tu mislim na djelotvornu Europu, transatlantsko partnerstvo, podržavanje mira i sigurnosti, promicanje demokracije i ljudskih prava, obvezu multilateralizma. To jesu i ostaju načela kojima se rukovodi njemačka vanjska politika. Taj kontinuitet ima svoj izraz i na personalnoj razini, u njemačkim diplomatkinjama i diplomatima koji neće biti zamjenjivani. Što se tiče Zapadnog Balkana, siguran sam da građani zemalja tog područja očekuju od svojih vlada odgovornost, pouzdani javni servis i ekonomski napredak. No isto tako i od EU-a i njezinih država članica zahtijevaju vjerodostojan put za svoje države prema članstvu u Uniji. Stoga i nadalje vrijedi „you deliver – we deliver“. Odnosno, vi ispunite svoje obveze, mi ćemo ispuniti svoja obećanja.

NACIONAL: Ali Sjeverna Makedonija ispunila je sve svoje obveze, kao i Albanija, no zbog blokade koju je nametnula Bugarska, a tiče se bilateralnih pitanja, Sjeverna Makedonija ne može otvoriti pregovore. To itekako utječe na porast tamošnjeg euroskepticizma. 

Posve je točno da je sada odlučujuće da države članice budu suglasne u odnosu na zemlje kandidatkinje u vezi s time o čemu sam upravo govorio. Ustrajna skeptičnost jednog partnera zacijelo je nesretna. Utoliko više što u fokusu, čini se, stoji pitanje prava na interpretaciju dijelova prošlosti. A nasuprot tome je činjenica da svi uključeni sada trebaju snage za izazove sadašnjosti i budućnosti.

NACIONAL: Europska komisija i Europski parlament oštro su osudili novi homofobni zakon donesen u Mađarskoj, na inicijativu premijera Orbána. Traže se i sankcije Mađarskoj zbog kršenja ljudskih prava i vladavine prava. Vjerujete li da će do toga doista i doći? 

Primili smo donošenje nedavnog zakona u Mađarskoj s nerazumijevanjem i začuđenošću. Poštovanje ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti, pluralističke demokracije, vladavine prava i univerzalnih ljudskih prava, sve su to temeljne vrijednosti EU-a o kojima nema rasprave. Europski partneri i predstavnici zemalja članica vrlo jasno su iskazali svoje stavove o tome i uvjeren sam da će u tome ustrajati. Odlučujuće je da se jasno odredimo prema temeljnim vrijednostima EU-a i da ih branimo. Na to ohrabrujemo i svoje partnere i prijatelje.

NACIONAL: Hrvatska nije potpisala deklaraciju brojnih šefova država i vlada protiv takvog zakona, što je to učinila velika većina zemalja članica. Kako to komentirate?

Hrvatska deklaraciju nije potpisala, ali su hrvatska vlada i premijer Plenković jasno osudili napade na sudionike ovogodišnjeg Zagreb Pridea, što su svi uočili.

NACIONAL: Naravno, Mađarska nije jedina u kojoj raste populizam, druga problematična zemlja je Poljska. No čini se da njihove vlade mogu raditi što im padne na pamet, jer konsenzusa za njihovo sankcioniranje unutar Europskog vijeća neće nikada biti, a to znači da se članak 7 nikada neće primijeniti.

EU u vezi s tim ima niz alata, što uključuje i članak 7, ali i instrument vladavine prava radi zaštite proračuna EU-a. S druge strane, pozitivno osnaženje treba biti dijalog o vladavini prava. Što se tiče populizma, treba nam biti jasno da obećanja jednostavnih političkih rješenja vode prema ciničnom iskrivljavanju stvarnosti. To ne može biti odgovor na žurna i složena pitanja. Sve to nas još više motivira u promicanju i obrani demokracije i ljudskih prava.

NACIONAL: Plinovod Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke trebao bi biti završen za nekoliko tjedana. SAD je taj projekt kritizirao, pa čak i prijetio sankcijama. Kakva je sada situacija i hoće li Ukrajina i dalje biti tranzitna zemlja za ruski plin? 

Njemačka je od početka govorila i ponašala se u skladu s time da izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2 ima smisla u okviru energetske politike. A kao drugo, da ćemo istovremeno činiti sve da stabiliziramo Ukrajinu kao zemlju tranzita plina. Upravo je na temelju toga nedavno potpisano produljenje sporazuma o tranzitu plina između Rusije i Ukrajine. Njemačka i SAD već stanovito vrijeme razgovaraju o tom plinovodu. Razgovori su u tijeku, najnoviji su oni proteklih dana u sklopu posjeta kancelarke Merkel Washingtonu. Predviđam da ćemo već za nekoliko tjedana imati rješenje.

NACIONAL: Ovo je prijelomna godina za Njemačku, s obzirom na to da se izbori za Bundestag održavaju u rujnu, a kancelarka Merkel više se neće kandidirati. To je kraj jedne ere, ne samo u Njemačkoj već i u EU-u. Je li pandemija naštetila popularnosti vladajuće koalicije i kakva su očekivanja Nijemaca – može li se dogoditi da Njemačka prvi put dobije kancelara iz redova Zelenih? 

Epidemiološke mjere u kratkom su vremenu donijele rezultate, isto kao i solidarnost unutar društva i suradnja s našim partnerima i susjedima. Unatoč pokojoj pojedinačnoj raspravi, u Njemačkoj prevladava upravo takva percepcija, a ona je odraz i rezultat politike savezne vlade.

A što se tiče Zelenih – točno je da jačaju diljem Europe, pa i u Njemačkoj, to pokazuju i rezultati anketa. No nisam u poziciji da komentiram predizbornu kampanju parlamentarnih izbora. Birači će dati svoj glas u rujnu, a rezultat izbora ima se poštovati.