Robert Bosch je u Stuttgartu 1886. osnovao ‘Radionicu za preciznu mehaniku i elektrotehniku’, iz koje se razvila današnja mega-korporacija Robert Bosch GmbH, presudna za tehnološki napredak 20. stoljeća

Robert Bosch, jedan je od najvažnijih izumitelja i konstruktora, ne samo u autoindustriji, nego u tehnici uopće, rođen je 23. rujna 1861., u Albecku kod Ulma, kao 11. od čak 12 djece imućnog njemačkog zemljoradnika. Obrazovao se za preciznog mehaničara te naukovao u SAD-u kod Edisona i Engleskoj u lokalnoj podružnici Siemensa. Po povratku u Njemačku, 15. studenog 1886. u Stuttgartu je osnovao ‘Radionicu za preciznu mehaniku i elektrotehniku’, iz koje se razvila današnja globalna mega-korporacija Robert Bosch GmbH, s više od 400.000 zaposlenih.

Zarana su usavršili niz nepatentiranih sustava vezanih za magnetsko paljenje motora te se brzo iskristalizirali kao jedan od vodećih dobavljača dijelova i sklopova za novu autoindustriju. Patent prve komercijalno iskoristive svjećice 1902. osigurao im je nužna sredstva za ubrzanje razvoja i proizvodnje. Bosch je bio jedan od pionira globalizacije te je već prije I. svjetskog rata njegova tvrtka poslovala na pet kontinenata. Između dva svjetska rata istakao se patentom direktnog ubrizgavanja za dizelske motore i usavršavanjem benzinskih, što je dalo zamah njemačkoj vojnoj industriji, ali i programom podizanja radničkih prava.

Uveo je 1908. osmosatni radni dan te se zalagao za temeljne interese radnika, dok je većina industrijalaca to smatralo poslovnom hipokrizijom, stavljajući profit ispred svega. Zbog toga je bio omiljen među radnicima, ali mnogima ‘trn u oku’. Bez Boscha ne bi bilo Diesela – ta prilično utemeljena tvrdnja najbolje opisuje važnost njemačkog konstruktora, koji je razvojem visokotlačne pumpe goriva omogućio razvoj dizelskog motora te njegovog korištenja u prometnim sredstvima.

Bosch je 1922. znanje iz tehnologije pumpi za podmazivanje upotrijebio za unapređenje dizelskog motora M.A.N., pomogavši 1924. napraviti prvi kamion, a 1927. počinje serijsku proizvodnju visokotlačnih pumpi za dizelske motore. Omogućio je njihov strelovit uspon, a zaslužan je i za prve benzinske motore s direktnim ubrizgavanjem. Premda je zbog mirotvorstva i humanitarnog rada (1936. izgradio je, potpuno opremio i Stuttgartu poklonio ‘Bolnicu Roberta Boscha’) te neslaganjem sa službeno politikom bio na meti Nacističkog režima, pokopan je na državnom groblju Trećeg Reicha, sa svim počastima.

Zanimljivo, prije smrti je reorganizirao tvrtku i postavio temelje neuobičajene strukture koja je i danas razlikuje od drugih velikih korporacija. Ukupno 92 posto udjela u tvrtki Robert Bosch GmbH u vlasništvu je dobrotvorne zaklade Robert Bosch Stiftung GmbH. Robert Bosch, njemački industrijalac, jedan od najvažnijih izumitelja i konstruktora,  umro je 12. ožujka 1942. neokaljane reputacije, kao jedan od rijetkih uglednih Nijemaca koji je razmjerno otvoreno izražavao svoje neslaganje s Hitlerom i nacizmom

Time je osigurao da se profit od poslovanja slijeva u istraživačke i razvojne fondove ili u dobrotvorne projekte pod ingerencijom zaklade, a ne na bankovne račune pojedinaca ili anonimnih fondova. Preostali poslovni udjeli nalaze se u vlasništvu obitelji Bosch i društva Robert Bosch GmbH. Grupa Bosch danas ima više 400 podružnica i regionalnih kompanija u više od 60 zemalja te je i dalje, kao i od samih početaka, neraskidivo vezana uz automobilsku industriju, s kojom dijeli čak i godinu, gotovo i mjesto nastanka.

Ako ubrojimo i prodajne i servisne partnere, Bosch ima predstavnike u oko 150 zemalja. U prošloj je godini, diljem svijeta, uložio više od četiri milijarde eura na istraživanje i razvoj te prijavio više od 4000 patenata.