Ribolovci zabrinuti zbog nestanka ugrožene jadranske ribe: “Nema više škrpina, nestale su!”

Autor:

01.07.2010., Baska - Za ljubitelje mora i podmorja akvarij u Baski pruza jedinstveni dozivljaj morskog svijeta i podmorja hrvatskog Jadrana. Skarpina.r"nPhoto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

Scorpaena scrofa, poznatija kao škrpina ili škarpina je najveća istočnoatlantska i mediteranska riba-škorpija. Može ostvariti maksimalnu težinu od oko tri kilograma i narasti do maksimalne dužine od 50 centimetara, ali je obično duga oko 30. Ona je između ostaloga i jako ugrožena vrsta te stručnjaci upozoravaju da bi ju trebalo poštedjeti krajem proljeća i u većem dijelu ljeta, jer je to vrijeme njena mriještenja.

Na Crvenom popisu ugroženih riba Jadranskog mora, što ga je svojedobno izradila grupa znanstvenika iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, škrpina je svrstana u grupu “gotovo ugroženih vrsta”, u kojoj se nalazi 19 riba.

U dokumentu što je napravljen za potrebe Državnog zavoda za zaštitu prirode, nalaze se 123 vrste svrstane prema stupnju ugroženosti. Ribe su podijelili u kritično ugrožene, ugrožene, osjetljive, gotovo ugrožene, najmanje zabrinjavajuće, te nedovoljno poznate vrste. Danas bi, vjerojatno, preraspodjela ugroženosti bila drugačija, s više vrsta u kritičnijim skupinama.

Naši znanstvenici smatraju da bi, u cilju povećanja zaštite, minimalnu lovu dužinu trebalo povećati na 30 centimetara.

Mnogi dijele zabrinutost. Iskusni ribolovac s jednog našeg otoka kazao je kako veliku škrpinu sada može vidjeti samo na peškariji ako je dovezu iz Maroka.

“Nema više škrpina, nestale su. Odem na more, uvijek nešto ulovim, ali škrpinu dugo nisam vidio. Kad se samo sjetim kakve sam škrpine lovil… Nikad više! Nažalost…”, govori za Novi list.

Inače, škrpina je stanovnik morskog dna, boravi na hridinastim terenima gdje nema velikih grota, ali ima škrapa i procjepa u kojima joj je najomiljenije prebivalište. To, međutim, ne znači da škrpinu ne možemo naći i iznad nekog drugog dna, posebno šljunkovitog.

Najčešće boravi na dubinama od 10 do 80, ali se spušta čak do 500 metara. Stanovnik je čitavog Jadrana, a gušća su joj naselja oko svih vanjskih otoka, otočića i brakova, posebno na zadarskom i šibenskom području. Ako danas uopće ima takvih naselja. Recimo i to da škrpina nije isključivo jadranska riba, već je stanovnik i drugih mora. Živi u istočnom Atlantiku, od britanskog otočja gdje je rijetka, na jug do Senegala, uključujući atlantska otočja, Madeira, Kanari i Zelenordsko. Također, boravi u čitavom Sredozemlju.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.