Hrvatska je u utorak dobila konačnu potvrdu ulaska u europodručje, čime postaje njegova dvadeseta zemlja članica. Ulazak bi se trebao dogoditi 1. siječnja 2023. godine. Sindikalist Vilim Ribić rekao je u srijedu u emisiji Hrvatskog radija ‘U mreži Prvog’ da Hrvatska nije spremna za ulazak u eurozonu, ali i da eurozona nije spremna za zemlje poput Hrvatske.

Ribić je poručio da u Hrvatskoj nije provedena korektna javna rasprava te da su u svim medijima bili pozivani samo istomišljenici, dok postoji ogroman broj stručnih ljudi koji imaju rezerve i skepse. Smatra i da je bilo potrebno provesti referendum. “Gubitak monetarnog suvereniteta nije problem u ekonomskom smislu pod uvjetom da imate institucije koje prate zajedničku valutu. U Europskoj uniji toga nema”, rekao je.

Ribić je priznao da ne treba zanemariti političku funkciju ulaska – da se što bolje integriramo sa zemljama zapadne demokracije, pogotovo u okolnostima kao što su sadašnje, vezane za Ukrajinu. Međutim, smatra da ovakav ulazak u eurozonu nije ekonomski opravdan u ovom trenutku te da je preuranjen.

Da nema razloge za pretjerani strah od eura smatra Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. “Nikome nije toliko loše krenulo zbog eura, nego se najčešće poklopilo puno loših scenarija”, istaknula je i dodala da je, i kad je euro prvi put uveden u stare članice, inflacija bila u uzlaznoj fazi, iako ne ovakvog intenziteta kao danas.

Smatra da će 1. siječnja, kad će Hrvatska uvoditi euro, inflacija vjerojatno još uvijek biti visoka – osim ako se dogodi da cijene energenata naglo padnu, što je, kaže, moguće.

“Mi smo takvi da volimo razgovarati o stvarima koje su davno prije odlučene. Nažalost, o ovim stvarima trebalo je pričati 2013., trebalo je pričati 2017., možda se moglo pričati još 2020. Ali danas, kad je čitav niz ozbiljnih odluka donijet na nekim mjestima, mi možemo ići samo u tom smjeru i 1. 1. izići iz te ulice s eurom”, rekao je glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić.

Poručio je da se Hrvatska mora potpuno integrirati u zapadni demokratski svijet, čime smatra da sprječava čitavu gamu rizika kojima svjedočimo svakodnevno i koji su nam jako blizu. Rekao je i da smo već sada visokoeurizirani te da smo i mentalno eurizirani – kupujemo kruh, mlijeko i pivo za kune, ali razmišljamo u eurima kad kupujemo ili prodajemo auto ili stan.