Rezultati parlamentarnih izbora neće donijeti Crnoj Gori dugo očekivanu političku stabilnost, ocjena koju ponedjeljak prenose mediji u Podgorici nakon što je Pokret Europa sad na izborima u nedjelju ostvario tijesnu pobjedu.

Pokret Europa sad osvojio je 24 zastupnička mjesta, od ukupno 81 koliko broji crnogorski parlament.

Riječ je o stranci koja je izasla iz prve crnogorske vlade nakon izbora 2020., koja je formirana uz snažan utjecaj Srpske pravoslavne crkve. Podršku je dobila na krilima populističke mjere podizanja minimalne plaće u Crnoj Gori, a tijekom predizborne kampanje stranka je obećala podizanje prosječne plaće na 1000 eura, a minimalne mirovine na 450. PES podržava europski put Crne Gore te se izjašnjava za svojevrsnu normalizaciju odnosa sa Srbijom, nakon razdoblja napetih odnosa u doba Mila Đukanovića.

Najstabilniju vladu donijela bi koalicija tog pokreta s Demokratskom partijom socijalista bivšeg čelnika Mila Đukanovića, koja je osvojila 21 mandat, no čelnik Pokreta Europa sad Milojko Spajić odbacio je tu mogućnost u prvom obraćanju nakon objavljivanja rezultata.

“Jasno je s kim nećemo praviti vladu, to je Demokratska partija socijalista i Ujedinjena reformska akcija”, rekao je Spajić.

Time je, kako se ocjenjuje, isključio mogućnost da Crna Gora može dobiti jedinu stabilnu koaliciju koja bi uz podršku manjinskih stranaka mogla toj zemlji donijeti političku stabilnost naredne četiri godine.

Spajić će većinu morati tražiti u pregovorima s prosrpskom koalicijom “Za budućnost Crne Gore”, koja nastala od stranaka koje su ranije činile Demokratski front koji se raspao uoči izbora, a koja je osvojila 14 mandata. Čelnici te koalicije Andrija Mandić i Milan Knežević bliski su sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i u njihovoj agendi je i zahtjev za povlačenjem crnogorskog priznanja neovisnosti Kosova. Tu su inicijativu formulirali na razini općine Zeta s 15.000 stanovnika, u kojoj su oni lokalna vlast.

Partner Pokretu Europa sad mogla bi biti i centristička koalicija Demokratske Crne Gore Alekse Bečića, koja je zajedno s Ujedinjenom Reformskom akcijom Dritana Abazovića osvojila 12 mandata.

No i tu postoji problem. Spajić je optužio još uvijek tehničkog premijera Abazovića da je “proizveo” aferu u posljednjem tjednu izborne kampanje, u kojoj je čelnik Pokreta Europa sad optužen za suradnju s međunarodnim bjeguncem, južnokorejskim “kraljem kriptovaluta” Do Kwonom, koji se od ožujka nalazi u pritvoru u Crnoj Gori, a kojega SAD i Južna Koreja potražuju zbog prevare na tržištu kriptovaluta.

Zbog toga je Spajić u svojem govoru isključio mogućnost suradnje s Abazovićem navodeći da nova vlast neće s njegovom URA.

Analitičari ne isključuju mogućnost da se nova vlada ne formira u zakonskom roku i da se na jesen ponovo održe parlamentarni izbori.

Izlaznost birača na jučerašnjim izborima bila je oko 55 posto i to je povijesni minimum u Crnoj Gori.

Analitičari smatraju da je razlog tome zasićenost građana Crne Gore politikom jer su u 10 mjeseci tri puta izlazili na birališta, glasajući na lokalnim izborima, u dva kruga predsjedničkih i na kraju na parlamentarnim izborima.

Povijesni rezultat manjinskih stranaka

Nova vlada, izvjesno je, neće se moći formirati bez manjina, jer su stranke Hrvata, Bošnjaka i Albanaca po prvi puta osvojile 10 mandata.

Bošnjačka stranka, koja je u prethodnom sazivu parlamenta imala dva mandata, osvojila je u nedjelju šest i ostvarila svoj najbolji rezultat. Albanske stranke imat će tri mandata, a Hrvatska građanska inicijativa jedan mandat.