Objavljeno u Nacionalu br. 694, 2009-03-03

Milijuni knjiga postaju dostupni čitateljima preko Interneta, ne više samo preko on-line knjižara, već i u elektroničkom obliku koji se može čitati posvuda, čak i na iPhoneu

U Hrvatskoj se događa neobičan fenomen: broj čitatelja klasičnih papirnatih knjiga opada ili se godinama vrti oko iste brojke, a čitanost elektronskih knjiga doživljava spektakularan uzlet. Samo u prošloj godini popularnu web stranicu projekta Besplatne elektroničke knjige (www.elektronickeknjige.com) posjetilo je 118 tisuća čitatelja – čak deset tisuća mjesečno. Od 92 dostupna naslova – među kojima su romani, zbirke poezije i stručna literatura – najčitanija je političko-aktivistička knjiga “Mediji, propaganda i sistem” najpoznatijeg svjetskog lingvista Noama Chomskog, koju je do danas pročitalo 45.000 čitatelja.

U svijetu se prelazak s tiskanih na elektronske knjige dogodio prije desetak godina kada je izdavačka kuća Simon & Shuster Inc. pustila u prodaju preko Interneta e-knjigu Stephena Kinga “Riding the Bullet” po simboličnoj cijeni od 2,5 dolara. U samo 48 sati stiglo je 400.000 narudžbi. Od tada je Google uložio stotine milijuna dolara u svoj Google Book Search popularizirao čitanje knjiga u elektronskom obliku – u suradnji s pet najvećih svjetskih sveučilišnih knjižnica skenirao je sedam milijuna knjiga koje nudi on-line. Microsoft također postavlja digitalizirane knjige na web u suradnji s tvrtkom Kirtas Technologies čija tehnologija omogućuje skeniranje i arhiviranje 2.400 stranica na sat. Projekt se izvodi u suradnji s američkim i kanadskim bibliotekama, a mogu se pronaći hit knjige, koje su odobrili nakladnici i autori, te znanstveni tekstovi koji više nisu zaštićeni autorskim pravom.

Krešimir Pintarić, osnivač projekta Besplatne elektroničke knjige, kaže da su u početku ispipavali teren objavljujući “sve knjige koje su stigli”. Teško su pronalazili autore zainteresirane za objavljivanje besplatnih elektroničkih knjiga, a posjećenost njihove web stranice bila je zanemariva – od 30 do 50 čitatelja dnevno. “Kada smo 2003. objavili knjigu Noama Chomskog ‘Mediji, propaganda i sistem’, što je tada bio prvi njegov prijevod u Hrvatskoj, postali smo Hinina vijest, posjećenost naših stranica povećala se deset puta, a ubrzo se udeseterostručio i broj e-knjiga”, kaže Pintarić. Nakon tog uspjeha odlučili su objavljivati jednu e-knjigu mjesečno tako da danas čitatelji mogu pronaći 92 besplatne elektroničke knjige, od “Clowna” Milka Valenta do knjige kolumni profesora Pravnog fakulteta Darka Polšeka, koje u prosjeku čita 300 čitatelja dnevno. Zadnjih godina pisci im nude, nastavlja Pintarić, 60 rukopisa godišnje od čega se izabire 20 najboljih. “Objavljujujemo knjige svih žanrova, od beletristike i publicistike do teorijskih knjiga, no prednost imaju neobjavljeni i rasprodani naslovi – oni koji su čitateljima nedostupni”, objasnio je Pintarić.

Pintarić je objasnio kako je njihova ekipa okupljena u Društvu za promicanje književnosti na novim medijima željela objavljivati elektroničke knjige, koje bi bile dostupne svima i u svako vrijeme, i to bez ikakve naknade. “Pokazalo se da je to moguće jedino na Internetu”, objasnio je Pintarić “Nismo imali konkretan uzor, a sve smo zamislili kao kulturni aktivizam, a ne kao poslovni projekt. No tiskane knjige će dominirati sve dok izdavači ne osmisle zadovoljavajući poslovni model za elektroničke knjige. U tome su najveće prepreke zaštita autorskih prava, odnosno zaštita od ilegalnog umnožavanja, te stroj koji će omogućiti komotno čitanje elektroničkih knjiga.”

Budući da je čitanje knjiga preko kompjutorskih ekrana neugodno, ulaže se u razvoj elektronskog papira koji se spominje kao budućnost tiska i izdavaštva. Riječ je o tankim i fleksibilnim ekranima koji neće imati pozadinsko svjetlo te će biti ugodni za čitanje. Trenutno se nudi desetak uređaja, a vodeći je Amazonov Kindle. Teži samo 292 grama, tanji je od dva centimetra, a velik je poput prosječne knjige – 19 x 13 cm. Ima crno-bijeli ekran i može pohraniti 200 knjiga. Da bi se e-knjige izravno učitale na ekran, ima ugrađenu bežičnu vezu. Knjige je moguće preuzeti isključivo s Amazonovog servisa Kindle Store koji trenutno ima 90.000 različitih naslova, a svaki stoji 9,99 dolara. Cijena uređaja je 399 dolara, no ima mogućnost pristupa Internetu što je povoljno za čitatelje – tako mogu barem neke od sadržaja koje Amazon naplaćuje naći negdje drugdje na Internetu i pročitati besplatno.

Kindlu konkurira Sonyev čitač e-knjiga PRS-700, težak 280 grama, koji u SAD-u stoji 400 dolara. Prednost mu je nad Kindleom da ima ekran osjetljiv na dodir što omogućuje okretanje stranica na samom ekranu, pretraživanje knjige pomoću on-screen tipkovnice i označavanje teksta posebnom olovkom. Ima i svjetlo, može pohraniti 350 knjiga u memoriji, a baterija izdrži 7500 stranica neprekidnog čitanja. Sve veća ponuda e-knjiga povećat će potražnju za e-čitačima, a neke tvrtke, poput E Ink i Plastic Logic, već najavljuju da će 2009. predstaviti čitače knjiga većih formata i u boji, što bi moglo biti prekretnica u tom biznisu.
I u Hrvatskoj se sve više razmišlja na e-način pa je tako u svibnju prošle godine pokrenut nov projekt digitalne-knjige.com koji je financiran privatnim kapitalom. Do danas su na Internet postavili nekoliko nizova e-knjiga: biblioteke ljubavne lirike, klasika hrvatske književnosti te slikovnica. Pokretači projekta su pjesnikinja Ana Horvat i informatičar Nenad Grbac, entuzijasti i poštovatelji poezije, koji “žele pametne i vrijedne knjige spasiti od zaborava”. Za razliku od Sonyjevog hardverskog rješenja, Adobeovog softverskog rješenja ili danas sve rasprostranjenijeg internetskog rješenja digitalnih knjiga odabrali su puno jednostavnije i korisnicima prihvatljivije rješenje: datoteka ima malu veličinu, od 300 do 700 kb, pa ju je lako i jednostavno preuzeti s web stranice www.digitalne-knjige.com i zatim isprintati ili čitati off-line.

I Knjižnice grada Zagreba započele su s digitalizacijom predstavivši za svoj 101. rođendan dva nova projekata – Digitaliziranom zagrebačkom baštinom i Audio katalogom. Ulaskom na web stranice www.kgz.hr otvara se virtulani svijet s više od 1700 stranica digitalnih reprodukcija knjiga i slikovnica, fotografija i razglednica, starih karata, partitura i programa. Između ostaloga, može se prelistati i prvo izdanje “»udnovatih zgoda šegrta Hlapića” Ivane Brlić-Mažuranić iz 1913. te vrijedna i rijetka građa u zbirci Zagrabiensia.
A tko u Hrvatskoj najviše čita besplatne e-knjige? Po istraživanju Društva za promicanje književnosti na novim medijima, prvenstveno ih čitaju svi korisnici Interneta, brojni iseljenici i čitatelji iz bivših republika bivše Jugoslavije, zatim slabo pokretne i nepokretne te slabovidne osobe. Kao kuriozitet Pintarić navodi petu kategorija e-čitača: slavenski dio svjetske akademske zajednice čiji članovi teško dolaze do tekstova koji prezentiraju hrvatsko književno stvaralaštvo.

Neki od najvećih hrvatskih nakladnika, kao što su Algoritam, Profil te Jesenski i Turk za sada nude samo on-line prodaju, ali ne i digitalizirane knjige što je zapravo logično jer bi to ugrozilo njihovu djelatnost. Algoritam je nedavno predstavio stručne knjige na devet memorijskih stickova, što je velika novost u Hrvatskoj. Riječ je o svjetskom novitetu koji je lansirao izdavač Routledge objavivši memorijske stickove za raznovrsna područja, od međunarodnih odnosa, ekonomije i marketinga do filmologije, filozofije i biomedicine. Svaki proizvod sadrži tri vrijedna naslova i leksikona na engleskom jeziku, primjerice, “International Realations Theory” Cynthie Weber i “Fifty Major Economists” Stevena Pressmana koji mogu pomoći u svladavanju studija ili stručnom radu.

Memorijski stick stoji 310 kuna, a koristi se vrlo jednostavno: priključi se na USB nastavak računala i otvara se digitalna knjiga, a prema ključnoj riječi može se obaviti i pretraživanje. “U svim granama izdavačke djelatnosti, od dizajna i prodaje do znanosti, Internet je postao nezaobilazan, on je latinski našeg doba”, objasnio je Neven Antičević, direktor zagrebačkog Algoritma dodavši da su Google i Wikipedia informaciju učinili milijardu puta dostupnijom nego ranije. Algoritam je pokrenuo svoju web stranicu još prije deset godina i tako omogućio e-prodaju, ali za sada se nije upustio u digitaliziranje knjiga. Na web stranici ima 50 tisuća proizvoda, od knjiga do raznih igara, tako da kupac može iz fotelje kupiti sve što ima oni kao “trgovci slobodnim vremenom nude”. Po Antičevićevom mišljenju kupci su još jako nepovjerljivi prema e-prodaji i nerado ostavljaju broj svoje kreditne kartice na Internetu jer se boje krađe, a sustav dostave paketa je loše organiziran i poštarina je previsoka, ponekad čak i viša od cijene knjige pa kupci duboko razmisle prije nego što se odluče za e-kupnju. Amazon je prvih desetak godina poslovao s gubitkom, kaže, ali sada su toliko narasli da mogu pošti postavljati uvjete – lani su imali promet veći od milijardu dolara.

Superknjižara je najveća internetska knjižara u Hrvatskoj, a trenutno ima 26.873 knjige u ponudi. Na Internetu se nalazi od 2001., dnevno ima 12.000 posjetitelja, a godišnji joj je rast kupnje do ove godine bio 40 posto. Mišo Nejašmić, voditelj Superknjižare i nakladničke kuće Jesenski i Turk, uvjeren je da će Superknjižara i ubuduće biti središnje mjesto za kupnju knjiga u Hrvatskoj. „Superknjižara ima sve dostupne knjige u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini”, kaže Nejašmić. “Ako mi nemamo neku knjigu, onda je nema nitko. Knjige distribuiramo po cijelom svijetu, a surađujemo i s mnogim malim knjižarama koje ne mogu imati toliko knjiga kao mi. Ako njihovi kupci žele neku knjigu koju samo mi imamo, onda mi i uskočimo”.

Nejašmić je osobito ponosan na sigurnost kupnje u Superknjižari: „Ovo je već treća generacija Superknjižare. Ona se stalno usavršava, a mnogi od programa za sigurnost kupnje i tajnost podataka bili su prvi put u Hrvatskoj testirani upravo kod nas. Neke nove internetske knjižare u tom pogledu jako zaostaju za nama”. Superknjižara će uskoro otvoriti i specijalizirane internetske filijale – Superkids, Superbiznis i Superznanstvenu knjižaru – a kao i dosad, u ponudi će imati i stripove, DVD-ove i mnoge druge proizvode. Nedavno je na Internet stranici www.profil.hr pokrenuta Profilova on-line knjižara koja u ponudi ima oko 30 tisuća artikala, od toga 15 tisuća knjiga, zatim 10 tisuća glazbenih CD-a, te više od pet tisuća filmova i igara. „Prve reakcije kupaca su iznad naših očekivanja, a mi smo zadovoljni kupnjom”, kaže voditelj on-line knjižare Profil.hr Damir Plejić dodavši da je taj webshop omogućio stanovnicima cijele Hrvatske kupnju najraznovrsnijih knjiga. “To je svjetski trend i sve je očitiji i na hrvatskom tržištu. E-commerce raste prosječnim stopama većim nego ostali sektori prodaje, a knjige i optički mediji su među najisplativijim djelatnostima ovog prodajnog kanala”.

Pejić smatra da rast popularnosti Amazona, najuspješnije on-line knjižare na svijetu, pokazuje sve prednosti e-prodaje. “Elektroničke knjige zauzet će važnu poziciju na tržištu, ali neće ukinuti postojanje papirnatih knjiga. Dio tržišta okrenut će se tom novom formatu, ali knjižara će i dalje biti mjesto susreta bibliofila kojima ekran ne može zamijeniti užitak druženja i prelistavanja uz kavu i razgovor”, zaključio je Plejić.
Elektronička knjiga, međutim, stvarnost je za sve vlasnike iPhonea. Preko njega može se na vrlo jednostavan način pristupiti desecima tisuća besplatnih knjiga i novina ili se za nekoliko dolara kupiti najnovija izdanja – a čitanje je lako i ugodno. Istovremeno, Amazon lansira Kindle 2, uređaj koji vam odabrane knjige, ako ste sami lijeni za to, može i čitati svojim robotskim glasom. A novi su izumi pred vratima, treba samo malo pričekati.