“Taj Penava postoji, moja baba pokojna bi mogla biti gradonačelnica Vukovara… sve što se tamo napravi, oni nisu sami napravili ništa. Ništa. Nula. I uzeo na sebe žrtvu ljudi kojih nema. I postao predsjednik, usput i gradonačelnik zato što se Marija Budimir ozvučila. To su kvarni ljudi. Zli. Zli ljudi s kojima nećemo imati posla. Nema nikakvih dilema. Nemojte biti zavarani, joj to su desni, naši su Hrvati. Nisu. Oni su srušili Kolindu, sutra će srušiti nas. To morate znati. Nemojte da mi netko ima dilemu unutar HDZ-a, kaže, ja mislio možda su oni dobri. To su naši. Nisu! Što je njihov cilj? Pa to je cilj Milanovića. Uništiti HDZ. Oni žele uništiti stranku koja je stvorila Hrvatsku.”

Taj šokantni monolog u kojem se žestoko, neočekivano i, u najmanju ruku, nediplomatski i podcjenjivački obrušio na Domovinski pokret i njegova predsjednika Ivana Penavu, izgovorio je nekoliko dana prije parlamentarnih izbora u travnju ove godine hrvatski premijer Andrej Plenković. Štoviše, o Domovinskom pokretu tada je izjavio i sljedeće:

„Znači, na jedan brutalan, agresivan, debilan način nam netko 2024. vraća Hrvatsku kao da smo 35 godina ranije. Ne pije vodu. To ne može proći više. To ne prolazi. Ne ide. Neće proći nikada.“ Samo par tjedana kasnije Andrej Plenković je s tim istim Domovinskim pokretom na čelu s Ivanom Penavom sklopio koalicijsku vladu.

Nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora koji su održani u travnju 2024. godine Nacional je objavio snimku Plenkovićeva govora. FOTO: Nacional

Ova snimka jedna je od ekskluzivnih tema koje su tijekom 2024. razotkrili novinari Nacionala. Osim te afere koja je pokazala na što su sve spremni domaći političari kako bi se domogli vlasti te ujedno razotkrila licemjerje Andreja Plenkovića s jedne i vodećih ljudi Domovinskog pokreta s druge strane, Nacional je i u 2024. godini donosio priče koje su mijenjale Hrvatsku i svakoga tjedna otkrivao nove afere, od kojih je vrijeđanje čelnih ljudi Domovinskog pokreta bilo samo jedan u nizu problema koji pogađaju administraciju najdugovječnijeg hrvatskog premijera.

Audiosnimka s uvredama na račun Ivana Penave otkriva Andreja Plenkovića u dosad nepoznatom svjetlu, prikazuje ga u situaciji u kojoj se u više navrata koristi neprimjerenim rječnikom, ali znakovita je iz više razloga. Prvenstveno zato što ga je snimila osoba od povjerenja, aktivist i vjerojatno član HDZ-a kojem očito nije „legao“ način na koji je Plenković na tom sastanku govorio. Radi se o snimci koja u jednom dijelu šokantno otkriva kako hrvatski premijer, s prizvukom rasizma, političku Hrvatsku dijeli na onu dinarsku, sklonu HDZ-u, te dobar dio ostale u kojoj HDZ na izborima „igra u gostima“.

Zanimljiva je bila i reakcija iz Domovinskog pokreta na tu snimku. Izvor blizak vrhu DP-a izjavio je da šanse za njihovu političku suradnju više ne postoje. O tomu je rekao sljedeće:

“Valjda vam je jasno da mi s njima naprosto ne možemo surađivati. Nismo u posljednjih par godina s njima sjeli ni na pet minuta, a oni nas neprestano vrijeđaju. Pa što je to? I sad se Plenković zgraža nad rječnikom Zorana Milanovića.”

Međutim, samo nekoliko tjedana kasnije HDZ na čelu s Andrejem Plenkovićem dogovorio je koaliciju s Domovinskim pokretom, čiji su članovi nakon objave snimke javno otklonili bilo kakvu mogućnost suradnje s HDZ-om dok god je Plenković na čelu te stranke.

Osim što se obračunao s Ivanom Penavom i Domovinskim pokretom, hrvatski se premijer obrušio i na medije te je između ostalih spomenuo i Nacional. Naime, Plenković je u jednom dijelu monologa posebno napao Zorana Milanovića, pa čak i pokazao neku vrstu ljubomore ili razočarenja zbog medijskog tretmana koji uživa. Učinio je to tako da je optužio Nacional i još neke medije, za koje smatra da uzdižu Milanovića.

U tom dijelu sastanka izjavio je sljedeće:

“I on meni ima tretman kao da je bog kandidat za premijera. Umjesto da ga svi razore, da ga mediji ne prate, izoliraju ga, da mu na pressicu ne dođe nitko. Shvaćate? Nema te kulture dovoljno u hrvatskom političkom prostoru da prepozna kakve se katastrofalne demokratske anomalije trenutno zbivaju. I kaos informacijski. Jer ova klika lijevih medija, pet ključnih medija koji nas ruše, a njega ne diraju ili ga dižu… To je Nacional, to je N1, to je Index, to je 24 sata i to je Telegram. To su svi u grupama, jedan napiše članak, u pet minuta je na svih pet platformi, ista stvar. Milanović prepisuje u svojih zadnjih nekoliko pressica, nastojeći prebaciti teret na nas, je li to Ina, Škugor, je li to ovo, je li ono, prepisuje članke Bere Jelinića i Jasmina Klarića. Shvatite… Kao što i ovih pet godina isključivo prepisuje… Sve se odvija uvezano. Shvatimo to, ljudi. Morate znati kao ljudi koji su politički angažirani, bili premijeri ili šefovi temeljnog ogranka. To svi morate razumjeti.”

Uz tu aferu, 2024. su definitivno obilježile nove afere Plenkovićevih ministara i nova uhićenja najviših dužnosnika njegove vlade. Krajem godine uhićen je i ministar zdravstva Vili Beroš. No njegovo uhićenje ponovno je pokrenulo i sukob između Državnog odvjetništva na čelu s Ivanom Turudićem i Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO). Nacional je još početkom godine pisao da EPPO ne planira odustati od istrage protiv još jednog člana Plenkovićeve vlade. Krajem veljače 2024. Nacional je objavio da EPPO planira saslušati svjedoka koji posjeduje dokumente kojima želi potkrijepiti svoj iskaz i originalnu izravnu prepisku s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, koju je upozoravao na nenamjensko trošenje novca za obnovu nakon potresa. Nacional je objavio i sadržaj njegove e-mail prepiske s EPPO-om koja je započela još 17. prosinca 2021. te je dovela i do njegova prvog iskaza u EPPO-u 15. veljače 2022., tada u Selskoj ulici u Zagrebu. Do tih saznanja Nacional je došao svega par dana nakon što je do kulminacije eskalirao dramatičan sukob hrvatskog premijera Andreja Plenkovića s glavnom europskom tužiteljicom Laurom Kövesi oko nadležnosti EPPO-a u slučaju oko procesa obnove iz resora Nine Obuljen Koržinek.

Taj se sukob zapravo nastavio tijekom cijele godine, a može se reći da je, kada je u pitanju Nina Obuljen Koržinek, kulminirao krajem 2024. kada je visoki dužnosnik Plenkovićeve vlade Nacionalu otkrio da EPPO i dalje aktivno radi na dokazivanju kaznene odgovornosti ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek zbog uloge koju je imala u aferi Geodetski fakultet. Zbog pozicije koju taj izvor ima unutar administracije aktualnog premijera, ta eksplozivna tvrdnja zapravo otkriva duboke podjele i napetosti unutar HDZ-a, prvenstveno zbog potrebe da se ta informacija plasira prema javnosti u trenutku dok se još ni približno nije slegla politička šteta koju je premijeru Plenkoviću nanijelo uhićenje donedavnog ministra zdravstva Vilija Beroša.

EPPO i dalje aktivno radi na dokazivanju kaznene odgovornosti ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek zbog uloge koju je imala u aferi Geodetski fakultet. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Štoviše, spomenuti izvor bio je vrlo decidiran:

„EPPO nije odustao od Nine Obuljen Koržinek. Oni očito traže dublje od onog što je do sada izašlo u javnost. To ne govorim napamet, nego na temelju dobro provjerene informacije.“

Ako je ta informacija točna, ukazivala bi na odgovornost Nine Obuljen Koržinek za nezakonito izvlačenje i pronevjeru novca za saniranje šteta od razornog potresa u Petrinji, Sisku i Zagrebu. Prema navodima istog izvora, upravo bi ministrica Nina Obuljen Koržinek mogla biti glavna meta te EPPO-ove dugotrajne istrage – koja ni nakon godinu i pol još nije rezultirala podizanjem optužnice, moguće i zato što se lovi „glava hobotnice“. Osim toga, drugi izvor blizak Vladi, ali i pravosudnim institucijama, izjavio je za Nacional da su istražitelji EPPO-a, uz svjedoka o kojem je pisao Nacional, već imali još jednog ključnog svjedoka koji je bio spreman prokazati upravo ulogu ministrice Nine Obuljen Koržinek u dogovaranju posla s Geodetskim fakultetom, ali se taj svjedok iz nepoznatog razloga u zadnji čas odlučio povući.

„Istražitelji EPPO-a već su praktički otvarali šampanjac, ali im se ključni svjedok u zadnji čas predomislio i samo zato u aferi Geodetski fakultet dosad nisu mogli teretiti i ministricu Ninu Obuljen Koržinek“, izjavio je taj dobro upućeni izvor za Nacional. To bi ujedno mogao biti glavni razlog što je premijer Andrej Plenković svojedobno tako žestoko stao u obranu ne samo svoje omiljene ministrice koju je uoči prošlih parlamentarnih izbora prozvao „suhim zlatom“, već i izuzetno angažirano krenuo javno tumačiti da je u aferi Geodetski fakultet riječ o nacionalnim sredstvima, a ne o sredstvima iz europskih fondova te da EPPO u tom predmetu ne može biti nadležan.

U tom kontekstu zanimljivo je i otkriće koje je Nacional objavio prije desetak dana, a govori o tome da je bivša glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek na koncu mandata neočekivano odlučila uzdrmati Plenkovića, i to tako što je donijela odluku da je EPPO nadležan prosuđivati treba li i Ninu Obuljen Koržinek optužiti zbog uloge koju je imala u aferi Geodetski fakultet. Ona je prije no što joj je istekao mandat i prije no što je 27. svibnja ove godine predala funkciju novom glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću, izvela jedan intrigantan manevar kojim je zadala šah-mat i Turudiću i premijeru Andreju Plenkoviću.

Zlata Hrvoj-Šipek tako je praktički u tajnosti donijela odluku da je EPPO nadležan za predmet povezan s aferom Geodetski fakultet.

Nakon što je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić ekspresno uhitio bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša, kojeg je mjesecima prije toga istraživao EPPO, i zatim iskoristio svoje zakonske ovlasti te donio odluku da je u tom slučaju nadležan DORH, a ne Ured europskog javnog tužitelja, otvorilo se pitanje hoće li Turudić po istom modelu sada preuzeti i slučaj Geodezija u kojem bi glavna meta mogla biti upravo Plenkovićeva omiljena ministrica Nina Obuljen Koržinek. Visoki pravosudni izvor blizak DORH-u za Nacional je izjavio da je Turudić od toga odustao, i to upravo zato što je njegova prethodnica, bivša glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, već donijela odluku u tom predmetu.

Taj izvor o tomu kaže:

„Zlata Hrvoj-Šipek donijela je odluku da je u tom predmetu nadležan EPPO. I tu sada Turudić više ništa ne može učiniti čak i da hoće. On se sada sigurno neće post festum u to petljati niti osporavati nadležnost EPPO-a. To je gotova stvar.“

Upitan je li Zlata Hrvoj-Šipek o tome donijela pisanu odluku, taj izvor kaže: „Nije bilo pisane odluke.“ Međutim, ističe, to ne mijenja na stvari.

Na pitanje zašto je bivša glavna državna odvjetnica donijela takvu odluku u korist EPPO-a ako su postojali elementi za osporavanje njegove nadležnosti, taj izvor blizak DORH-u odgovara: „Zato što se nije htjela miješati u svoj vlastiti posao.“

Nakon svega što se događalo oko tog predmeta, u kojem je još neizvjesno hoće li EPPO pronaći dokaze protiv Plenkovićeve omiljene ministrice, činjenica jest da je sada taj predmet potpuno izvan kontrole DORH-a, što predstavlja još jedan udarac za premijera jer se baš on najviše zalagao da taj predmet treba istraživati DORH, a ne EPPO.

Nacional je tijekom 2024. godine dubinski istražio i otkrio nekoliko afera vezanih uz odnos države i Katoličke Crkve, ali i odnose Vlade, DORH-a i EPPO-a. FOTO: Nacional

Uz navedene teme, Nacional je tijekom 2024. godine dubinski istražio i otkrio nekoliko afera vezanih uz odnos države i Katoličke Crkve, i to prije svega kada su u pitanju kriminalna djela pripadnika Crkve. Tako je Nacional početkom 2024. prvi objavio da premijer Plenković odlukama srozava sekularnost hrvatske države te je jednom odlukom uoči samih parlamentarnih izbora pokušao od Hrvatske napraviti vjersku državu. Nacionalu je bio dostavljen na uvid dokument koji predstavlja jedan od, po svemu sudeći, najvećih političkih bezobrazluka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, „Sporazum“ kojim je njegova administracija ismijala sekularnost hrvatske države te ga, moguće upravo zato, očekivano prešutjela hrvatskim građanima i javnosti. Radi se o “Sporazumu o utvrđivanju sljedništva pravnih osoba Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj”, kojim je premijer Andrej Plenković sasvim samovoljno, bez ikakve javne rasprave ili potrebe da o tomu ikoga informira, odlučio da će se hrvatska država izrijekom odreći svake zakonske nadležnosti nad pravnim osobama Katoličke Crkve, prepuštajući ih isključivo crkvenome pravu i odlukama.

Možda su upravo zbog tog sporazuma pojedini svećenici Katoličke Crkve i dalje zaštićeni iako je protiv njih pokrenut i kazneni progon policije i DORH-a. Jedan takav primjer otkrio je Nacional u kolovozu 2024., a u središtu mu je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša. Splitsko državno odvjetništvo optužilo je početkom kolovoza Jakova Rančića, danas 72-godišnjaka, da je silovao dijete i ranjivu osobu. Kutleša ga je licemjerno natjerao da sam traži umirovljenje, ali ga nije preventivno suspendirao. Slično je postupio u još dvama pedofilskim skandalima sklonivši dvojicu prozvanih svećenika u Svetište Majke Božje Lurdske Vepric, gdje na duhovnu obnovu i seminare dolaze stotine mladih vjernika i ministranata. Kutleša je tako dok je bio splitski nadbiskup izigrao povjerenje žrtava i presumpciju nevinosti maksimalno iskoristio da zaštiti prozvane klerike pedofile.

Mons. Dražen Kutleša premjestio je svećenike optužene za pedofiliju i omogućio im da i dalje obnašaju službu i budu u kontaktu s vjernicima i ministrantima. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

Umjesto da ih suspendira, mons. Dražen Kutleša premjestio je svećenike optužene za pedofiliju i omogućio im da i dalje obnašaju službu i budu u kontaktu s vjernicima i ministrantima. Zato se može tvrditi da je Kutleša, tada još kao splitski nadbiskup, u siječnju 2023. propustio postupiti sukladno dokumentu „Vos estis lux mundi“, koji je papa Franjo izdao 2019. godine kako bi se uspostavio sustav prijavljivanja zlostavljanja i postupanja u takvim slučajevima unutar Katoličke Crkve, a nije slijedio ni sve “Smjernice za postupanje u slučajevima spolnog zlostavljanja maloljetnih osoba od strane klerika” Hrvatske biskupske konferencije, donesene 2006. i ažurirane u nekoliko navrata, u kojima se naglašava potreba za hitnim djelovanjem u slučaju prijave zlostavljanja.

Osim toga, Nacional je objavio da je ispred župnog ureda u malom mjestu Perušić Benkovački, udaljenom nekoliko kilometara od Benkovca, hrvatska policija 11. rujna izvela dosad nezapamćenu intrigantnu intervenciju, koja moguće okreće novu stranicu u odnosima između države i Crkve u Hrvatskoj, posebice u tretmanu crkvenih seksualnih prijestupnika. Toga dana, oko 15 sati, dva automobila, jedan zadarskih i drugi šibenskih registarskih oznaka, dovezla su se ispred lokalne crkve uoči dramatične akcije. Potom su šestorica policajaca, trojica iz Zadra i trojica iz Šibenika, pretresla crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije i župni ured don Darka Marušića, svećenika u Župi Perušić Benkovački. Sve se to dogodilo pred očima nekoliko mještana koji su došli pred crkvu jer je don Darko, kako ga svi ondje znaju, trebao predvoditi ispraćaj jednog pokojnika. Događaju je, dakle, prema tvrdnjama više izvora upućenih u ta zbivanja, izravno svjedočilo više šokiranih svjedoka. Umjesto don Darka na ispraćaj pokojnika hitno je potom pozvan svećenik iz župe u Obrovcu. A dvoje mještana Perušića Benkovačkog izravno je pozvano svjedočiti pretresu župnog ureda i crkve, što je dosad nezapamćen događaj i u tom malom mjestu s jedva stotinjak stanovnika, nekoliko kilometara udaljenom od Benkovca, već i na razini Hrvatske. Posebno je indikativan jedan specifičan manevar policije: o svom postupanju obavijestili su Nadbiskupiju, ali očito tek kad su se već, doslovno, pojavili na vratima Darka Marušića, po svemu sudeći zbog prijave i postojanja osnovane sumnje da je, u najmanju ruku, seksualno uznemiravao 16-godišnju djevojku. Pa je u trenutku kad je Nadbiskupija žurno nazvala tog svećenika, moguće i da ga alarmira kako bi imao vremena prikriti dokaze, policija već bila pred njegovim vratima. Pretresli su crkvu i župni ured, oduzeli dva kompjutora, laptop, mobitele i USB-ove, a potom ga, pred očima šokiranih župljana, odveli u pritvor.

Sve to pokazuje iznimno dinamične odnose između Katoličke Crkve i Vlade Andreja Plenkovića. S jedne strane sklapaju se sporazumi koji od Katoličke Crkve praktički rade državu unutar države, a s druge policija radi manevre kako bi lakše prikupila dokaze protiv pripadnika Crkve koji su osumnjičeni za seksualne zločine. Je li riječ samo o predstavi za javnost ili će policija i dalje koristiti te metode, vidjet će se u 2025. godini, koja će gotovo sigurno na političkom polju biti jednako zanimljiva kao 2024.

Osim ovih afera Nacional je u 2024. ekstenzivno pratio sve što se događalo oko imenovanja Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, te smo prvi otkrili da se Turudić nedugo nakon imenovanja sastao s glavnom tužiteljicom EPPO-a za Hrvatsku Tamarom Laptoš. Nacional je pisao o i sumnjivoj prošlosti Darka Matanića, predstojnika Ureda potpredsjednika Sabora Ivana Peneva, kojeg su svjedoci optužili da je tražio mito dok je bio zaposlenik Porezne uprave, a za uzvrat bi zaustavio porezni nadzor nad tvrtkama. Jedna od tema bila je i ona o putovanjima gliserom MUP-a premijera Andreja Plenkovića na otok Hvar i to u trenutku dok su Plenković i ministar obrane Ivan Anušić prozivali predsjednika Zorana Milanovića da pretjerano koristi helikoptere MORH-a za svoja putovanja. Isto tako, Nacional je otkrio i da Vlada skriva stvarne troškove ljetovanja Andreja Plenkovića u vili Costabella kraj Rijeke te da njegova obitelj tamo boravi čak i kada premijera nema zbog čega je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa i službeno otvorilo predmet u kojemu se pokušava utvrditi je li Ana Maslać, supruga premijera Andreja Plenkovića, u prethodnih osam godina imala značajna “primanja u naravi” koja on nije deklarirao u svojoj imovinskoj kartici. U listopadu 2024. Nacional je pisao o aferi saborskog zastupnika Romske manjine u Hrvatskom saboru Veljka Kajtazija koji je ujedno i jedan od ključnih ljudi u čuvanju Plenkovićeve većine u Saboru. Isti taj Kajtazi je fizički napao Suzanu Krčmar, predsjednicu Saveza Roma u RH Kali Sara, te je zato zaradio i kaznenu prijavu koja je podnesena DORH-u. Osim toga Kajtazi je tražio i da se državnim novcem plati podizanje njegova kipa u prirodnoj veličini i karate-pozi pred Arenom u Puli, ali i na tiskanje knjiga o sebi, izradu vlastitih portreta i filmske biografije, te je bez natječaja tražio plaćanje građevinskih projekata povezanih s bogaćenjem svoga sina. No, sve to nije smetalo Andreju Plenkoviću da Kajtazija i dalje smatra ključnim kotačićem koji podržava vladajuću koaliciju u Saboru, a bit će zanimljivo hoće li DORH na čelu s Ivanom Turudićem tijekom 2025. godine završiti s izvidima u ovom slučaju te hoće li Kajtazi završiti s optužnicom zbog fizičkog napada na Suzanu Krčmar te zbog netransparentnog trošenja novca u udruzi Kali Sara.

Seksualni zločini unutar Katoličke Crkve, premijerovo korištenje glisera MUP-a za odlazak na Hvar i fizički napad Veljka Kajtazija na predsjednicu romske udruge neke su od priča iz 2024.. FOTO: Nacional