“Potraga za stvarnošću – Jadranka Fatur i hiperrealno”, koja se otvara u četvrtak, 11. listopada u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), prva je retrospektiva i prvo cjelovito predstavljanje te najdosljednije predstavnice hiperrealizma u Hrvatskoj.

Više od četrdeset godina svog umjetničkog djelovanja Fatur će zagrebačkoj publici predstaviti sa šezdesetak ulja na platnu velikih dimenzija te mnoštvom crteža, akvarela, pastela, fotografija i popratnom dokumentacijom.

“Predstavljamo iznimno značajan i kvalitetan opus koji je bio pomalo zanemaren ili nedovoljno zapažen u povijesti suvremene hrvatske umjetnosti. Pokazujemo autoričine središnje teme, autoportrete, portrete, eksterijere i interijere, mnogobrojne i dojmljive veze koje nastaju među njima te sve one veze koje govore o osobnoj povijesti i društvenoj stvarnosti”, rekla je u srijedu Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a, na konferenciji za novinare.

Pintarić smatra kako su slike Jadranke Fatur iz svijeta koji nas okružuje, poput Lifta ili ZET-ovog autobusa, postale dio našeg zajedničkog imaginarija. “Postavila je ambleme svog vremena i po tome će zauvijek ostati poznata, ali na izložbi ćemo naći i mnogo slika koje nisu toliko bile izlagane, ali svjedoče o kontinuiranoj kvaliteti njezina stvaralaštva”, dodala je.

“Kroz njezine teme  neprestano se isprepliće osobna povijest i društvena stvarnost, po tome je doista jedinstvena autorica. Njezina slikarska vještina je iznimna, ali nije u prvom planu, već uvijek dio pomno razrađenog koncepta koji se na izložbi može pratiti i kroz skice, nacrte, pisana svjedočanstva”, ocijenila je.

Kustosica izložbe Martina Munivrana rekla je kako koncept postava prati kronološki slijed radova, a samim time i mjesto boravišta umjetnice, od Zagreba preko studijskih boravaka u Parizu i američkog razdoblja do Jakovlja.

Kao jedan od ciljeva retrospektive istaknula je upoznavanje hrvatske javnosti “s fenomenalnim opusom vrhunske majstorice crteža, kojemu je dala osobni dodir i senzibilnost”.

Izdvojila je i dio koji Fatur predstavlja kao vrsnu spisateljicu koja je u svojim dnevnicima bilježila svoja razmišljanja o slikarstvu, te kao vrsnu poznavateljicu slikarstva i filozofije koja promišlja svoj rad i svijet oko sebe. Svaku sliku prati i njezin osobni opis rada.

“Izložba i publikacija pružaju cjelokupan uvid u stvaralaštvo iznimne umjetnice koja je svojom osobnošću, izrazito suptilnim promišljanjem i nevjerojatnom upornošću i predanim radom ostvarila neke od najboljih djela hiperrealizma u hrvatskom slikarstvu, naglašavajući važnost njezina umjetnička opusa na domaćoj i svjetskoj sceni, te pozicioniraju njezin rad u pripadajuće teorijske okvire”, ustvrdila je Munivrana.

Uz retrospektivu radovi mladih umjetnika i američkih fotorealista

Izložba je podijeljenja u tri cjeline – prva donosi retrospektivni pregled autoričina opusa i rada, a u drugoj su izloženi radovi dvanaestoro mlađih domaćih umjetnika koji njeguju hiperrealistični pristup u svom radu.

To su Mario Brakuza, Sebastijan Dračić, Martina Grlić, Janko Ivčić, Ivona Jurić, Lonac, Goran Novaković, Pavle Pavlović, Patricija Purgar, Stjepan Šandrk, Zlatan Vehabović i Ivana Vulić, a u okviru izložbe predstavit će se i novi rad street art umjetnika Lonca, koji će naslikati mural na zidu muzejskog kafića.

Za taj dio izložbe, “Potraga za novom stvarnošću”, bila je zadužena kustosica Ana Škegro. “Njihovu selekciju smo radili  na prijedlog same umjetnice, s obzirom da im je ona predavala na Akademiji likovnih umjetnosti, gdje se mogla rano upoznati s njihovim crtačkim umijećem, a i kasnije je pratila njihov razvoj i daljnje stvaralaštvo”, rekla je.

Treći dio izložbe donosi ulja najvrsnijih američkih fotorealista, posuđenih iz zbirke Ludwig bečkog Muzeja moderne umjetnosti, Roberta Bechtlea, Malcolma Morleya, Roberta Cottinghama, Richarda McLeana i Dona Eddyja.

Osim slikarskog opusa izložba predstavlja i autoričin scenografski opus, kroz djelovanje u kazališnoj družini Cocco-lemocco, te kazališnim skupinama Kugla i Usamljena srca.

Predstavljena je i njezina slika “Proglašenje Ustava 22. prosinca 1990.”, koja je nastala po narudžbi i izazvala brojne polemike u javnosti kada se pojavila krajem devedesetih.

Umjetnost koja želi protresti ljude iz uljuljane svakodnevice

Po riječima same umjetnice, želja joj je ljudima koji će gledati njezine slike pokazati stvarnost, protresti ih iz uljuljane svakodnevice neopažanja svijeta u kojem se kreću i borave, prenijeti im svoj doživljaj svijeta, zaprepastiti ih prepoznatljivošću isječka stvarnosti i “probuditi interes za stvarni antropocentrični svijet zbiljskih odnosa”.

Jadranka Fatur (Zagreb, 1949), završila je Školu primijenjenih umjetnosti 1969. godine, a od 1969. do 1974. studirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Miljenka Stančića. Od 1973. do 1977. bila je suradnica majstorske radionice Krste Hegedušića, poslije Ljube Ivančića.

Krajem sedamdesetih je bila stipendistica francuske vlade na sveučilištu École nationale supérieure des Beaux-Arts u Parizu, a od 1978. radi u atelijeru u dvorcu Jakovlje u Hrvatskom zagorju, zajedno sa suprugom Ratkom Petrićem, kiparom. Mirovinu je dočekala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je radila od 2004. godine.

Od prvog izlaganja svog rada 1972.  u svojoj je biografiji zabilježila više od 200 skupnih i 24 samostalne izložbe u zemlji i inozemstvu. Boravila je na studijskim putovanjima u Italiji, Francuskoj, SAD-u, Meksiku, Grčkoj, Nizozemskoj, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj i Argentini.

Radovi joj se nalaze u muzejima i galerijama te u privatnim zbirkama diljem svijeta. Višestruko je nagrađivana slikarica, a objavila je i pet prozno-esejističkih knjiga nadahnutih mjestašcem Rudine na Hvaru, odakle joj potječe majka.

Njezina retrospektiva postavljena je u Prostoru za povremene izložbe MSU-a i bit će otvorena do 9. prosinca.

Prati je opsežni monografski katalog koji predstavlja sve aspekte njezinog rada sa stručnim tekstovima, čije tekstove potpisuju Sonja Briski Uzelac, Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Tonko Maroević, Martina Munivrana, Susanne Neuburger, Krešimir Purgar, Žarko Paić i Leila Topić.