Suzana Rešetar, predsjednica udruge Sjena, u Točki na tjedan N1 Televizije komentirala je nacrt prijedloga Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji se nalazi u e-savjetovanju, ali i generalno status roditelja-njegovatelj u Hrvatskoj.

“Svi smo bili iznenađeni jer smo slali brojne upite kad će zakon, i kako je rekla Sabina Glasovac, sve je upućivalo da on ne može izaći do kraja godine, da će se sve prolongirati za 2023”, rekla je Suzana Rešetar i dodala:

“Nakon istupa Sabine Glasovac udruga Sjena dobila je poziv za sastanak s državnom tajnicom gđom Josić i nastala je potraga za nama kako bi se po njenim riječima na ljudski način iskomuniciralo kako će taj dan zakon biti u e-savjetovanju. Roditelji na dopustu su dobili to povećanje, Plenković se nije htio dovesti u situaciju da mu kažemo da je lagao pa je naknada za roditelje, koji koriste dopust do djetetove 8. godine, povećana sa 2.328 na 4.157, ali sve ostalo je netaknuto.”

Pojašnjava što donosi novi prijedlog zakona:

“Dobili smo vrstu satisfakcije što se zakon izvukao našim angažmanom i što se protresao. Osim povećanja iznosa naknade roditeljima na 125 posto proračunske osnovice, napravio se velik propust. Diskriminacija unutar skupine korisnika koji koriste rad s polovicom radnog vremena. Tu se napravio golemi propust. Djeci ne prestaje život s osam godina. Ljudi koji rade na minimalcu skraćeno radno vrijeme ostali su uskraćeni. Ukazivali smo na to da moramo misliti što će biti nakon osme godine djetetova života. Većina radi na minimalcu i dio koji treba isplatiti država ostaje na 2.328 kuna. Povećan je iznos za one koji koriste skraćeno radno vrijeme za plaćenu brigu do treće godine. Trebalo se dići svima.”

Istaknula je da neće odustati od zahtjeva koji nisu ušli u zakon.

Na pitanje što bi bilo nužno uklopiti, rekla je:

“Stalno pričamo o naknadama, a tome se nitko normalan ne veseli. Ljudi su kažnjeni jer su postali roditelji djece s teškoćama u razvoju i baca ih se na naknade, statuse, ali zakon mora biti motivirajući da se roditelji odlučuju raditi pa i četiri sata, što sad nije slučaj. Bojimo se da ćemo imati socijalne slučajeve, zaboravljena je skupina koja ima djecu s teškoćama, a živi na minimalcu.”

“Uzima se ekstraprofit poslodavcima i daje se najranjivijoj skupini, nadam se da spadamo tu – djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Prije nekoliko godina uzimalo se iz Fonda za zapošljavanje, otelo se pola milijarde kuna osobama s invaliditetom i dalo se poslodavcima za covid krizu. To je prelijevanje iz šupljeg u prazno”, dodaje Rešetar.

Komentirajući Zakon o inkluzivnom dodatku i vjeruje li da će početkom iduće godine biti donesen, Rešetar je istaknula:

“Meni je pitanje o Zakonu o inkluzivnom dodatku najlakše jer nitko od nas ne zna što je to. Vjerujemo da što je taj zakon zna samo gđa Zvjezdana Bogdanović koja ga piše, ako se ne varam, od 2008. godine. Već 14 godina slušamo o tome i Zakonu o osobnim asistentima, i ne, ne vjerujemo da će se to dogoditi. U lipnju su najavljivali te zakone. Zakoni su navodno napisani i zapeli su u Ministarstvu financija kod g. Primorca. Opet je pitanje novac. To nije priča od jučer, mi to slušamo gotovo tri desetljeća. Za ovu skupinu nikad nema novaca.”