Srbijanski šef diplomacije Selaković ocijenio je da njegov hrvatski kolega, stajalištem da Srbija neminovno treba priznati neovisnost Kosova, izlazi izvan službenih pozicija EU-a, a istodobno je poručio da Srbija očekuje od Hrvatske da, poput mnogih država koje su to učinile, povuče priznanje Kosova.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je za Albanian post da će naredni mjeseci biti odlučujući za postizanje dogovora u dijalogu Kosova i Srbije, ocijenivši kao neminovnost da Srbija prizna Kosova, objavio je u ponedjeljak portal KoSSev, pozivajući se na albanske medije.

“Očekujemo da će dijalog rezultirati pravno obvezujućim sveobuhvatnim sporazumom koji bi normalizirao odnose između Kosova i Srbije. Podržavamo rješenja koja bi pridonijela sveukupnoj stabilnosti i prosperitetu u regiji i koja bi dovela do međusobnog priznavanja. Naš stav je da dijalog Kosova i Srbije nema veze sa statusom Kosova, već s normalizacijom odnosa dviju zemalja”, rekao je hrvatski šef diplomacije za Albanian post.

Selaković je, reagirajući na tu izjavu, u pisanom priopćenju kasnije u ponedjeljak istaknuo da je Grlić Radman “izišao iz okvira službene politike EU-a, koja je po tom pitanju na statusno neutralnim pozicijama”.

Srbijanski šef diplomacije naglasio je da se stajališta i argumenti Srbije temelje na međunarodnom pravu, te da Srbija “unatoč željama ministra Grlića Radmana, neće priznati jednostrano proglašenu neovisnost svoje južne pokrajine”.

“Za to (Srbija) ima čitav niz valjanih razloga, a njezini su argumenti čvrsto zasnovani na međunarodnom pravu, na pravno važećoj Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, te na temeljnim principima na kojima počivaju suvremeni međunarodni odnosi”, naglasio je Selaković.

Pozicija hrvatske diplomacije po tom pitanju je, kako je ocijenio Selaković, “najblaže rečeno, proturječna, jer Hrvatska danas brani teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine pozivajući se upravo na princip suverenosti i nepovredivosti teritorijalnog integriteta država, a istovremeno Srbiji uskraćuje ista prava”.

To, kako je naglasio, “nije ni principijelno ni dobrosusjedski”.

Principi međunarodnog prava, po njegovoj ocjeni, “moraju biti univerzalni da bi uopće bili principi, a svako odstupanje od pravila i prihvaćanje presedana zapravo obesmišljava međunarodno pravo i ruši njegove temelje”.

Selaković drži da su mnoge zemlje “upravo u sadašnjoj geopolitičkoj situaciji”, postale “bolno svjesne da se povrede međunarodnog prava i principa vraćaju kao bumerang”, te da se zato brojne države odlučuju da “olako dato priznanje samoproglašenom Kosovu povuku”.

“Očekujemo da će tim putem poći i Republika Hrvatska, ne samo zbog posvećenosti međunarodnim pravu, već i zbog toga što, nadamo se, sagledava važnost izgradnje stabilnih dobrosusjedskih odnosa s Republikom Srbijom, poručio je Selaković.

Hrvatski ministar je u intervjuu za Albanian post, naglasivši kao neminovnost da Srbija prizna Kosovo, poručio i da se moraju provesti svi sporazumi postignuti u Bruxellesu, uključujući i Zajednicu srpskih općina, u skladu s Ustavom Kosova, te da ta asocijacija “ne smije imati ovlasti koje ugrožavaju suverenitet i funkcionalnost Kosova”.

Grlić Radman je rekao i da regionalna inicijativa Otvoreni Balkan, koju su pokrenule Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, nije potrebna jer duplira neke mehanizme koje je već predviđao Berlinski proces.

“Jačanje opće stabilnosti na zapadnom Balkanu je strateški interes Hrvatske”, poručio je Grlić Radman.