Reprezentativni sindikati tražili da se, po Zakonu o radu, valorizira njihovo djelovanje kroz nešto veća materijalna prava njihovih članova, rekao je ministar rada Marin Piletić u vezi s razlikovanjem članova i nečlanova tih sindikata pri ostvarivanju materijalnih prava.

Reprezentativni sindikati željeli su da se njihovi višegodišnji napori u unaprijeđenju materijalnih prava svih zaposlenih u državnoj i javnoj službi valorizira na taj način, a ne kroz plaću, objasnio je Piletić u petak u izjavi za novinare nakon potpisivanja dodatka temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike javnih služba te kolektivnom ugovoru za zaposlenike državnih služba.

To povoljnije pravo, prema Zakonu o radu, može biti do dvostrukog iznosa njihove godišnje članarine kroz isplatu regresa, uskrsnice ili božićnice.

To je zakonski limitirano s obzirom na doprinos članova sindikata koji su godinama plaćali članarinu, a borili su se zapravo za prava svih zaposlenih radnika, neovisno o tome jesu li članovi sindikata reprezentativnih, nereprezentativnih ili uopće nisu članovi sindikata, a koriste sve benefite za koje su se reprezentativni sindikati izborili, rekao je Piletić.

Na pitanje o podnesenim ustavnim tužbama vezanim uz diskriminaciju članova i nečlanova reprezentativnih sindikata, rekao je da će pričekati pravorijek Ustavnog suda, no, dodao je, do tada je na snazi Zakon o radu. Bude li Ustavni sud tu odredbu proglasio neustavnom, ona više neće vrijediti, rekao je Piletić.

Koordinatorica pregovora sindikata javnih služba i predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem istaknula je kako, kad se govori o potencijalnoj diskriminaciji kroz materijalna prava a ne plaću, treba reći da članovi sindikata smatraju da samo oni svojim doprinosom financiraju funkcioniranje sindikata i vođenje pregovora za dobrobit svih te su tražili da se to i vrednuje.

Kad pregovaramo o osnovici plaće, benefite imaju svi zaposlenici u javnom sektoru, ali negdje se mora učiniti razlika, ocijenila je Šprem.

Vezano uz ocjenu ustavnosti takve odluke, rekla je da Ustav vrijedi za sve te da u kazalište imamo pravo ići svi, no ulaze oni koji imaju ulaznicu. Tako razlika između člana i nečlana mora biti napravljena, i to je jedino pravedno za članove sindikata, ustvrdila je i dodala kako vjeruje da ono što nije diskriminacija u Sloveniji i Njemačkoj ne može biti ni u Hrvatskoj.

Na pitanje hoće li reprezentativni sindikati na neki način kupovati članstvo, Šprem je odgovorila da se negdje morala povući granica te da treba mijenjati Zakon o reprezentativnosti.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić rekao je u ime zaposlenih u državnim službama kako je bilo dosta “muktašenja” i 30-godišnje diskriminacije članova reprezentativnih sindikata koji su dobro i debelo plaćali postignuća.