Seksizam u novinarstvu prisutan je i na terenu i u redakciji, piše organizacija Reporteri bez granica (RSF) u ponedjeljak u izvješću kojim upozorava na raširenost te pojave i višestrukim posljedicama za žene u medijima i za medijske slobode.

Izvješće objavljeno na Međunarodni dan žena sastavljeno je na temelju anketa koje je RSF proveo uviše do 112 zemalja.

RSF je anketirao novinare i izvjestitelje prikupivši podatke o diskriminaciji, uvredama, spolnom uznemiravanu, neželjenim dodirima, verbalnoj i tjelesnoj agresiji spolnog karaktera, prijetnjama silovanjem te silovanju.

“Biti novinarka znači dvostruku opasnost. Osim opasnostima svojstvenima toj profesiji, žena je izložena i spolnom i seksističkom nasilju”, piše RSF.

Nasilje se čini pomalo posvuda, počevši od interneta i društvenih mreža, što je navelo 73 posto ispitanih.

Žene su žrtve kibernetičkog zlostavljanja, primjerice uvodničarka, indijska novinarka Rana Ayyub koja svakodnevno prima prijetnje silovanjem i smrću.

Izložene su i nasilju na terenu (36 posto) te na radnom mjestu u redakciji (58 posto).

RSF podsjeća na brojna otkrića koja su potresla redakcije u velikim zemljama od početka pokreta #MeToo.

Nevladina organizacija izdvaja primjer danske voditeljice Sofie Linde, koja je iznenadila javnost na televizijskoj gala-večeri kada je ispričala kako joj je visoki dužnosnik javne televizije predložio da će pospješiti njezinu karijeru u zamjenu za oralni seks. Na tu objavu 1600 žena u danskim medijima potpisalo je podršku Linde i otkrilo da su i same bile izložene seksizmu.

U izvješću se ističu teške posljedice takvih nasilja kako za medijske djelatnice tako i za pravo na informaciju.

Spolno i seksističko nasilje može potaknuti novinarke da napuste društvene mreže, što je učinilo njih 43 posto,  zatim na autocenzuru, njih 48 posto, na promjenu područja koje prate, njih 21 posto te na odlazak iz novinarstva.

RSF donosi niz preporuka za borbu protiv nasilja nad medijskim djelatnicima, među kojima su senzibilizacija, obuka, praktični savjeti.