“Enfant terrible” suvremene umjetnosti, Ai Weiwei nastavlja provocirati, ovaj put u kolijevci talijanske renesanse, u kojoj će predstaviti svoju najveću izložbu instalacija dosad, nadahnutu europskom izbjegličkom krizom, a reakcije su podijeljene.

Šezdeset instalacija Ai Weiweija (59) bit će izloženo od 23. studenoga do 22. siječnja u firentinskoj palači Strozzi, no čini se da je ‘spajanje’ Firence i kineskoga disidenta prilično zamršeno, s obzirom na to da umjetnikov ikonoklastičan stil šokira lokalno stanovništvo i ponovno otvara staru raspravu o granicama dobrog ukusa i umjetničke ekspresije.

Posebnu je buru među Firentincima podigla instalacija “Reframe” (“Rekadrirati”) koju čine 22 narančasta gumena čamca obješena o fasadu palače Strozzi iz 15. stoljeća u čijoj je unutrašnjosti izložen Aijev umjetnički opus. Predstavlja svojevrstan nastavak umjetnikove instalacije iz siječnja kada je kolonade zgrade berlinskoga Konzerthausa prekrio s 14.000 narančastih prsluka koji su pripadali izbjeglicama i migrantima na putu prema Europi. Izložba nazvana “Ai Weiwei. Libero” (“Ai Weiwei. Slobodan”) predstavljena je kao njegova najveća retrospektivna izložba dosad.

Narančasti gumenjaci kritika Zapadu

“Ovo je djelo koje nas prisiljava da zastanemo i razmislimo. Ovaj put Weiweijeva kritika nije usmjerena prema Kini, nego prema Zapadu. Podsjeća na tregediju onih koji su krenuli na neizvjesno i gotovo beznadno putovanje prema obalama Europe”, objasnili su organizatori izložbe.

Otkad je Aijev najupečatljiviji izložak – 60 narančastih gumenjaka, prošli tjedan prekrio fasadu palače Strozzi, mjesnim vlastima stižu tisuće prosvjednih e-mailova, pisama, telefonskih poziva….

“Ovo je jednostavno odurno”, napisao je na Facebook stranici firentinskoga gradonačelnika Darija Nardelle stanovnik toga grada Roberto Batistoni. “Ovako uništiti fasadu jedne od najljepših palača svijeta… postaviti na nju ovakvo smeće…, trošeći pritom novce poreznih obveznika… to je sramotno”, samo je jedan od komentara.

Na konferenciji za novinare održanoj prije otvaranja izložbe, Ai kaže da nije očekivao ovolik animozitet, no smatra da je kritika “pozitivna” jer je svrha “umjetnosti, osobito suvremene – podizanje svijesti o nečemu i poticanje intelektualnih rasprava”.

Izbjeglice su “junaci našeg doba”

“Izabrao sam Firencu za ovu izložbu i zato što je Italija zemlja koja na najbolji način prima izbeglice, ona ih nikad ne odbija kao što to čine druge države”, rekao je umjetnik.

Ai Weiwei je već duže vrijeme oštar kritičar Europske reakcije na izbjegličku krizu. Prošle je godine otvorio studio na Lezbosu, a istovremeno radi na više projekata, nastojeći ukazati na poteškoće s kojima se susreću ljudi na opasnom putu prema Europi i u bijegu pred ratnim strahotama.

Kazao je da osjeća veliku povezanost  s izbjeglicama i migrantima zbog njihovih pokušaja da se domognu normalnog, boljeg života, riskirajući pritom živote. Zbog toga ih, kazao je na konferenciji za novinare, smatra “junacima našeg doba.”

Aijeva talijanska izložba pokriva cijelu njegovu karijeru, uključujući njegove njujorške početke osamdesetih godina prošlog stoljeća, povratak u Kinu devedesetih i političku opresiju koja ga je 2011. ‘odvela’ u zatvor te prošlogodišnju selidbu u Njemačku.

Posebno za ovu izložbu Ai Weiwei je napravio seriju portreta od Lego kockica, tehnike koju rado koristi, predstavljajući poznate Toskance, poput Dantea, Savonarole, Galileija te autoportret koji će pokloniti glavnome gradskom muzeju, Galeriji Uffizi. “Te su se povijesne ličnosti u svoje vrijeme suprotstavljale nekomu da bi unaprijedile stvari, ne smijemo to zaboraviti”, rekao je umetnik.

Direktor palače Strozzi Arturo Galansino kazao je da je izložbu sa suradnicima organizirao gotovo godinu dana, a firentinska konzervatorica Cristina Acidini na konferenciji za novinare održanoj s umjetnikom je kazala da je grad “u jednakoj mjeri oduševljen i zabrinut zbog izložbe” radikalnog umjetnika, no da je ona od srca odobrava.

“Ne znam je li ovo umjetnost… no sigurno je u instalacije utkano puno razmišljanja i emocija, kao i želja da se izraze aspekti onoga što proživljavamo, a upravo to očekujemo od umjetnika”, rekla je.