Francusku 24. travnja čeka drugi krug predsjedničkih izbora u kojem će se, kao i prije pet godina, sučeliti aktualni predsjednik Emanuel Macron i predsjednica stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen. U prvom je krugu on dobio 27,84 posto glasova, a ona 23,15 posto. Na prošlim izborima pobijedio ju je premoćno, ostvarivši 66,1 posto glasova, dok će sada situacija, sudeći po anketama, biti neizvjesnija, iako sve ankete predviđaju njegovu pobjedu. Treći je u prvom krugu bio radikalno lijevi kandidat Jean-Luc Mélenchon s 21,95 posto glasova, a četvrti radikalno desni novinar i publicist Eric Zemmour. Francuska je jedan od najboljih primjera potpunog rasapa dvostranačja: Valérie Pécresse, kandidatkinja Republikanske stranke, koja je do 2015.bila poznata pod imenom Savez za narodni pokret, završila je peta te je osvojila 4,78% glasova dok je kandidatkinja Socijalističke stranke Anne Hidalgo, gradonačelnica Pariza, bila tek deseta sa samo 1,75 % osvojenih glasova.

A odlična sugovornica za temu rasapa dvostranačja u Francuskoj, kao i općenito predsjedničkih izbora i analize političke, društvene i kulturne situacije u Francuskoj je Renée Fregosi, filozofkinja i politologinja, publicistkinja, umirovljena sveučilišna profesorica, nekadašnja članica Socijalističke stranke koja nikada nije bila na poziciji moći, ali je vidjela iznutra kojim se smjerom kreće ta velika stranka, a time i francuska politika i društvo u svojoj ukupnosti. Prošle godine je objavljena njezina knjiga “Kako nisam napravila karijeru u Socijalističkoj stranci. Spriječena demokracija.” S margine je imala možda i čišći pogled, a to joj je omogućilo da se ne kompromitira, ne zagazi u oportunizam i sačuva svoje intelektualne pozicije. Za hrvatske prilike je važno da je ona bila jedna od malobrojnih članova Socijalističke stranke koja se usprotivila struji koju je predvodio Srbiji sklon bivši francuski predsjednik Mitterrand te je zauzela jasan stav protiv Miloševića. Zbog toga ne čudi da ju je zanimalo, prije nego što smo krenuli s pitanjima o izborima, kako mi u Hrvatskoj vidimo rat u Ukrajini.

Renée Fregosi rođena je 1955. u gradu Ajaccio na Korzici. Postala je politički aktivna sa 16 godina u Pokretu za oslobođenje žena i Revolucionarnoj anarhističkoj organizaciji koju je brzo napustila. Postala je članicom Socijalističke stranke 1976. te je bila dio stalne garniture te stranke između 1980.i 1997. Objavila je devet knjiga, a zadnji naslovi, osim spomenute knjige “Kako nisam napravila karijeru u Socijalističkoj stranci“, obrađuju teme sekularizma i autoritarizma.

NACIONAL: Rekli ste mi, kada ste prihvatili ovaj razgovor, da situacija u Francuskoj, danas neposredno prije drugog kruga predsjedničkih izbora, nije vesela. Zašto?

Osobno ne podupirem niti jednog od prva tri pozicionirana političara u prvom krugu. Njih troje zapravo predstavljaju tri forme autoritarizma. Macron je derivat autoritarnog jer je tehnokrat. Naime, iako smo i dalje u demokraciji, njezina kvaliteta pada zbog tehnokratskog načina vladanja. Tehnokracija je smrt politike. Kažu vam da postoji samo jedno rješenje problema koje oni znaju jer su stručnjaci, to je forma totalitarizma jer je to nametanje autoriteta. Treba reći i da Macron nije sekularist. Jučer je imao predizborni skup u Strasbourgu i rekao je da je za ugovore s Vatikanom koji iz povijesnih razloga i dalje postoje u pokrajini Alsace-Moselle. Dakle, ne samo da je tehnokrat nego želi da se religija miješa u politiku, nije za to da i za tu pokrajinu počne važiti francuski Zakon o sekularnosti. Drugopozicionirana u prvom krugu je Marine Le Pen. Ljudi kažu da je ekstremno desna, da je stvarno tako ostvarila bi rezultat od 7 posto kao Zemmour. On je za mene ekstremna desnica, a ona je populist. Bio bi kaos da pobijedi, ima socijalno osjetljive prijedloge, ali nema adekvatne ljude oko nje za sastaviti vladu, da ne govorimo o vanjskoj politici, ona je za Putina i protiv Europske unije. To je i diplomatski problem, druge vlade bi teško surađivale s njom. Ona je za mirovinu sa 60 godina, to je populizam, program joj općenito nije baziran na čvrstim temeljima. Mélenchon je pak ljevičarski islamist i neoboljševik.

NACIONAL: Hoće li eventualni poraz biti kraj karijere Marine Le Pen?

Da, vjerojatno. Problem je što nema više klasične desnice, Sarkozy je podržao Macrona.

NACIONAL: Opišite mi na primjeru Zemmoura što je za vas ekstremno desna misao.

On se referira eksplicitno na Charlesa Maurrasa koji je u 20. stoljeću bio na čelu Francuske akcije, pokreta koji je bio monarhistički, antiparlamentarni i kontrarevolucionarni, a utjecao je na razne radikalno desne ideologe. Zemmour rehabilitira maršala Pétaina, kaže da je on spasio Židove, što nije istina, upravo obrnuto, ispravio je antisemitske zakone da ih učini tvrđima. Imamo tekstove ispisane njegovom rukom koji svjedoče o tome kako je mijenjao te zakone. Zemmour je protiv Francuske revolucije. Također je ekonomski desno glede, primjerice, fiskalnih politika. On je zapravo na pozicijama oca Marine Le Pen. Birače je privukao s odnosom prema islamizmu.

NACIONAL: A koja je razlika između vaših stavova o islamu i njegovih, ili onih Marine Le Pen?

Nikada ne bih glasala ni za Zemmoura ni za Marine Le Pen, ali kada je riječ o problemu migracija i islamizma, slažem se sa Zemmourom. Ljevica je izgubila jer nije željela govoriti o tome, bila je u negiranju, govorili su da je svaka kritika islama rasizam. Ako kažem da je islamizam totalitarizam, to je zato što islamistička doktrina ima za cilj s jedne strane reislamizaciju muslimanskih zemalja, a s druge osvajanje teritorija koji trenutno nisu islamski. Islamizam je totalitarizam i jer ima taj totalni, globalni aspekt. Islamističku ideologiju dijele mnogi, teroristi ali i organizacija Muslimanska braća, što je opasnije. Islamisti se infiltriraju posvuda u naše društvo. Imamo danas u Udruzi za planiranje obitelji islamiste, oni su po novome za to da se žene pokrivaju, možete li to zamisliti? Ušli su i u Sindikat studenata, predsjednica, tobože ljevičarka također je pokrivena. Infiltriraju se i malo po malo šire svoje ideje, a mi se polako navikavamo na elemente religije u svemu. Zemmour govori o velikom premještanju populacija, toga danas nema, ali istina je da je u ideji islamističkog totalitarizma preuzeti svjetsku prevlast premještanjem populacija. Nisu svi migranti islamisti, nemaju takve ciljeve kada dolaze ovdje, ali islamisti koriste muslimanske populacije po Europi i svijetu kako bi imali prevlast nad njima, kako bi ih prisilili da budu rigorozni u religiji, da se razlikuju od tamošnjeg stanovništva, žive odvojeno i imaju druge običaje. Malo po malo, u određenim dijelovima Francuske došlo je do zamjene populacija, u jednom pariškom kvartu nema Židova, ima puno takvih mjesta. Mélenchon kao ljevičarski islamist smatra muslimane novim proletarijatom. Tako je on zapravo korisni idiot islamista.

NACIONAL: I tehnokrati su onda korisni idioti islamista, sa svojom političkom korektnošću.

Da, oni također.

NACIONAL: Po meni zato ljude privlače političari poput Marine Le Pen, Zemmoura ili Mélenchona, žele čuti jaku ideju pa makar i s radikalnim predznakom, dosta im je tog od sadržaja ispražnjenog tehnokratskog govora. Debata prije šest mjeseci između Zemmoura i Mélenchona je bila vrlo zanimljiva, pravi rat ideja, mogla se čuti čista lijeva i desna misao, što se više ne može čuti kada debatiraju politički predstavnici velikih stranaka dvostranačja.

Baš tako, apsolutno.

NACIONAL: Ima li nečeg što kažu Marine Le Pen i Zemmour o islamu i islamizmu, a da se ne slažete?

Ne, slažem se s njima kada je riječ o islamizmu, čak moram reći da je Marine Le Pen ublažila retoriku i da kaže da radi razliku između islama i islamizma, ima pravo raditi razliku, ali problem s islamom je da nikada nije prošao kroz reformu. Ja sam pripadnica treće generacije ateista u mojoj obitelji, a s druge sam strane učila i teologiju preko filozofije, mogu biti objektivna. U katoličanstvu ima svega, pa i mračnih dijelova, ali teološki gledano sumnja je u srži kršćanske vjere, suprotno islamu gdje nikakva sumnja tamo nije dopuštena. I u srži židovstva je ta pluralnost analiza, tumačenje teksta.

NACIONAL: Zadnji put kada smo razgovarale bili su atentati u Nici, što je Francuska učinila od tada po pitanju terorizma?

Moram reći da postoji pojačana svijest o tome sada i da službe dobro rade. Sada je mirno, da pokucam o drvo, nema velikih atentata. Među muslimanima ima islamista, kao i onih koji sami počine nekakve izolirane incidente, individualne izgrede je teško spriječiti, treba zaustaviti masovnu imigraciju, izbaciti njihove radikalne vjerske vođe i druge razne ideologe te imati čvršću politiku kada je riječ o praksama koje nisu u skladu s republikanskim vrijednostima, tako bismo smanjili opasnost od tih individualnih terorističkih napada.

NACIONAL: Kako ocjenjujete Macronov mandat, koji su pozitivni i negativni aspekti njegovih politika?

Njegov ministar obrazovanja, Jean Michel Blanquer, napravio je dobre stvari u osnovnoj i srednjoj školi. Fakulteti su katastrofa, ali to ne ovisi o Macronu, to ima korijene od prije. Srećom godinu i pol sam u mirovini. Fakulteti su sve više i više pod terorom političke korektnosti, zatim to famozno ‘’inkluzivno pisanje’’, stavljanje ženskog roda posvuda. Ja sam bila u Pokretu za oslobođenje žena, i dalje sam feministica, ali ne na njihov način, ne taj neofeminizam viktimizacijski, to je nepodnošljivo.

NACIONAL: A Macronova vanjska politika?

Dao je dobru sliku Francuske u inozemstvu, to je već nešto, ali to je površno. Njegov problem je po meni što nema snažnih uvjerenja o važnim stvarima koje se tiču Europske unije i toga kako od nje učiniti moćnu silu koja jača, a ne slabi. Što se tiče Ukrajine, on je takav megaloman da možda stvarno vjeruje da može zaustaviti Putina, smiriti ga, ali mislim da si daje si važnost koju nema. Macronov mandat nije skroz negativan, na kratke staze, ali dugoročno gledano je. I dalje smo u potpunoj prevlasti slobodnog tržišta. Europa bi trebala štititi vanjske granice, nema prave politike koja bi zaustavila slobodnu razmjenu dobara između Europe i ostatka svijeta.

NACIONAL: Jeste li vi za neku vrstu ekonomskog protekcionizma na razini EU-a?

Da, zato što imamo svoje kriterije za proizvode koje drugi nemaju i još imaju jeftinije proizvode pa nam ruše cijene.

NACIONAL: Možete li precizirati na što mislite kada kažete da je Macron tehnokrat?

Evo jedan emblematski primjer. Covid-krizom upravljao je kabinet Mckinsey, zamislite, pitali smo konzultantski ured da organizira javnu zdravstvenu politiku u Francuskoj. Oni su osmislili tu politiku, sada to svi znaju, to je bio skandal. Nije da tog i takvog tehnokratstva nije bilo prije, ali Macron je to dodatno naglasio. Sve u svemu, u situaciji smo u kojoj ne možemo biti zadovoljni, moramo birati između dva zla. Glasat ću za njega iako bih instinktivno predala prazan listić. Macron će nastaviti sa slabljenjem srednje klase, što čini preko fiskalnih politika. Macron je općenito predstavnik elite koja je odsječena od one stvarnosti koju živi najveći broj ljudi u Francuskoj i teškoća koje većina Francuza ima, bilo da je riječ o slabijoj kupovnoj moći, bilo da je riječ o direktnoj konfrontaciji s islamizmom.

NACIONAL: Koji su uzroci urušavanja dvostranačja u Francuskoj?

Uzroci su u slučaju Socijalističke stranke to što nismo bili socijaldemokrati i što se nismo usudili govoriti o islamizmu. Klasična ljevica je dakle ubila samu sebe, a klasična desnica je pala jer ju je Macronov pokret ‘’usisao’’ u sebe. Na određeni način ni desnica nije govorila o islamizmu, nisu vidjeli stvari kakve jesu i rekli da postoji pravi problem s migracijom i da ona stvara kulturne i socijalno-ekonomske probleme. I na desnici ima klijentelističkih saveza s islamizmom, svi su imali kompromis s islamizmom. Macron je veliki buržuj, briga ga za islamizam, ne živi s tim, ne smeta ga to.

NACIONAL: Koji su negativni aspekti multikulturalizma i migrantske politike u Francuskoj?

Veliki broj migranata stvara problem s asimilacijom. Ideološki smo odustali od asimilacije, od traženja onih koji ulaze da preuzmu našu kulturu i način života. Asimilacija je kao pojam danas postala psovka, rasizam. Ako tu dolaze cijele obitelji i ako oni koji se rađaju u Francuskoj postaju automatski Francuzi moraju govoriti francuski, voljeti francusku kulturu, biti Francuzi u nekom smislu. To ne znači da će zaboraviti svoje korijene. Ja sam s Korzike pa sam apsolutna Francuskinja, govorim francuski, moja kultura je francuska, ali znam da mi je obitelj rođena na Korzici, da imamo specifičnosti u našoj kulturi. Ne tražimo da ljudi zaborave odakle su došli, ali možemo biti Francuzi i sačuvati svoje korijene. Sve više djece migranata ne smatra se Francuzima, kažu: ‘’Francuzi i mi’’. Ima muslimana koji ne govore dobro francuski, ali ni arapski jer žive u Francuskoj. Kada se vraćaju u svoje zemlje ni tamo se ne osjećaju dobro, oni su između dvaju svjetova. U školama se ne prisiljava migrante da se asimiliraju u smislu da nauče jezik i kulturu na adekvatnoj razini, nego se smanjuje nivo obrazovanja, sve se manje traži pa sve veći broj ljudi može ispuniti te niske kriterije. Obitelji koje su jako obrazovane daju svojoj djeci obrazovanje izvan škole i imamo veliki raskorak između mase slabije kulture i elite koja nastavlja biti obrazovana.

NACIONAL: Francuska ima jaku nuklearnu energiju, imate li rješenja koja ne uključuju ruski plin, možete li biti energetski neovisni?

Nismo autonomni potpuno, imamo i dalje taj problem s plinom, ali puno manje nego Njemačka. Problem je to što treba imati zajedničku europsku politiku, a Nijemci su u rukama Rusa. Francuska sama ne može puno. Cijene već sada rastu. Ako se riješimo ruskog plina, morat ćemo ovisiti previše o SAD-u, a ni to nije dobro. Većina Francuza je za nuklearke, ali problem je što imamo puno reaktora koji su zaustavljeni. Nismo razvijali generatore koji obrađuju nuklearni otpad, otpad je veliki problem. Nuklearke nisu zatvorene, osim jedne, ali u nuklearkama ima reaktora koji su u mirovanju i koje bi trebalo ponovno pokrenuti.