Dok traje konferencija COP28 u Dubaiju, na kojoj se veliki vođa Vlade i HDZ-ta Andrej Plenković hvalio kako Hrvatska radi na zelenoj tranziciji i zaštiti okoliša, Zagrepčani se guše u smeću, a brdo na Jakuševcu pretvara se u ekološku bombu.

Prošloga tjedna dogodio se drugi odron na Jakuševcu u mjesec dana i tom prilikom teže su ozlijeđena trojica radnika Čistoće, od kojih je jednom amputirana lijeva ruka. Nesnosan smrad širio se danima iako je Zavod za javno zdravstvo ustvrdio da nema opasnosti za zdravlje jer su mjerenja pokazala da je zagađenje unutar dopuštenih vrijednosti.

Sve to dovelo je do pobune stanovnika Jakuševca, ali i radnika Čistoće kojima Holding ne može garantirati sigurnost na radnom mjestu. Ravnatelj Čistoće Davor Vić ponudio je ostavku, no Tomašević je nije prihvatio dok se istragom ne utvrdi odgovornost. U međuvremenu odvoz smeća iz grada ide usporenim tempom pa su ulice u adventsko doba prepune vrećica, a kontejneri se prelijevaju.

Iako je pokojni Milan Bandić punih 20 godina obećavao zatvoriti to najveće odlagalište, čak je i najavio da će se samozapaliti još 2002. ako u roku dvije godine to ne učini, kao što je poznato, spalio se nije, a Jakuševec i dalje raste. Nova gradska vlast na čelu s Tomaševićem, usprkos svim predizbornim obećanjima, u dvije godine nije uspjela ništa napraviti.

Problem je u tome što je upravljanje Jakuševcem Bandić podijelio na nekoliko privatnih tvrtki, a to su: Tigra Bandićeva kuma Milana Penave, CIOS Petra Pripuza, CIAK Ivana Leke, povezanog s CIOS-om, i tvrtka HIS Slavka Hrženjaka.

Tomašević je prošloga tjedna zatražio hitan sastanak s premijerom i Vladom s obzirom na to da je situacija postala krajnje kritična, a taj problem Grad Zagreb ne može riješiti sam. Dotle opozicija na čelu s bivšim Bandićevim pobočnikom Ivicom Lovrićem i HDZ-ovim Mislavom Hermanom likuje i traži ostavku gradske uprave.

O svemu tome tjednik Nacional razgovarao je sa zastupnikom SDP-a u Skupštini Grada Zagreba Renatom Petekom, koji još od vremena pokojnog gradonačelnika Bandića kritički prati situaciju na Jakuševcu i upozorava na opasnost ekološke bombe.

NACIONAL: Prošlotjedni događaj s odronom otpada mogao je imati i smrtne posljedice. Došlo je do teškog ranjavanja jednog radnika i ozljeđivanja još dvojice. Dugo upozoravate na problem Jakuševca, a u svojim prvim komentarima na prošlotjedni odron bili ste prilično oštri. Čija je to odgovornost?

Prije svega, izuzetno mi je žao zbog stradanja radnika. Kod ovog incidenta podijeljena je odgovornost između Grada i države. S jedne strane je Grad Zagreb kao vlasnik odlagališta i u tom smislu odgovoran je upravljati njime sukladno zakonskim propisima. Nositelj dozvole za odlagalište otpada je Zagrebački holding odnosno gradska Čistoća. S druge strane su država i njezine institucije koje u takvim situacijama moraju reagirati i pomoći. Da su državne inspekcije promptno reagirale poslije prvog odrona, možda do drugog ne bi došlo ili bi se uvele dodatne mjere kao sada na odlagalištu pa nitko ne bi stradao. Očekivao sam da će ministar Davor Filipović odmah pružiti ruku suradnje i pomoći Zagrebu. On, pak, po sustavu odgovornosti mora reagirati ako se zbog novonastale situacije otpad neće moći odvoziti na odlagalište Jakuševec, već će se preusmjeriti na druga odlagališta. Prvoga dana kada se taj incident dogodio, kamioni su ostali puni, no u međuvremenu je pronađena nova ploha u okviru odlagališta Jakuševec na koju se može primati i odlagati otpad, a pozicija ne bi trebala biti ugroza za radnike, koji su s pravom bili zabrinuti za svoju sigurnost. Sigurnost radnika i zdravlje građana svima nam moraju biti prioritet!

NACIONAL: Problem je u tome što je Tomašević i kao aktivist, a onda i kao političar gradio svoju kampanju upravo na kritici zbrinjavanja otpada i obećanjima da će zatvoriti Jakuševec u jednom mandatu. No sustigla ga je realnost i shvatio je da to ne može i da se u kratkom roku ne može popraviti ono što se nije radilo 20 godina. Osim toga, četiri privatne tvrtke upravljaju Jakuševcem, a s njima je ugovore potpisao još Milan Bandić.

Kada sam rekao da je Grad odgovoran, mislio sam, dakako, na kontinuitet upravljanja istim. Da ne idemo 60 godina unatrag, kada je odlagalište otvoreno na rubu grada, a danas je to jedno od većih odlagališta u ovom dijelu Europe usred novozagrebačkog naselja. Prvi sam Bandićev ugovor s navedenim privatnim tvrtkama razotkrio još 2018. i ustvrdio kako je Bandić kumovima na natječaju dodijelio posao održavanja i gradnje odlagališta za nekih 250 milijuna kuna na rok od četiri godine. No 2022. godine taj je ugovor istekao pa sam raspravljao s Tomaševićem u Gradskoj skupštini o tome što činiti dalje. No on je, također po provedenom natječaju, potpisao sličan ugovor s istim tvrtkama do 2026. za tadašnjih 222 milijuna kuna – dakle, oko sedam milijuna eura godišnje s PDV-om. Tomašević je prije izbora obećao da će se u upravljanju Gradom, a posebno oko gospodarenja otpadom, manje oslanjati na privatne tvrtke, a više na kapacitete Grada i gradskih poduzeća. I smanjio je Tomašević ukupnu svotu koja se isplaćuje privatnim tvrtkama, no to po meni nije dovoljno. Iskreno, očekivao sam da će se u poslovima na odlagalištu više angažirati gradske tvrtke koje tu mogu, prema djelatnostima, obaviti dio posla, kao što su Zagrebačke ceste, Vodoopskrba i odvodnja, Čistoća i Zrinjevac. No činjenica jest da tko god radio na odlagalištu otpada, aktivnosti mora provoditi prema zakonu i planu održavanja odlagališta otpada. Dakle, u skladu s pravilima struke, propisanim mjera, dokumentima i planovima.

NACIONAL: Očito se ne radi tako. Tko je za to odgovoran? 

Kamioni Čistoće tamo dovoze otpad, reciklati se razvrstavaju na različite plohe, a samo se miješani otpad smije odlagati na „brdo“. Državni inspektorat je utvrdio da se na „brdu“ nalazi i biootpad, što je sada dokazana nepravilnost. Od radnika sam više puta čuo da se ponekad dogodi situacija da je kompostana puna materijala pa se i biootpad odlaže s ostalim miješanim otpadom. Također, događaju se i situacije kada se u kantama s biootpadom ispred zgrada nađe drugi otpad pa radnici Čistoće takav otpad proglase miješanim otpadom jer mi nemamo sortirnicu gdje bi se to moglo razdvojiti. A stručnjaci upozoravaju da je biootpad previše mekan materijal za gradnju odlagališta pa i da zbog toga može doći do urušavanja i odrona.

NACIONAL: Četiri privatne tvrtke, od kojih je većina u nekoj vezi s CIOS-om Petra Pripuza, čine konzorcij koji šuti na sve što se događa. Dakle, bez Pripuza se ne može, čak i kad to želite svim silama – poput Tomaševića.

Jedno je željeti, a drugo znati. Tomašević je izabran za gradonačelnika baš zato što se predstavio kao onaj tko zna kako riješiti poslovanje Grada i Holdinga s Pripuzom, a sada će vrlo teško razočaranim biračima objasniti nastavak suradnje s Pripuzom. Tomašević je pohod na Zagreb najavio podizanjem zastave na jakuševačkom brdu smeća, ali se sada to brdo odlomilo baš pod njegovom upravom. A ulogu u tome možda ima, upravo zbog Tomaševićeva potpisa, i jedna od tvrtki Petra Pripuza.

NACIONAL: Što kažete na tezu da se na Jakuševcu zapravo radilo o eksploziji?

Radilo se o lavini smeća, a nju je nešto pokrenulo. Inspekcije će, vjerujem, obaviti svoj posao te ćemo saznati zašto je došlo do incidenta s odronima te će se moći utvrditi odgovornost. Posebno ako je do stradanja radnika došlo zbog propusta i kršenja zakona. Državni inspektorat, koji je pod šapom HDZ-a, nije se još od prvog odrona udostojio javnosti dati izvid i svoje zaključke. Da su reagirali promptno, odlagalište ili neke plohe mogli su privremeno biti zatvoreni pa možda ni ne bi bilo stradanja.

NACIONAL: Što bi se dogodilo da Državni inspektorat zatvori Jakuševec?

Onda bi ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović morao donijeti uredbu kamo bi se vozio zagrebački otpad, kao što je to ranije činio ministar Čorić. U trenucima takve izvanredne situacije Filipović bi, sukladno zakonu, mogao donijeti odluku kako ne bi došlo do ugroze zdravlja stanovništva i zagađenja okoliša.

‘Ako želimo zatvoriti Jakuševec, taj otpad moramo zbrinuti. Možemo ga voziti vlakovima u Austriju ili Mađarsku pa da ga oni koriste za proizvodnju topline ili električne energije za svoje potrebe’, kaže Renato Petek. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Nakon ovog incidenta smanjen je broj odvoza otpada, grad je prepun smeća, i to u ovo adventsko doba. Što biste vi učinili na mjestu gradonačelnika? 

U takvim izvanrednim situacijama vidi se koliko se kvalitetno radi na održavanju sustava, u ovom slučaju Holdinga. Znam da je u Holdingu nastao problem s održavanjem vozila, a nova i naručena još nisu stigla. Od interventnih mjera moguće je optimizirati plan odvoza otpada i prerasporediti radnike kako bi se usluga građanima uredno ispunjavala, da grad ostane čist. No gradonačelnik mora, u dogovoru s Vladom, razraditi još nekoliko opcija odlaganja otpada ako se dogodi dulje zatvaranje odlagališta zbog ugroze sigurnosti ili zbog sanacije odlagališta.

NACIONAL: Gradonačelnik Tomašević zatražio je pomoć Vlade, premijeru je to odlično došlo da istakne kako je pitanje Jakuševca odgovornost onih koji vode Grad. Ministar Filipović tvrdi da su njegova vrata otvorena, ali da nije vidio nijedan projekt gospodarenja otpadom. Iz Grada tvrde da ih ministar šest mjeseci nije želio primiti, kako to komentirate?

Tomašević je, nažalost, sada u situaciji idealnoj za HDZ, zivka ih, čeka, moli pomoć. Prije dvije godine donijeli smo, na moju inicijativu kroz Kluba SDP-a u Gradskoj skupštini, odluku da revidiramo i donesemo ambiciozniji Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba, no Tomašević to nije iskoristio. A sada Grad mora donijeti novi Plan gospodarenja otpadom u kojem će pisati gdje i kako će se odlagati i zbrinjavati koja vrsta otpada. Grad mora pripremiti studije, ishoditi dozvole, a paralelno riješiti pitanje financiranja gradnje objekata s državom. Taj plan mora uključivati izgradnju sortirnice, kompostane i Centra za miješani i komunalni otpad. Izgradnja istih je preduvjet za zatvaranje Jakuševca. Pune dvije godine Tomašević nije sustavno djelovao i radio u tom smjeru novih rješenja iako je, prema mojim saznanjima, sastanaka u Ministarstvu bilo. U svakom slučaju, svi se u Gradu, ali i na državnoj razini, moramo ponašati odgovorno.

NACIONAL: I premijer s visoka poručuje da je odgovornost na Tomaševiću, ali da će Vlada pomoći jer se brine za svoje građane. Hoće li Plenković pomoći kako bi uoči izbora dokazao da je ekipa iz Možemo! nesposobna? 

Sigurno je da će iskoristiti priliku i pokušati poniziti političke konkurente te zaraditi političke bodove na nesreći koja se dogodila. Čini se da će HDZ sada malo roštiljati gradonačelnika. A kad i ako problem dodatno eskalira, pojavit će se kao spasitelji.

NACIONAL: Resnik je određen kao budući centar gospodarenja otpadom, ali stanovnici se, naravno, bune. Koliki je tu manevarski prostor za Tomaševića? 

Po GUP-u i sadašnjem prostornom planiranju, tamo bi se trebali graditi objekti za gospodarenje otpadom. Osim Resnika postoje i neke druge lokacije, naprimjer, na području nekadašnjeg DIOKI-ja na Žitnjaku. Na papiru je to još uvijek i Brezovica, međutim, ona je otpala zbog organiziranog i uspješnog otpora stanovnika. Što se tiče Resnika, i tamo se ljudi bune kao što bi se bunili svuda. Bio sam već ranije u Resniku i smatram da se tamo ne može smjestiti kompletna infrastruktura za zbrinjavanje otpada. Resnik ne smije postati novi Jakuševec! Međutim, dodatni je problem u toj priči to što je Grad vezan ugovorom sa Zagrebačkom županijom da gradimo zajednički centar, i to prema stavu Vlade odnosno Ministarstva. To znači da kada bi se izgradio centar za gospodarenje otpadom u Zagrebu, tamo bi dolazio i otpad iz gradova i općina Zagrebačke županije, što bi značilo dodatno povećanje količine od 30 posto. To su još dogovorili Milan Bandić, HDZ i župan Stjepan Kožić. A taj sporazum i dalje je na snazi jer Tomašević do sada nije našao dovoljno odlučnosti da to raskine i da kaže – evo, mi imamo novi konkretan plan što s otpadom u Zagrebu, pa da onda da svi vršimo pritisak na Vladu. Jer Vlada ovisi o Gradu Zagrebu ako želi biti uspješna i imati konkretne rezultate s otpadom na razini RH, koje prikazuje u izvješću Europskoj uniji. Stoga očekujem da će Vlada dodatno pomoći Zagrebu.

NACIONAL: Što je s biokompostanom?

Tomašević je odbacio Bandićev plan da se ide u Novsku s biokompostanom, kao što je odbacio plan da se gradi sortirnica ostalog reciklabilnog otpada na Žitnjaku, iako je za to Grad imao spremne sve dozvole i dokumente. Tri godine su pripremani potrebni dokumenti tog projekta, koji su sada propali jer je Tomašević odlučio da za takav projekt neće aplicirati za EU-ova sredstva u prošlom financijskom razdoblju kada se to moglo. Sada Grad mora ponovo izraditi sve dokumente i dozvole, a za to su potrebne godine. Država je propisala izgradnju centara za gospodarenje otpadom i financirala je one u Istri, Rijeci i Dalmaciji. A za Zagreb sada vrijede nova pravila financiranja iz fondova EU-a, jer su nastupila i nova pravila u ovom financijskom razdoblju. No Vlada može pomoći i drugim novcem da se ti centri izgrade. Ako to ne učini, neće samo gradovi županije plaćati penale EU-u, već i država. Prilikom ulaska u EU obvezali smo se da ćemo tijekom sedam godina doći do 50 posto odvajanja otpada. To je bio jedan od ciljeva i još uvijek ga nismo dostigli.

NACIONAL: Iako ste dio vladajuće većine, vrlo često ste kritični prema gradonačelniku Tomaševiću i Možemo! S druge strane, gradska opozicija na čelu s bivšim Bandićevim pobočnikom Ivicom Lovrićem i šefom gradskog HDZ-a Mislavom Hermanom kao da je jedva dočekala ovu nesreću i skuplja političke bodove među stanovnicima Jakuševca. Kako to komentirate? 

Od početka političkog angažmana zauzeo sam stav da su za mene na prvom mjestu Zagrepčani i interes Grada. Dakle, ispred interesa stranke, partnera ili političkih grupacija. I tih se kriterija držim jer za mene ne postoji podjela na naše i vaše. Otuda i moje kritike Tomaševića koje on, nažalost, od početka nije razumio i prihvatio kao dobronamjerne. Sada kada je drastično odstupio od svojih obećanja i razočarao, zaslužio ih je više. Nadam se još uvijek promjeni smjera upravljanja Gradom, prema ranije danim obećanjima. A što se tiče Bandićevih suradnika i partnera iz HDZ-a, nije jasno kako te ljude nije sram. Zar stvarno misle da smo zaboravili što se događalo u periodu dok je Zagrebom upravljao Milan Bandić? HDZ je zadnjih pet godina držao lojtre Milanu Bandiću, a prije toga je svoju ulogu imao i SDP, iz kojeg je Bandić i potekao. HDZ je donedavno imao vlast i u gradu i u državi i nije napravio ništa! Što se tiče Ivice Lovrića, on je bio jedan od bližih suradnika pokojnog gradonačelnika. Neki Bandiću blisku ljudi sada izlaze van i bune se, kao da taj problem ne traje već godinama i kao da oni nisu imali ulogu u njegovu stvaranju i nerješavanju. No čini se da su u pravu politolozi koji tvrde da je političko pamćenje građana oko šest mjeseci.

NACIONAL: Je li točno da je zahvaljujući garancijama, između ostalog i Grada Zagreba, o dostizanju razine od 50 posto razdvajanja otpada, Vlada od EU-a dobila značajan novac koji bi sada trebala preusmjeriti velikim gradovima, no namjerno kalkulira?

Poznato mi je da je više gradova u prethodnom financijskom razdoblju uspjelo dobiti sredstva kojima se značajno pomoglo lokalnim zajednicama izgraditi potrebne kompostane, sortirnice i centre za otpad. Nije mi poznato da je netko bio odbijen. No da bi se apliciralo potrebno je imati gotove projekte, dozvole, spreman projekt. Tu je problem Zagreba, mi sada nismo spremni. Stari su projekti propali, novi još dulje neće biti spreman.

NACIONAL: Ima li vaša stranka SDP neki konkretan prijedlog, je li se o tome raspravljalo na Skupštini?

SDP će ponovno predstaviti detaljan plan za gospodarenje otpadom, a početkom mandata predstavili smo ono što je tada bilo aktualno. Predlagali smo izmjenu postojećeg Plana gospodarenja otpadom za Zagreb te da intenzivno radimo na novom za period od 2024. do 2029. No do toga nije došlo iako je Skupština prijedlog izglasala. Što se lokacija tiče, ako već kao Grad idemo u paketu sa Zagrebačkom županijom, predlagali smo da se postigne novi dogovor da se unutar županije pronađu lokacije koje nisu blizu naseljenih područja te da se tamo preseli i izgradi dio potrebne infrastrukture za otpad. Ne znam kako je izgledao razgovor između župana Kožića i gradonačelnika Tomaševića, ali znam da takav dogovor nije postignut.

NACIONAL: Osim drugih lokacija, je li SDP još nešto predlagao, a da Možemo! nije prihvatilo? 

Jesmo, već dulje govorimo o izgradnji energane. Također, tražili smo postrojenja za oporabu otpada te korištenje modernih tehnologija oko odlaganja i odvoza otpada, kao što su pametni spremnici, što se na kraju ipak sve, kasnije, barem dijelom prihvatilo. No energana je za Tomaševića neprihvatljiva.

NACIONAL: Koliko smo čuli, više nije ni za Tomaševića. Pa u čemu je onda problem? 

Ne bi trebalo biti problema, ali bi trebalo iskreno i stručno pristupiti građanima i objasniti o čemu se zapravo radi. Stvaramo otpad, pobrinimo se za otpad u okviru cirkularne ekonomije. Zaštitimo zdravlje i okoliš. Znam da se ljudi boje spalionica, ali mi NE govorimo o nekontroliranom spaljivanju smeća, već ostatka ostataka koji ostaju poslije sortiranja i reciklaže. No mi prvo moramo povećati postotak razdvajanja s 30 na 70 posto, kao razvijene zemlje.

A onda ostatak koristiti u energanama, i to po modernim tehnologijama kakve postoje u skoro svim zemljama EU-a. Energane zimi mogu proizvoditi toplinsku energiju, a ljeti električnu i prodavati je u sustav HEP-a. Po meni je to vrlo konkretno rješenje. Da se razumijemo, takve energane Europska unija više ne financira. Hrvatska je jedna od dviju zemalja unutar EU-a koje nemaju energanu. Osim što postoje privatne inicijative pa CIOS grupacija Petra Pripuza gradi svoju energanu u Sisku. PPD, pak, ima projekt u Kutini. Ali to su privatne investicije.

NACIONAL: O kolikim se investicijama radi i zar Zagreb ne bi mogao financirati sam takvu energanu ako se konačno odluči na taj korak?

Kao što sam rekao, Zagreb ne može dobiti financijsku podršku iz europskih fondova za takav projekt. Ali može dobiti podršku od Vlade i tražiti partnere. Nijedan plan za gospodarenje otpadom u RH ne isključuje takvo rješenje. Ako želimo zatvoriti Jakuševec, taj otpad moramo zbrinuti. Možemo ga voziti vlakovima u Austriju ili Mađarsku pa da ga oni koriste za proizvodnju topline ili električne energije za svoje potrebe, a mi im za to plaćati. Ne vidim zašto Grad Zagreb bježi od takvog rješenja.

NACIONAL: Pri čemu moderna tehnologija omogućuje da nema zagađenja zraka…

Čini mi se da ljudi u Hrvatskoj ne sumnjaju toliko u modernu tehnologiju koliko u izvedbu gradnje i provedbu nadzora takvih postrojenja. Naravno da svaki takav projekt mora biti unutar zakonom propisanih okvira i mjera zaštite okoliša.