Renata Suša, direktorica Zagrebačkog velesajma, otkriva kako je unaprijedila poslovanje, najavljuje nove sajmove te tumači kako bi se ta tvrtka trebala razvijati

Zagrebački Velesajam (ZV) u Novom Zagrebu otvorio je 1956. godine tadašnji gradonačelnik Većeslav Holjevac. Desetljećima nakon toga Velesajam je spadao među najvažnije sajmove na svijetu koji je u najboljim godinama imao više od 7000 izlagača i više od milijun posjetitelja godišnje. “Nastojanja ZV-a da preraste u nezaobilaznu međunarodnu instituciju snažno je pridonijela liberalizaciji vanjske trgovine u socijalističkoj Jugoslaviji”, navedeno je u Zagrebačkom leksikonu. Međutim, industrija se u Hrvatskoj od kraja 20. stoljeća smanjivala, a pored toga mijenjala se globalna gospodarska slika kao i sajamska industrija. S gubitkom značaja, došlo je do pada prihoda i do sve težeg poslovanja. Posljednjih godina ZV glasi za gubitaša, ali u javnosti sve je više glasova koji govore o mogućnost transformacije i unaprjeđenja njegova poslovanja. Zagreb News je stoga razgovarao s Renatom Sušom, novom direktoricom Zagrebačkog Velesajma.

ZgNews: Preuzeli ste funkciju direktorice prije skoro godinu dana, kakvo ste stanje zatekli i jeste li zadovoljni rezultatima u 2022. godini?

Zatekla sam dosta teško stanje. Tvrtka je u prosjeku imala operativni gubitak od 15 milijuna kuna godišnje. Likvidnost je bila narušena. Imali smo veliki broj kratkoročnih dospjelih obveza. Dosta izazovna situacija.

No nedavno smo radili procjenu za 2022. godinu i prilično smo zadovoljni napravljenim. Podigli smo prihode s 50 na 62,7 milijuna kuna, što je rast od preko 20 posto. Većina tog rasta dolazi iz zakupa prostora, organizacija događanja i kratkotrajnog zakupa. Podigli smo cijene zakupa za sve prostore koji su bili na natječaju ove godine za više od 50 posto. Baza je bila niska i morali smo nešto poduzeti jer nam to predstavlja najbrži potencijal za rast kako bismo došli na operativnu nulu. Kad izuzmemo efekte amortizacije, naša operativna dobit je na oko 3,5 milijuna kuna ove godine, što je ogroman rast s obzirom na loše zatečeno stanje.

Nismo još proveli revalorizaciju imovine, koju smo dužni napraviti, jer smo koncentrirani na operativno poslovanje. No sada možemo otplaćivati puno toga. Sklopili smo sporazume za otplatu pojedinih dugovanja.

U 2023. planiramo rast poslovnih prihoda sa 62,7 na 70 milijuna kuna. Većinu rasta planiramo ostvariti od povećanja prihoda od zakupa, s tim da ćemo sljedeće godine imati i punu sajamsku sezonu, što uključuje Nautiku, ali i postavljanje novih sajmova. Ovu godine smo održali sve sajmove osim Nautike jer u to vrijeme su još bile jake protupandemijske mjere. Sajam je bio odgođen i nismo ga mogli prebaciti na drugi termin.

ZgNews: Mnogi paviljoni na Velesajmu su zatvoreni i propadaju, koliko je takvih i je li u današnje vrijeme i današnjim okolnostima Zagrebu potreban toliki sajamski prostor?

Trenutačno imamo veliki udio naših prostora u stalnom zakupu. Oko 180.000 m2, to je oko 60 posto ukupnog prostora na Velesajmu. Velesajam zapravo ima jednu sliku izvana, a drugu iznutra, a mnogi ne znaju da iza 17 sati postaje rekreacijski centar. Naime, oko 55 posto iznajmljenog prostora u funkciji je sporta i imamo najraznovrsniju ponudu sporta u gradu.

Što se objekata tiče, oni ne zadovoljavaju potrebe suvremenog sajmovanja. Neki su veličinom prikladni za poslovne sajmove, za B2B segment. Neki imaju sjajnu tradiciju što se tiče B2C segmenta. U razdoblju između sajmova kad se pojedini paviljoni ne koriste daju se u privremeni zakup. Cilj nam je podići sajamsku aktivnost, ali moramo biti realni da je sajamska aktivnost vezana i uz stanje ekonomije i veličinu gospodarstva, prometnu povezanost i u skladu s tim treba raditi planove za nekakav budući sajamski prostor i kongresni centar.

ZgNews: Kakvi su vam planovi u 2023., koje nove sajmove možete najaviti?

Počinjemo sajamsku sezonu krajem veljače, sa sajmom Nautike, jednim od vodećih sajamskih projekata, u istom terminu s Danima lova i ribolova. Nakon toga na rasporedu je Beauty & Hair Expo Zagreb, koji je naš tradicionalni sajam u ožujku. Ovom prilikom najavljujem novi sajam Eco Mobility koji će biti koncentriran na električna vozila, romobile, bicikle i prateću opremu. Zadovoljni smo jer do sada imamo jako visoku razinu interesa za ovu tematiku.

Art Fantasy je umjetnički sajam koji radimo s braniteljskim udrugama te s njim završavamo prvu polovicu poslovne godine. U jesenskom terminu planiramo redizajniranu Ambientu, za koju smo u pregovorima s jednim festivalom, ali kako nisu zaključeni pregovori ne mogu otkriti više detalja. No cilj nam je osnažiti Ambientu koja bi trebala biti održana krajem rujna. S obzirom na tržišni interes, sajam Hotel&Gastroteh ove godine održat će se u listopadu, koji je do sada bio u sklopu Ambiente. Zatim slijedi Interliber, naš vodeći sajam, a trenutno smo u pregovorima da se održi i Infogamer. Godinu ćemo završiti s uspješnim sajmom CroAgro te Sajmovima hrane i zdravog življenja.

ZgNews: Kada se govori o budućnosti Velesajma, mnogi se pozivaju na projekt arhitekta Tihomira Jukića prema kojem se predviđa značajna transformacija Velesajma. Kakav je vaš stav o tome?

Mislim da je transformacija Velesajma nužna i da je Jukić napravio sjajnu analizu prostora. U planu imamo da se početkom godine održe sastanci u gradu sa svim dionicima na ovu temu, od konzervatora do urbanista i da se napravi jedan interdisciplinarni stručni tim koji bi pristupio razvoju lokacije.

Riječ je o izazovnom projektu na 46,26 hektara na kojem su brojne zaštićene kulturno-povijesne cjeline. Potrebno je sagledati sve aspekte, kao i ove ograničavajuće, a jedan od njih je da imamo osam objekata koje su dio građevnog fonda spomeničke vrijednosti, a što zapravo predstavlja najveću moguću zaštitu. Uz to imamo pet objekata koji predstavljaju građevinski fond ambijentalne vrijednosti. No unatoč tome, ZV ima dovoljno prostora za razvoj. Cilj je napraviti održivi model razvoja, podijeliti ga u zone, gdje bi privatna komponenta financirala javnu. Treba težiti da se napravi dobar miks kako bismo imali ravnomjeran razvoj projekta. S obzirom na kvalitetu lokacije, svima nam je stalo da sve bude dobro pripremljeno, a na kraju i uspješno realizirano. Svaki korak prilikom izrade prezentirali bismo javnosti i osluškivali povratne reakcije u smislu kakve sadržaje građani očekuju na ZV-u.

ZgNews: Dakle, treba smanjiti prostor za sajmovanje.

Već sada koristimo puno manji prostor za sajmove. Kao upravitelji cjelokupnog prostora, odgovorni smo i za njegovo održavanje. Očito je da naše potrebe nisu u potpunosti u skladu s ukupnim prostorom koji imamo na raspolaganju. Glavni izazov kod razvoja ove lokacije je definirati buduću namjenu 13 zaštićenih paviljona, a čije održavanje iziskuje visoke troškove. Možda u njima može biti neki drugi javni sadržaj. Iz tih razloga, potreban nam je interdisciplinaran tim koji će raditi na razvoju ZV-a. Nema smisla ni graditi nove objekte dok ne odlučimo što ćemo s postojećima jer je trošak njihova održavanja zaista značajan, a govorimo o 47.000 m2 zaštićenih objekata.